аЯрЁБс>ўџ KMўџџџJџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС7 №ПКRbjbjUU .\7|7|]'џџџџџџlиииииииьЬЬЬЬр ь+јјјјјјјј2444444$= ]>XијјјјјXœиијјхœœœјвијиј2œј2œr œиијь а Фˆ|HЦьрЬЪ$ћ0+›Ъв›œььиииийDragiai, Juraj (Benignus de Salviatis, Georgius; de Argentina; Macedo; de Feliciis), filozofijski i teoloaki pisac, latinist (Srebrenica, oko 1445.  Italija, blizu Barlette, 1520). Franjeva kom redu pristupio je vjerojatno joa u Srebrenici; pred turskim osvajanjem 1462. D. bje~i na zapad, te dolazi u Zadar. Iz franjeva kog samostana na Paamanu poslan je 1464. u Italiju; akoluje se u Ferrari, a za sveenika je zareen 1469. u Bologni. U Rimu dolazi u dodir s gr kim izbjeglicama oko kardinala Bessariona, zaatitnika franjeva kog reda, kojeg od optu~bi za herezu brani spisom Defensorium Bessarionis (Obrana Bessariona, 1469; rukopis, kasnije izgubljen); mo~da baa ovim povodom, od Bessariona dobiva nadimak Benignus, "dobrohotni". Oko 1472. postaje profesor visoke akole u Urbinu, gdje piae tri dijaloga: Bessarionu posveen De libertate et immutabilitate Dei (O Bo~joj slobodi i nepromjenjivosti); De animae regni principe (O vladaru kraljevstva duae), posveen Guidobaldu, sinu Federica da Montefeltro, kneza Urbina i pokrovitelja umjetnosti (u djelu Federico i njegov polubrat Ottaviano Ubaldini razgovaraju o odnosu volje i razuma); De communicatione divinae naturae (O priopavanju bo~anske prirode, 1475, razgovor Federica i pape Siksta IV). Izmeu 1480. i 1482. D. usavraava teoloaka znanja u Francuskoj i Engleskoj; 1482. hodo asti u Palestinu, odakle donosi relikviju lijeve ruke sv. Ivana Krstitelja, namijenjenu gradu Firenci (koje je ovaj svetac zaatitnik); no, tijekom putovanja D. se zaustavio u Dubrovniku, ondje navodno teako obolio i povjerio ruku na uvanje dvojici uglednih graana; poato je ozdravio, Dubrov ani ne ~ele vratiti relikviju, te nastaje spor izmeu Firentinske i Dubrova ke Republike; otegnut e se do 1491, a u nj e kao arbitri biti upleteni i papa Inocent VIII. i sultan Bajazit II. Od 1483. D. predaje na visokoj akoli u Firenci, te stje e naklonost Lorenza de Medici. Prvo Dragiaievo tiskom objavljeno djelo jest Dialectica nova (Nova dijalektika, Firenca, 1488), posveeno Lorenzovim sinovima, Pieru i kardinalu Giovanniju (buduem papi Leonu X); samom Lorenzu posveen je dijalog Mirabilia LXXVII (77 udesa; sugovornici su dominikanac Nikola de Mirabilibus i Dragiai, odigrava se na dvoru Medicija 30. lipnja 1489, a raspravlja se o problemu zla; to je odgovor na dominikan evu verziju razgovora, Disputatio nuper facta in domo Magnifici Laurentii Medices, Nedavna rasprava u domu Lorenza Medicija Veli anstvenog). U Firenci, vjerojatno prije 1492, nastaje i prva, rukopisna verzija De natura angelica (O aneoskoj naravi), s posvetom Lorenzu de Medici, te rukopis De gratia (O milosti), kasnije posveen papi Leonu X. Pod pokroviteljstvom Lorenza i Piera de Medici D. je 1490. izabran za provincijala franjevaca u Toskani, ali pokuaaj Medicija i toskanskih franjevaca da mu se omogui kandidatura za generala reda (1493) ne uspijeva, D. zavraava na crkvenom sudu zbog napada njegovih pristaaa na aktualnog generala Nannija Sansonea; 1494. D. je osuen na gubitak svih aktivnih i pasivnih prava u redu, mora napustiti i akolu i samostan u Firenci. Usto, izbija ustanak protiv Medicija u Toskani (prilikom kojeg sam D. zavraava u okovima), te se D. po etkom 1495. vraa ad infidelium partes, u Bosnu. Od po etka 1496. do pred 1500. ~ivi i radi u Dubrovniku, piaui svoj najpoznatiji tekst, dijaloaku obranu Savonarole (Propheticae solutiones, Rjeaenja u vezi s prorocima, objavljeno u Firenci, 10. travnja 1497; spominje se ~iv interes Dubrov ana za Savonarolu i teologiju), potom drugu, tiskanu verziju De natura angelica (Firenca, 1499), te nadgrobni govor Juniju ureviu (Oratio funebris pro Junio Georgio habita, Firenca 1499. ili 1500). Nakon smrti Dragiaieva neprijatelja, franjeva kog generala Sansona (1499), D. je pozvan da sudjeluje na glavnom kapitulu Reda u listopadu 1500, te se vraa u Italiju; sudjeluje u sastavljanju novog statuta Reda, Constitutiones Alexandrinae. Boravi u rimskom samostanu Svetih Apostola, 1503. dobiva trogodianji mandat ravnatelja rimskog franjeva kog u iliata. Papa Julije II. imenuje ga 1507. biskupom grada Cagli (u kne~evini Urbino). Kratko nakon toga D. je lan poslanstva caru Maksimilijanu; tijekom misije piae dvije Contemplationes Germanicae (Njema ka razmatranja): Vexillum Christianae victoriae (Zastava kraanske pobjede) i De assumptione B. M. Virginis (O uzaaaau Bl. Dj. Marije). Malo nakon svibnja 1511. D. sastavlja joa jednu obranu, ovaj put za kneza Urbina, neaka pape Siksta IV: Apologeticon Francisci Mariae Ruvere Urbini ducis (Apologija F. M. Roverea, kneza Urbina); knez je teako ozlijedio kardinala Francesca Alidosija, koji je od ozljeda umro. Nakon svibnja 1512. je D. naslovni nadbiskup Nazareta (ova nadbiskupija, koja je postojala u doba kri~arskih ratova, imala je kasnije sjediate u crkvi Sv. Marije kraj Barlette). Sudjeluje na V. lateranskom koncilu (1512 1517), kao lan povjerenstva za dogmatska i moralno-teoloaka pitanja, a predla~e i poboljaanje julijanskog kalendara spisom Correctio erroris qui ex equinoctio vernali in Kalendario procedere solet (Ispravak greake koja u kalendaru nastaje zbog proljetne ravnodnevice), upuenim papi Leonu X. Za knjigu franjevca Petra Galatina De arcanis catholicae veritatis (O otajstvima katoli ke istine, nastala 1516, tiskana Ortona, 1518), obranu stava Johannesa Reuchlina o }idovima i ~idovskim knjigama, D. piae kratak predgovor, a 1517. izai e (vjerojatno u Kіlnu) i Dragiaieva obrana, Defensio praestantissimi viri Ioannis Reuchlin (Obrana vrloga Johannesa Reuchlina). Najzna ajnije pak njegovo djelo, ud~benik logike Artis dialecticaes praecepta vetera et nova (Stare i nove pouke o umijeu dijalektike), zapo eto joa u Dubrovniku, objavljeno je 1520. u Rimu, s posvetom kardinalu Leonardu Grossu della Rovere, neaku pape Julija II.  D. je dosad prou avan prvenstveno biografski, te kao teoloako-filozofijski pisac. S knji~evne strane, zapazit emo njegovu sklonost obliku dijaloga, koji povezuje srednjovjekovnu i skolasti ku disputaciju s tradicijom anti kog, bri~no "insceniranog" filozofskog dijaloga (Platon, Ciceron). Sli no je i s jezi nim izrazom: mada D. raspravlja o skolasti kim temama, pozivajui se na skolasti ke autoritete, njegov je stil evidentno humanisti ki (npr. u izboru rije i). Za naau je kulturnu povijest posebno zanimljiva inscenacija u De natura angelica: u devet rasprava, smjeatenim u autenti an kontekst Grada pomou niza detalja (npr. to nim lociranjem i datiranjem: od 1. svibnja do 8. srpnja 1498, u katedrali Bl. Djevice Marije), uz Dragiaia o anelima raspravljaju mladi pripadnici 33 ugledne dubrova ke obitelji, nastupajui, meutim, kao predstavnici kolektiva, samo prezimenima (no ima i izuzetaka, poput D~ore Dr~ia i Sigismunda urevia, sina Junijeva). Grad ije hrvatsko ime D. humanisti ki latinizira u Silvana urbs, "aumski grad", tako se svijetu predstavlja kao grad filozofa; tu je propagandnu akciju Senat bio spreman poduprijeti s 30 zlatnih dukata. O reprezentativnosti pothvata svjedo i i raskoaan iluminirani primjerak knjige u Znanstvenoj knji~nici Dubrovnik (Ink. 45).  Dragiaieva hrabrost u obranama napadanih privukla je pozornost niza prvaka renesanse (Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, Erazmo Roterdamski), a De natura angelica epigramima su uveli ali istaknuti dubrova ki humanisti ki pjesnici (Ilija Crijevi, koji je napisao i popratno pismo uz nadgrobni govor Juniju ureviu, te Karlo Puci i Damjan Beneaa); Dragiaieva angelologija mo~da je nadahnula Jakova Bunia pri odabiru imena za pjevanja epa De vita et gestis Christi. DJELA: Dialectica nova secundum mentem Doctoris Subtilis et Beati Thomae Aquinatis aliorunque realistarum, Firenca, 18. o~ujka 1488; Mirabilia septem et septuaginta in opusculo Nicolai de Mirabilibus, Firenca, nakon 27. srpnja 1489. (novije izdanje, kao Septem et septuaginta in opusculo Magistri Nicolai de Mirabilibus reperta mirabilia u: V. Fraknѓi - J. Abel, Kщt magvarorszсgi egyhсzi irѓ a XV. szсzadbѓl, Budimpeata, 1886); Propheticae solutiones, Firenca, 1497; Oratio funebis (!) habita pro magnifico et generoso senatore Junio Georgio patritio Rahgusino (!), [Firenca? nakon 17. velja e 1499 / 1500]; De natura coelestium spirituum quos angelos vocamus, Firenca, 20. srpnja 1499; Defensio praestantissimi viri Ioannis Reuchlin, [Kіln] 1517. (moderno izdanje: E. von Erdmann-Pand~i / B. Pand~i, Juraj Dragiai und Johannes Reuchlin: Eine Untersuchung zum Kampf fќr die jќdischen Bќcher mit einem Nachdruck der Defensio praestantissimi viri Joannis Reuchlin (1517) von Georgius Benignus (Juraj Dragiai), Bamberg, 1989); Artis dialecticaes praecepta vetera ac nova miro artificio conscripta, Rim, 1520; De voluntate hominis, u: Z. C. `ojat, De voluntate hominis eiusque praeeminentia et dominatione in anima secundum Georgium Dragiai (c. 1448-1520), Vicenza, 1972; Correctio erroris qui ex aequinoctio vernali in kalendario procedere solet, u: E. von Erdmann-Pand~i, Ein Vorschlag von Juraj Dragiai zur Kalenderreform aus dem Jahre 1514: Sein Engagement wфhrend des V. Lateranums, u: Regiones Paeninsulae Balcanicae et proximi Orientis. Aspekte der Geschichte und Kultur: Festschrift fќr Basilius S. Pand~i / Zbornik radova u ast Baziliju Stjepanu Pand~iu povodom 70. obljetnice ~ivota, ur. Elisabeth von Erdmann-Pand~i, Bamberg, 1988. LIT.: S. Zimmermann: Juraj Dragiai (Georgius Benignus de Salviatis) kao filozof humanizma. Rad JAZU, 1923, knj. 229; M. Urban, Juraj Dragiai (Georgius Benignus de Salviatis) u hrvatskoj literaturi od 16. do 20. stoljea, Dubrovnik, 1998; T. S. Centi, "Le 'Propheticae solutiones', pareri sulla profezia. Fra Giorgio Benigno Salviati", u Savonarola. Quaderni del quinto centenario 1498-1998, ur. Tito Sante Centi & Alberto Viganђ (Bologna, 1998), s. 43-48; Erna Bani-Pajni, "Juraj Dragiai", u: Hrvatska filozofija I, priredio M. `iaak, Zagreb, 2001; Ista, "Croatian Philosophers II: Juraj Dragiai  Georgius Benignus de Salviatis (ca. 1445 1520)", Prolegomena - asopis za filozofiju, 3 (2004), br. 27, s. 179 197. Neven Jovanovi ЌjŠКМт’ І О Т ~   € ю 2 4 v Ljn’žОТиT@Шl˜$PLИРцP Є ‚"И"ь$Ш%Ь%@&'Ц'+>,В,ђ,є,2-x-|-Ќ.T/Ж/f0Ž5Ж5Z9v9А<д<?6?L?l?@@H@\@а@ AA:Aљѓ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъ№ъкъ№ъвЭвЭCJaJ6CJ]aJ6CJOJQJ]aJmH sH  6CJ]CJ CJ\aJ 5CJaJN:??ьLюL№L–R˜RИRКRѓѓѓъхѓхѓѓѓdр dр7$8$H$ $„dр]„a$ КR§:AЂAІAрABrB˜BШBцBC C CЈCЌCDjDžDўD*B*phџ]' \џџџџžŸv$w$x$K'L'\'_'˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€š0€€:AКR*-КR+КR,00є ;;ggЈЈЙП=>D^q’“a‡ЁОdešЛћўЗЩald  і ? K = Z ЇЧуkqЛужz™„Ј1ЙЩ*-012>PQ}žž_'00є ;;ggЈЈЙП=>D^q’“a‡ЁОdešЛћўЗЩald  і ? K = Z ЇЧуkqЛужz™„Ј1ЙЩ*-012>PQ}žž_'џџNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of dragisic-juraj-120-jovanovic.asdNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\dragisic-juraj-120-jovanovic.docNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of dragisic-juraj-120-jovanovic.asdNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\dragisic-juraj-120-jovanovic.docNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of dragisic-juraj-120-jovanovic.asdNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\dragisic-juraj-120-jovanovic.docNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of dragisic-juraj-120-jovanovic.asdNeven JovanoviuC:\Documents and Settings\Neven\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of dragisic-juraj-120-jovanovic.asdNeven JovanoviZC:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\dragisic-juraj-120-jovanovic.docNeven Jovanovi[C:\Documents and Settings\Neven\My Documents\hbl\0510lzmk\dragisic-juraj-120b-jovanovic.docUžK'_'џ@€lEшˆ  "&]' ,<@BDHPџџUnknownџџџџџџџџџџџџG‡z €џTimes New Roman5€Symbol3& ‡z €џArial[Dutch801RmBT-NormalItalic"1ˆ№ФЉХ}ЃfХ}ЃfБu Eѓˆ 0Ф№‰‰ДД0dм'{2ƒQ№HџџkAPPENDINI, Franjo Maraija (Francesco Maria), filolog i povjesni ar, pjesnik i govornik (Poirino, Italija, 6Vesna BartakoviNeven Jovanoviўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0дˆ0<L ht  œ ЈДМФЬщ§mAPPENDINI, Franjo Maraija (Francesco Maria), filolog i povjesniФar, pjesnik i govornik (Poirino, Italija, 6ePPEVesna BartakoviФ‡MaesnNormalaNeven JovanoviФ‡Ma2veMicrosoft Word 9.0a@FУ#@NТ€|HЦ@NТ€|HЦБu ўџеЭеœ.“—+,љЎ0| hpЄЌДМ ФЬдм ф ]щ§*Leksikografski zavod ТЛMiroslav KrleХОaТЋ Eм'  mAPPENDINI, Franjo Maraija (Francesco Maria), filolog i povjesniФar, pjesnik i govornik (Poirino, Italija, 6 Title  !"#$%&'()*+,-.ўџџџ0123456789ўџџџ;<=>?@AўџџџCDEFGHIўџџџ§џџџLўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF Гзˆ|HЦN€1Tableџџџџџџџџџџџџ/›WordDocumentџџџџџџџџ.\SummaryInformation(џџџџ:DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџBCompObjџџџџjObjectPoolџџџџџџџџџџџџ Гзˆ|HЦ Гзˆ|HЦџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq