Naslov
Istraživanje strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969.
(Investigation of the structure of the crowns of peduncled oak and common hornbeam in a community Carpino betuli-Quercetum roboris Anić ex Rauš 1969)

Autori
Dubravac, Tomislav

Izvornik
Radovi (0351-1693) 33 (1998), 2; 61-102

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Struktura sastojine; struktura krošanja; korelacijska analiza; regresijska analiza; koeficjent korelacije; promjer; dužina; površina; volumen i oblik krošnje; indeks stajališta; krošnjatost; hrast lužnjak; obični grab.
(Structure of stand; structure of crowns; correlation analysis regression analysis; coefficient of correlation; diameter; lenght area; volume and shape of crown index of standing space; crown development; Peduncled Oak; Common Hornbeam.)

Sažetak
Širok je raspon elemenata i raznolikosti koji utječu na zakonitosti razvitka šume, stabilnosti ekosustava, maksimalne proizvodnje i produktivnosti. Traženje zakonitosti između pojedinih elemenata strukture sastojine, odnosno određivanje analitičkog izraza (regresijskog modela) za šumare predstavlja značajno područje istraživanja. U smislu iznalaženja što objektivnijeg načina praćenja razvoja sastojina potrebito je utvrditi: oblik i jačinu veze (korelaciju) između pojedinih elemenata strukture krošanja (promjer krošnje, dužina krošnje, površina krošnje, volumen krošnje) i prsnog promjera, zatim, kako se porastom prsnog promjera mjenjaju ti odnosi, utvrditi međuovisnost istraživanih varijabli s ostalim djelovima stabla, pronaći najprihvatljiviju funkciju izjednačenja, odnosno regresijski model te ponuditi osnovni morfološki oblik strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba. Istraživanje je obavljeno na području rasprostranjenja zajednice hrasta lužnjaka i običnoga graba na šest pokusnih ploha, V dobnog razreda, starosti od 81-100 godina na području Šumarija Bjelovar, Repaš, Kloštar Podravski, Đurđenovac i Otok. Rezultati istraživanja pokazali su narušenost prirodne strukture istraživanih sastojina (broj stabala i drvna masa). Načinjena korelacijska analiza pokazuje kako se na temelju izmjerenih osnovnih veličina stojećeg stabla: prsnog promjera, visine stabla, dužine debla i promjera horizontalne projekcije krošanja mogu izračunati ostali elementi strukture krošanja: promjer, dužina, površine i volumen. Za navedene je varijable utvrđen analitički oblik veze i njihova povezanost. Računsko izjednačenje (regresijska analiza) obavljeno je pomoću pravca i eksponencijalne funkcije, jer su se na većini grafikona prosječne slike pojave mogle dobro okarakterizirati jednom od navedenih funkcija. Dobiveni regresijski modeli i njihova povezanost informacija su više u osvjetljavanju uloge i važnosti krošanja u razvitku šume, s mogućnošću primjene tih spoznaja u aerofototaksaciji. Pravilnim i pravovremenim uzgojnim zahvatima te sustavnim njegovanjem krošanja, formirajući prirodnu strukturu sastojine, polučit će se prirodne, zdrave, uravnotežene, stabilne i dobro pomlađene hrastove šume, a što je najvažnije očuvati njihova trajna samoobnovljivost, što se riječnikom struke naziva potrajnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA