Pregled bibliografske jedinice broj: 242496
Historia Translations S. Anastasiae: kako (ne) čitati hagiografski tekst.
Historia Translations S. Anastasiae: kako (ne) čitati hagiografski tekst. // Hagiografija: historiografija, izvori i metode. I. hagiografski skup (u organizaciji Hrvatskog hagiografskog društva "Hagiotheca" i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu)
Dubrovnik, Hrvatska, 2005. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 242496 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Historia Translations S. Anastasiae: kako (ne) čitati hagiografski tekst.
(Historia Translations S. Anastasiae: How (not) to read hagiographic text.)
Autori
Vedriš, Trpimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Hagiografija: historiografija, izvori i metode. I. hagiografski skup (u organizaciji Hrvatskog hagiografskog društva "Hagiotheca" i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu)
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 20.10.2005. - 23.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Hagiografija-metodologija; legende o prijenosu relikvija; relikvije; sv. Anastazija; Zadar
(Hagiography-Methodology; Translation legends; Relics; St. Anastasia; Zadar)
Sažetak
Na primjeru izvješća o prijenosu relikvija sv. Anastazije u Zadar početkom 9. st. autor razmatra problem metodologije čitanja hagiografskih legendi. Kao središnji problem kod proučavanja hagiogafskog teksta postavlja se pitanje odnosa između "povijesne stvarnosti" i "fiktivnosti". Na primjeru nekih dosadašnjih analiza sličnih tekstova, autor ukazuje na neadekvatnost tradicionalnog pozitivitičkog pristupa toj vrsti izvora te preispituje vrijednost hagiografskih legendi za povijesnu znanost uopće. Koristeći se analizom narativnih elemenata, autor ukazuje na mogućnosti koje pruža neka vrsta "strukturalističkog" čitanje legende. Izdvajajući osnovne narativne elemente, istražujući njihovo podrijetlo, te analizirajući tekstualna loci communes, Translatio S. Anastasiae se smješta u njen žanrovski kontekst, te se otvara pitanje vremena njenog nastanka. Polazeći od pretpostavke o svrhovitosti samoga teksta, autor pokazuje kako opća mjesta nisu tek retorički ukrasi, niti izraz neautentičnosti teksta, već semantički ključ za otkrivanje "funkcionalnih mehanizama" upotrebljenih u konstruiranju legende. Time se pokazuje kako Translationes zaista ne moraju nužno biti vjerodostojni povijesni izvori u tradicionalnome smislu, no svakako predstavljaju izuzetno dragocjen izvor za istraživanje srednjovjekovne religioznosti i kulture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
