Naslov
Učinci JIT politike zaliha u financijskim izvješćima
(The "Just in Time" Effects of Inventories Policy in Financial Statements)

Autori
Cerović, Ljerka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatska - pridružena članica Europske unije : razvoj gospodarstva, računovodstva i financija : zbornik referata za međunarodno savjetovanje = Croatia - the associate member of European Union : development of economy, accounting and finances : collected papers / Habek, Mladen - Zagreb : Udruga Hrvatski računovođa, 2001, 327-346

ISBN
953-96998-7-8

Skup
Međunarodno savjetovanje Hrvatska - pridružena članica Europske unije: razvoj gospodarstva, računovodstva i financija

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; Brijuni, Hrvatska, 04.10.2001. - 06.10.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
JIT politika zaliha; financijski izvještaji; pokazatelj ROA; stupanj koncentracije kupaca
(JIT policy of inventories; financial statements; ROA indicator; buyer concentration ratio)

Sažetak
Istraživanje je usmjereno na računovodstveno praćenje i kvantificiranje učinaka poduzetih aktivnosti u području vođenja JIT politike zaliha. Postavljene su određene izravne relacije između JIT politike zaliha i uspješnosti poslovanja iskazane financijskim izvještajima, ali i neke neizravne, dopunske relacije između pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja na koje se reflektira JIT politika zaliha i aktivnosti optimiranja zaliha. Testiranjem hipoteza postavljenih u studiji čiji su rezultati dobiveni stavljanjem u odnos odabranih pozicija temeljnih izvještaja, mjerenih pokazateljem ROA, dokazano je: da su poduzeća nakon uvođenja JIT-a uspješnija nego što su bila prije njezina uvođenja ; da su JIT poduzeća uspješnija od ne-JIT poduzeća ; da slobodna poduzeća, u odnosu na vezana, značajnije participiraju u pozitivnim učincima uvođenja politike JIT ; da je stupanj koncentracije kupaca presudan čimbenik u veličini uštede troškova i zadržavanju pozitivnih učinaka uvođenja JIT-a ; da dosegnuta razina upravljanja troškovima zaliha, imanentna poslovanju poduzeća prije usvajanja JIT-a, ne utječe na njihovo diferenciranje na uspješna i manje uspješna nakon usvajanja JIT-a, odnosno na sposobnost zadržavanja ušteda zbog uvođenja JIT-a. Dokazivanjem neizravnih dopunskih hipoteza, dokazana je i osnovna hipoteza rada: "Učinci uvođenja JIT politike zaliha mogu se pratiti kroz agregatne računovodstvene podatke iskazane temeljnim financijskim izvještajima. Prateći stavke temeljnih financijskih izvještaja na koje se reflektira ova politika, moguće je izolirati učinke odabrane politike zaliha i dovesti ih u izravnu ili neizravnu vezu s rezultatima poslovanja poduzeća koja ne vode takvu politiku zaliha te s različitim razdobljima po pojedinim fazama uvođenja odabrane politike zaliha". Ovime se još jednom potvrđuje izuzetno značajna informacijska uloga financijskih izvještaja u području odlučivanja, odnosno upravljanja, i njihova korisnost i uporabljivost i u domeni praćenja učinaka uvođenja JIT-a na poslovanje poduzeća. Valja naglasiti da je predloženi model praćenja učinaka JIT politike zaliha, definiran i podržan postavljenim hipotezama, apliciran na konkretnom primjeru skupine industrijskih poduzeća, srednje velikih i velikih, srodnog proizvodnog i prerađivačkog programa koja zemljopisno pokrivaju gotovo cijelo područje Republike Hrvatske, te da je uzorkom obuhvaćeno njihovo poslovanje za razdoblje od pet godina. Tijekom postavljanja i testiranja modela korištene su informacije cjelovitih, a ne skraćenih financijskih izvještaja, čije informacije (pozicije) ne bi bile dostatne za prikazanu analizu. Ukoliko se u istraživanje uključe mala poduzeća koja sastavljaju skraćene financijske izvještaje, učinci JIT politike zaliha neće se moći pratiti, jer skraćeni izvještaji neće biti dostatni izvor informacija za takvu analizu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA