ࡱ> 7 DbjbjUU .j7|7|/lRRRRRRRf4Lfg566666666Z3\3\3\3\3\3\3$6  93R666663/RR66!5///6NR6R6Z3/6Z3//Z3RRZ36* v[?fD' Z3Z3750g5Z39/9Z3/ffRRRRHrvoje Turkovi Zvuk na filmu - pojmovnik UVODNA NAPOMENA. Ovdje su obraeni samo oni pojmovi koji su recepcijsko-analiti ki va~ni: tj. oni pojmovi koji se uobli uju kad analiti ki govorimo o sluanom do~ivljaju filma. Nisu zato obuhvaeni mnogi tehnoloaki pojmovi i nazivi koji nemaju izravnu vezu s do~ivljajnim svijetom filmskih djela. Prirodno, pojmovnu su analiti nost prvo razvili sami izraiva i filma, jer su, produbljujui svoje razumijevanje o va~nim razlikama u do~ivljaju i imenujui ih, bolje nadzirali i vlastite postupke u postizanju ~eljenih do~ivljanih nijansi. Zato su prvi i najrazgranatiji nazivi za pojmove zvuka i nastali kao dio proizvodnog ~argona, tj. jezika kojim su se meusobno sporazumijevali izraiva i filma. Ali, poja ana tuma ila ka analiti nost nedavne teorije u inila je va~nim i pojmovne razlike koje nisu imenovane u proizvodnom ~argonu, pa se ubrzano stvaraju novi termini da iska~u te pojmove. Ovdje se je oslanjalo na rad obiju strana. U izboru rije i i rije nih sklopova rukovodio sam se postojeom upotrebom gdje mi je bila poznata, ali sam u tome davao izbornu prednost onom nazivu koji mi se inio boljim. Ponekad sam i sam tvorio nazive za pojmove koji nemaju naziv ili imaju neprilagoen naziv iz tueg jezika. Taj izbor i tvorbe itatelj neka shvati tek kao terminoloaki prijedlog, a ne kao propis za obvezatnu upotrebu. Gdje sam znao, u zagradama sam dao sinonimne nazive, i ve postojee i novostvorene, tako da itatelj mo~e i njih izabrati ako mu viae odgovaraju. Pred rije i koje su odve obilje~ene kao "zanatski ~argon", tj. koji se i u strukovnim krugovima a i izvan njih osjeaju kao stilisti ki otklon od govornog standarda, stavio sam kraticu ~arg., slijedei u tome Rje nik hrvatskog jezika Vladimira Ania (Novi Liber, Zagreb, 1994). Uz veinu hrvatskih termina nastojao sam dati, u zagradi, i engleski (najpribli~niji) naziv. Kratica engl. ispred rije i nazna uje da je naredna rije  pribli~na anglosaksonska istozna nica hrvatskom terminu. Mora se pritom imati na umu da ni u anglosaksonskim stru nim krugovima terminologija nije ustaljena, niti se nazivi jednozna no upotrebljavaju, pa tu mo~e doi do nepotpune, pa i - sa stajaliata neke lokalne prakse - neprikladne, istozna nosti. Neki viaezna ni engleski termini javljaju se ponavljano uz razli ite hrvatske nazive - zato jer su po srijedi razli ita zna enja istog termina. Tamo gdje uz hrvatsku rije  nema engleske istozna nice ne zna i da je uope nema u engleskom jeziku, nego uglavnom samo to da ja za nju nisam znao. Koje sam anglosaksonske i naae izvore koristio pri izboru i upotrebi termina, itatelj mo~e nai na kraju pojmovnika, u Bibliografiji. Pojmovi su obraeni klasifikacijski, po zna enjskim grupama, a ne abecedno, po nazivima. Zato evo abecednog spiska izdvojeno odreenih naziva/pojmova (premda ih se ukupno spominje viae): OBRAENI POJMOVI (dani abecednim redom): ambijentalna glazba, ambijentalna tiaina, ambijentalni aum, ambijentalni zvuk, asinkroni zvuk, isti zvuk, dodan govor, filmski zvuk, glavni aumovi, glazba, govor, imitativni zvuk, izvor zvuka, izvorni zvuk, istodobnice, klapa, kraj zvuka, nagli zvu ni prijelaz, naravni zvuk, neprizorna tiaina, neprizorni aumovi, neprizorni zvuk, nijemi film, ope zvu anje, ozvu avanje, pipser, po etak zvuka, poja avanje zvuka, pojedina ni zvuk, popratna glazba, potpuna tiaina, prekid zvuka, prevla enje zvuka, prisutan zvuk, prizorna glazba, prizorna tiaina, prizorni govor, prizorni aum, prizorni zvuk, puni zvuk, sinkron zvuk, sinkrone to ke, sintetizirani zvuk, sluani prizor, stiliziran zvuk, stiaavanje zvuka, aum, tempiranje zvuka, tiaina, umjetni zvuk, utiaavanje-izvla enje zvuka, vezivanje zvuka, zavraetak zvuka, zvu na okolica, zvu na promjena, zvu na slika, zvu na rupa, zvu ni film, zvu ni naglasak, zvu ni prijelaz, zvu ni prostor, zvu ni skok, zvu no pretapanje, zvuk izvan kadra, zvuk u kadru, zvukovna podloga, zvukovno povezivanje, ~agor. I. Okvirni pojmovi * Povijesno, a i po stalnoj mogunosti, film, s obzirom na zvuk, obuhvaa: zvu ni i nijemi film. zvu ni film (engl. sound pictures) - film koji funkcionalno uklju uje u se i zvuk nijemi film (engl. silent film) - film u koji nije uklju en zvuk DODATNO OBJA`NJENJE Pod nijemim filmom se izvorno pomialjalo na film bez govora (negovorni film) ali uz moguu i obi no prisutnu glazbenu kinopratnju. Kako ta pratnja nije bila fizi ki vezana uz dani film, ona je mogla izostajati ili biti posve razli ita od projekcije do projekcije, ovisno o kinu, priredbi i svira u, odnosno orkestru. Zato je pojam nijemog filma podrazumijevao i film bez obvezatna zvuka, dakle i bez glazbene pratnje. Po uvoenju zvu nog filma, pojam nijemi film po eo je zna iti samo ovo potonje - film koji ne uklju uje u se, niti ve~e uza se ikakav zvuk; ni glazbu, ni govor, ni aum. * S obzirom na opi odnos koji zvuk mo~e imati prema filmskome djelu, razlikuje se: filmski i nefilmski zvuk. filmski zvuk (engl. sound, movie sound) - svaki ujni zvuk koji je funkcionalno vezan uz filmsko djelo (film). DODATNO OBJA`NJENJE. Filmski zvukovi usko su vezani uz protok filma i dijelom su ustrojstva filmskog djela. U pravilu, zvu ni i slikovni zapis nalazi se na istoj vrpci (filmskoj, magnetnoj) ili nosa u (plo i, disku). Zato postoji mogunost potpuno usklaena i potanje funkcioalno povezana odvijanja slikovnog i zvukovnog zapisa. Ponekad se slika i zvuk ne nalaze na istom nosa u; pri klasi noj filmskoj monta~i slika se nalazi na jednoj a zvuk na posebnim vrpcama (~arg. perfo vrpci, ili perfo; odnosno openitije tonska vrpca, engl. sound-track), premda se na monta~nom stolu vrte zajedno. I film se mo~e projicirati s dvije vrpce paralelne - vrpcom slike i vrpcom zvuka (~arg. cvajband). U ovim se slu ajevima mo~e uvati potpuna usaglaaenost i funkcionalna povezanost izmeu slike i zvuka. U amaterizmu se svojedobno film puatalo s projektora a zvuk s magnetofona u pribli~nom sinkronitetu. U nijemom filmu ponekad se uz film puatao zvuk s gramofona ili uz ~ivu govornu i pjevnu sinkronizaciju iza platna - ali tek s pribli~nim sinkronitetom. U kinu svirana glazba (v. popratna kinoglazba) uz nijemi film postizala je tek pribli~an sinkronitet s naracijom. Ali sve su to bili zvukovi funkcionalno povezani uz filmsko djelo, pa se mogu smatrati filmskim zvukom. * Kako su, povijesno, filmskim zvukom bili i zvukovi koji nisu bili vezani uz filmsku vrpcu nego su se proizvodili u kinu u kojem se projicirala filmska vrpca, meu tim zvukovima razlikovalo se: prateu kinoglazbu i kinokomentare. pratea kinoglazba (engl. incidental music) - glazba koju glazbenik pojedinac, skupina glazbenika ili orkestar izvodi u dvorani kina uz pojedina nu projekciju filma i za nju kinokomentar - prigodni komentar filma pri njegovoj projekciji u danome kinu DODATNO OBJA`NJENJE: Komentare - dodatna objaanjenja o filmu i o prizorima filma isprva su davali operateri pri predstavama nijemog filma. U Japanu su takvi komentatori postali zasebnom strukom obvezatnih pratitelja projekcije filma. Proirenjem filmskih projekcija i filmova u razdoblju razvijenog nijemog filma, komentiranje se je smanjilo, a komentar su preuzeli meunaslovi (~arg. meutitlovi) u filmu. Uvoenje zvu nog filma u inilo je kinokomentar nepotrebnim, tek se ponekad javlja - naj eae tek uvodno - uz posebne projekcije (npr. u kinotekama; kino-klubovima ili u sklopu nastavnih projekcija, gdje se kinokomentar uva kao sustavna mogunost; npr. uz element-film). nefilmski zvuk (takoer: afilmski zvuk) - zvukovi koji se javljaju uz projekciju filma a nisu funkcionalnim dijelom filmskog djela, odnosno prikazivanja filma - nisu filmskim zvukom DODATNO OBJA`NJENJE. Nefilmskom je kinoglazba koja do ekuje gledatelje u kinu a nije dijelom tonske vrpce; nefilmskim su aumovi koje proizvode gledaoci u kinu, ventilacija, projektor, a i zvu ne smetnje koje mo~e proizvoditi oateena kopija filma, pokvaren zvu nik kina i sl. Popratna kinoglazba (v.) nije "nefilmskom" nego filmskom. * Meu nefilmskim zvukovima koji ipak imaju standardnu ulogu vezanu uz filmsku priredbu jest: kinoglazba. kinoglazba - glazba koja u kinu do ekuje i ispraa gledatelje, dio rituala kinopredstave DODATNO OBJA`NJENJE. Kinoglazba u pravilu je funkcionalno vezana uz ritual kinopredstave u danome kinu, a ne uz samo filmsko djelo, zato se dr~i nefilmskom i razlikuje od pratee kinoglazbe. Kinopredstava se u na elu sastoji ne samo od filma nego i od popratnih projekcija uz film (reklama, ~urnala, tzv. predigra i meuigra u pauzama - dok se svojedobno mijenjala filmska vrpca), a i od rituala ula~enja, smjeatanja i izla~enja publike. Kako je taj ritual va~an u pripremanju gledatelja za filmski do~ivljaj - to tu funkciju ima i kinoglazba, i po tome je - posredno, preko rituala - vezana i uz film. II. Opi strukturni pojmovi * U ope strukturne pojmove ulaze oni opi muzikoloaki pojmovi koji su od osobite va~nosti pri analiti kom govoru o filmskome zvuku. izvor zvuka (engl. sound source) - pojava koja proizvodi zvuk, a lokalizirana je u prostoru, odnosno pojava iz koje ishode vibracije koje zamjeujemo kao zvuk DODATNO OBJA`NJENJE. Izvori zvuka mogu biti postojani (stalni aum slapa), mogu biti povremeni (aum vjetra), mogu biti nagli (udarac vratiju, prasak eksplozije). Svi su oni izvorom vibracija koje se valno aire, pa im mo~emo ustanoviti srediate (izvor) po udaru valne fronte na sluh, a identitet po naravi vibracija. sluani prizor (engl. auditory space)- prizor koji se dosi~e sluhom, za razliku od vizualnog prizora (engl. visual field) koji se dohvaa vidom. DODATNO OBJA`NJENJE. Sluani i vizualni prizor se preklapaju i gdje se preklapaju tamo su tvore jedinstven perceptivni prizor, uzajamno se odreujui (npr. sluani podaci karakteriziraju ambijent isto kao i vizualni podaci). Ali, sluani prizor ima druga ije granice od vizualnog prizora: granice vizualnog prizora ne moraju biti i granice zvukovnog prizora (i iza zida koji nam prije i pogled uje se zvuk ato je dijelom prizora u kojem se promatra ki nalazimo), kao ato i granice zvuka ne moraju biti granice vida (automobil u daljini vidimo iako ga ne ujemo). zvu ni prostor (takoer: zvu na perspektiva; engl. sound space; sound perspective) - takav raspored i airenje razli itih prizornih zvukova ato nam do arava prostorni smjeataj i razmjeataj pojava u prizoru - njihovu "perspektivu" u odnosu na to ku promatranja DODATNO OBJA`NJENJE. Zvukovni prostor izvodimo iz razli itih dimenzija zvuka: razli ite njihove ja ine, razli ite visine, na ina na koje se pojedini zvukovi mijeaaju (interferiraju), vrste suzvu ja pojedinih zvukova, razli ite boje, razli it na in na koji se pojedini zvukovi reflektiraju od zaslona (predmeta) u ambijentu, razliku u dosizanju dva uha (sterofonija) i dr. Budui da zvukove proizvode promjene, zvukovni je prostor prete~no dinami an. Zvukovni prostor pothranjuje identifikaciju prizora i olakaava nadzor nad zbivanjima u prostoru prizora i pri promjeni promatranja na monta~nom prijelazu. pojedina ni zvuk - prepoznatljiv zvuk jedinstvena izvora zvu na okolica - svi zvukovi ato okru~uju pojedina an zvuk i koji utje u na njegovo shvaanje zvu na slika - ukupnost razlu ivih, prepoznatljivih pojedina nih zvukova i njihovih izvora DODATNO OBJA`NJENJE. U filmsku zvu nu sliku ulaze ne samo prizorni nego i neprizorni zvukovi ato ih jasno razlu ujemo dok pratimo film. ope zvu anje - ukupnost svih zvukova, ne samo pojedina nih zvukova ve i opeg auma III. Identitet zvuka * Filmski zvuk obuhvaa tri zvukovne podvrste: aum, govor i glazbu. aum (engl. sound effect) - svi zvukovi osim ljudskog govora i glazbe (tj. gotovo svi neartikulacijski zvukovi). DODATNO OBJA`NJENJE. U aumove ulaze zvukovi koje proizvode prirodna zbivanja, rad ljudskih naprava (s izuzetkom glazbala pri svirci), kretanje ~ivih bia i zvu ne promjene u njima. U aumove ulazi i glasanje ~ivotinja (ono mo~e biti artikulirano - pti ja pjesma - ali se svejedno u filmu imenuje aumom), a i neartikulacijsko glasanje ljudi (krikovi, stenjanje, kaaljanje i sl.). Ponekad se aumom dr~i svaki zvuk koji je u pozadini pa~nje te se ne opa~a pojedina no. govor (engl. dialogue, narration/voice-over) - artikulirano razmjensko (komunikacijsko) glasanje ljudi. DODATNO OBJA`NJENJE. Pod govorom se podrazumijeva isto ato i u lingvistici. Govor mogu generirati i naprave - ra unala, primjerice. Govor mo~e biti i zapisan - na gramofonskoj plo i, magnetofonskoj vrpci i drugim nosa ima zvuka, pa i naprave reproduciranja mogu biti izvorom govora (gramofon, magnetofon, radio, televizor). U engleskom jeziku nema terminologiziranog rodnog pojma koji bi obuhvaao sve podvrste govora, ve se posebno imenuje govorna razmjena likova u filmskom prizoru (dialogue) ili govornje lika samog sa sobom (monologue), a posebno se imenuje izvanprizorni govor (narration, voice-over). Kad se govori o zvukovnoj strukturi govora tek se tada upotrebljava termin speech (primjerice, speech breakdown - ustanovljavanje podudaranje pojedinog glasa ili sloga s animacijom slike u crtanom filmu). glazba (engl. music) - prete~no umjetno proizvedeni i posebno uobli eni zvukovi osobito tradicijski ureeni kako bi planski vodili airi do~ivljaj sluaa a. DODATNO OBJA`NJENJE. Zvukovi glazbe se proizvode ili posebno uobli enim ljudskim glasom - pjevanje (engl. singing), ili zvu anjem posebno prireenih glazbenih naprava (muzi kih instrumenata) - sviranje, svirka (engl. musical instruments - /music/ playing, ili naprosto - music, u u~em zna enju). Glazba je, po tome, do~ivljajno ureen ishod pjevanja i/ili sviranja. Iznimno, u konkretnoj glazbi, ne koriste se umjetni zvukovi nego aumovi, premda se i njih naj eae posebno prireuje i uobli ava pri uklapanju u glazbeni poredak. * Po svom ustrojstvu, filmski zvukovi mogu biti: naravni i stilizirani. naravni zvuk, prirodni zvuk (engl. natural sound) - svaki zvuk (aum, govor, glazba) koji zvu i na uobi ajen na in, na na in na koji smo navikli da se ustaljeno pojavljuje stilizirani zvuk (takoer: ~arg. zvu ni efekt; engl. ) - zvuk koji se opa~a kao neuobi ajen u pone emu, izobli en po nekoj zna ajki DODATNO OBJA`NJENJE. Stilizirati se mo~e zvuk po bilo kojoj graevnoj dimenziji zvuka: po ja ini, po boji, po visini, po modulaciji, po trajanju i dr. Stilizirani zvuk se mo~e dobiti izobli enjem zate enog, izvornog zvuka, potom elektronskim (~arg.) sintetiziranjem zvuka, imitativnom sinkronizacijom (oponaaanjem zvuka) i dr. * Po svome porijeklu, filmski zvukovi mogu biti: izvorni zvukovi i umjetni zvukovi. izvorni zvuk (engl. indigenous sound) - svaki zvuk koji ima porijeklo u snimanome prizoru i koji zadovoljava uvjete prizorne naravnosti, prirodnosti (prikladnosti prikazanu prizoru) DODATNO OBJA`NJENJE. Izvornim zvukom se obi no smatra onaj koji je zabilje~en u prizoru pri samome snimanju scene i takav ostao u filmu. Ali, izvornim se mo~e dr~ati i arhivski zvuk (engl. sound effect, tj. zvuk koji je pohranjen u arhivi zvuka) ako je naravan i ako pristaje prizoru u kona nom filmu. umjetni zvuk (engl. artificial sound) - svaki zvuk koji je proizveden umjetnim putem i koji odaje takvo porijeklo (tj. u pone emu je stiliziran). * Umjetni zvuk, po svom nastanku, mo~e biti: sintetiziran ili imitativan. sintetizirani zvuk - zvuk (aum, govor, glazba) koji nastaje elektronskom (i/ili) ra unalnom "sintezom", tj. obradom imitativni zvuk (takoer: ~arg. majmunski zvuk) - onaj zvuk (aum, govor, glazba) koji nastaje bilo ovjekovom glasovnom imitacijom, bilo upotrebom "neadekvatnih" izvora auma (pri emu se uva dojam neadekvatnog izvora zvuka) DODATNO OBJA`NJENJE. Imitativne zvukove - i aumove i glasove i glazbene instrumente i pjevanje - proizvode posebni imitatori auma koji su se u tome posebno izvjeatili. Oni zvukove mogu oponaaati svojim glasom (imitatori glasom), a mogu ih oponaaati koristei razli ite predmete koji ne odgovaraju onima koji proizvode aum (npr. zvuk padanja kiae oponaaaju auakanjem celofana, zavijanje vjetra vibracijama pile i dr.). Kod imitativnih zvukova va~no je da im se prepozna umjetno porijeklo (tj. da su stilizirani u pone emu); ako im se umjetno porijeklo ne mo~e raspoznati, tada ih se mo~e dr~ati izvornim zvukom, bez obzira ato su nastali umjetnim putem. * Po svom odnosu prema zvukovnom kontekstu, filmski zvukovi mogu biti: isti ili puni. isti zvuk (~arg.) (takoer: ~arg. prazni zvuk) - onaj zvuk koji se javlja bez uplitanja ambijentalog zvuka i ambijentalne tiaine, bez suzvu ja DODATNO OBJA`NJENJE. isti zvukovi se posti~u pa~ljivom zvukovnom izolacijom proizvodnje i registracije zvuka od okolnih zvukova i od mogue refleksije zvuka, kao i dodatnim "pro iaavanjem" akusti kog ustrojstva zvuka. Kako su isti zvukovi rijetki u prirodi, oni se uglavnom dr~e stiliziranima, doimaju se "praznima", i istoa je, odnosno "praznina", zvuka zato jednim od indikatora neprizornosti nekog zvuka (neprizoran zvuk) ili njegove stiliziranosti ("nadnaravnosti"). Meutim, isti se zvukovi mogu naknadno povezati s odvojenom proizvedenim okolnim zvukovima te tako obraditi da ostavlja nadziran dojam punoga zvuka; ato je esta svrha snimanja istog zvuka. puni zvuk (engl. presence) - to je onaj zvuk koji zadr~ava svoja suzvu ja i pod utjecajem je ambijentalnog zvuka (v.) DODATNO OBJA`NJENJE. Puni zvuk - budui da u sebi nosi tragove zvukovne okolice kakva je onog trenutka u kojemu se uje - do~ivljava se kao prizorno smjeaten, prisutan zvuk, kao utjelovljenje ope ambijentalne atmosfere. IV. Status filmskoga zvuka * Prema statusu izvora zvuka, zvukovi se mogu podijeliti na prizorne i neprizorne. prizorni zvuk (engl. indigenous sound; diegetic sound)- zvuk iji je izvor u prikazanim filmskim prizorima. neprizorni zvuk (engl. commentative sound, nondiegetic sound, sound-over) - zvuk koji nema izvora u prizorima filma, ve se osjea dodanim prizoru. DODATNO OBJA`NJENJE. Prizorno-neprizorni status zvuka mo~e se mijenjati dok joa zvuk traje. Govor lika u prizoru, ili aum prizora mo~e se pretvoriti u neprizorni zvuk, npr., prevla enjem zvuka preko monta~nog prijelaza na novu scenu. I obratno, u prizoru se najzad mo~e identificirati nosioca govora, govora kojeg smo dotad do~ivljavali kao neprizornog, kao naraciju. Ponekad mo~e biti nejasno kakav je status ujnog zvuka, jer su indikacije prizornosti i neprizornosti zvuka slabe. * Prizorni zvuk obuhvaa: prizorne aumove, prizornu glazbu i prizorni govor. prizorni aum (engl. ambient sound; enviromental sound; ambience; sound effects) - svaki aum koji ima izvor u prikazanim ili podrazumijevanim prizornim zbivanjima. DODATNO OBJA`NJENJE. U prizorne aumove ulazi svi aumovi zate eni u promatranu prizoru i obilje~eni opom zvu noau ambijenta. prizorna glazba (engl. source music; diegetic music) - glazba koja ima izvor u prikazanim prizorima DODATNO OBJA`NJENJE. Prizornu glazbu mogu proizvoditi likovi i skupine likova koji pjevaju ili sviraju, naprave koje reproduciraju glazbu (gramofoni, radio, televizija...) a nalaze se u prizoru i sl. prizorni govor (engl. dialog) - govor ljudi koji su dijelom prikazanog prizora DODATNO OBJA`NJENJE. U prizorni govor ulazi razgovor meu likovima filma i svaki govor nekog lika u iganom filmu. Ali i u dokumentarcima, obrazovnim filmovima, filmskim i televizijskim novostima, prizornim se dr~i govor i izjava intervjuirane ili anketirane osobe, govor reportera u mikrofon a pred kamerama, pa i govor voditelja TV dnevnika ako ga gledamo kako govori, kao i diskusije u studiju koje pratimo na televiziji. U prizorni govor spada i onaj govor koji reproduciraju zvukovne naprave u prizoru: gramofoni, magnetofoni, razglasi, radio, televizija, odnosno svaki govor koji zvukovno pripada danome ambijentu bez obzira da li mu se dade utvrditi izvor. * Prizorni aumovi obuhvaaju: glavne aumove, ambijentalni aum i ambijentalnu tiainu. glavni aumovi - pojedina ni aumovi vezani uz zbivanje u srediatu pa~nje. DODATNO OBJA`NJENJE. Glavni aumovi se izdvojeno opa~aju. Obi no ih se pripisuje proizvoa u zvuka (dr~i ih se atributom proizvoa a zvuka): to su, primjerice, aumovi hoda, kretanja ljudi, aum automobila koji pratimo, krik ovjeka iju agoniju gledamo ili o njoj znamo, pucanj piatolja, lupa kota a, pjev i otresanje perja ptice koju promatramo i t. sl. ambijentalni zvuk (takoer: ~arg. tonska atmosfera, ~arg. akusti ka atmosfera; engl. background noise) - individualno odvojivi i tipski prepoznatljivi zvukovi koji pojedina no i/ili u kombinaciji karakteriziraju dani ambijent a nije im izvor u sredianjim zbivanjima, niti utje u na sredianje zbivanje (~arg. ne igraju). DODATNO OBJA`NJENJE. U ambijentalni zvuk ulaze prizorni aumovi (ambijentalni aumovi), ali i prizorni govor (ambijentalni govor, ~agor) i glazba (ambijentalna glazba) ako su slabo razbirljivi i ako nisu povezani sa sredianjim zbivanjem u prizoru. Zato, premda je identifikacijski status tih zvukova gotovo status auma, ipak se te~i o njima govoriti openitije kao o ambijentalnom zvuku (jer se time upuuje na airi obuhvat od obuhvata pojma auma). * Ambijentalni zvuk mo~e biti sastavljen od: ambijentalnih aumova, ~agora i ambijentalne glazbe. ambijentalni aumovi (engl. background noise) - jesu razlu ivi aumovi koji karakteriziraju dani prizorni ambijent (npr. seoski ambijent - lave~ pasa, zvono crkve, zvukovi ko ije, kokodakanje; gradski ambijent: aum automobila, zvuk ko nica, zvoncanje tramvaja i dr., itd.) ~agor (takoer: ~amor) - istodobni razgovor viae ljudi sa slabom ili nikakvom razlu noau sastavnih govora DODATNO OBJA`NJENJE. U ~agor se mogu svrstati i pojedina ne replike koje ujemo u fragmentu, usput, ali se prigodno ne ine va~ne, ve tek dijelom ope atmosfere: npr. dovikivanje djece u parku, majka koja zove dijete, neki glasniji pozdrav na ulici i sl.). Proizvoenje ~agora pri simanju filma zove se ~arg. ~amorenje, a ljudi koji to rade ~arg. ~amoranti. ambijentalna glazba (engl. source music) - glazba koja se zati e u prikazanu ambijentu ali slu~i ponajprije kao indikator danog ambijenta i njegove karakteristi ne atmosfere (primjerice, zvukovi glazbala i melodijskih fragmenata kao indikator da je u blizini glazbena akola; svirka automata u gostionici kao dio gostioni ke atmosfere; melodija koja prati vozilo sladoledara na pla~i i sl.). ambijentalna tiaina (takoer: opi aum; engl. ambient noise) - opi aum u ambijentu, tj. nerazlu ivo stopljeni svi aumovi u ambijentu, odnosno sva suzvu ja u danome ambijentu. DODATNO OBJA`NJENJE. Ambijentalna tiaina uglavnom je ispod praga pa~nje, njoj iznimno teako obraamo pa~nju i nemogue je da u njoj razlu ujemo sastavne zvukove. Meutim, njen izostanak stvara osjeaj zvu ne "praznine", a prizoru neprikladna ambijentalna tiaina stvara osjeaj atmosferske neobi nosti danog prizora. * Prizorni zvuk se, prema smjeataju izvora zvuka u prizoru, dijeli se na: zvuk u kadru i zvuk izvan kadra. DODATNO OBJA`NJENJE. Vienje mo~e biti odvojeno od ujenja (dok gledamo ujemo i ono ato ne gledamo; uti mo~emo i ono ato ne vidimo). Granica vidnog polja na filmu - izrez kadra - dijeli ne samo vizuelni ve i zvu ni prostor na dva podru ja: manje polje, u kojemu vizualno nadziremo proizvoa a - izvor - zvuka, i aire okolno polje u kojem su proizvoa i - izvor - zvuka izvan vizualnog nadzora. zvuk u kadru (takoer: unutarnji zvuk; vidnonadzorni zvuk; engl. indigenous sound; source music) - zvuk koji ima izvor u vidnome polju (tj. u dijelu prizora unutar izreza kadra) zvuk izvan kadra (takoer: vanjski zvuk, ~arg. OFF, ~arg. OFF zvuk; engl. asynchroneus sound; offscreen sound) - zvuk koji ima izvor u dijelu prizoru koji je trenuta no izvan vidnog polja * Zvuk u kadru, prema tempiranju zvuka i kretanja koje ga proizvodi, mo~e biti: sinkron i asinkron. sinkron zvuk (engl. synchroneous sound, sync sound) - zvuk u kadru koji je posve usklaen s vidljivim kretnjama ato ga proizvode. asinkron zvuk (engl. nonsynchroneus sound) - zvuk u kadru koji nije posve usklaen s vidljivim kretanjama ato ga proizvode (neato kasni ili se ranije javlja) DODATNO OBJA`NJENJE. Prizornu pripadnost zvuka razabire se tipi no po slijedeim karakteristikama: 1. Vidimo izvor zvuka i zvuk je sinkron, ili, ako je asinkron, onda je podudaran s kretanjem koje ga vjerojatno proizvode, pa se joa uvijek dr~i prizorno vezanim. 2. Ako i ne vidimo izvor zvuka, na njegovu pojavu reagiraju bia u prizoru, pa tako upozoravaju da je zvuk pripada prizornom svijetu u kojem se nalaze. 3. Kako se mijenja to ka promatranja tako se srazmjerno udaljenosti mijenja i intenzitet zvuka, srazmjerno se mijenja meuutjecaj razli itih zvukova, tj. zvukovna konstelacija; drugim rije ima - promjene u zvuku koordinirane su s promjenama promatra kog polo~aja u prizoru. 4. Svi su pojedina no razaberivi zvukovi uglavnom "ne isti", tj. nekako pomijeaani s drugima. Ako ti drugi zvukovi imaju prizoran karakter, onda i tematizirani zvuk ima prizorni karakter. Itd. * Neprizorni zvuk obuhvaa: neprizorne aumove, popratnu glazbu, dodan govor neprizorni aumovi - aumovi koji nemaju izvora u prizorima filma ve se osjeaju dodanima DODATNO OBJA`NJENJE. Neprizorne aumove mo~e, primjerice, tvoriti zvuk sirene koji ide preko kadrova prizora u kojima nema sirene; ili krik koji se prevla i preko prizora u kojima nema ovjeka koji kri i, i sl. popratna glazba (takoer: neprizorna glazba, dodana glazba, naneaena glazba; engl. background music, functional music, nondiegetic music etc.) - glazba koja nema izvora u prizorima filma, ve se osjea dodanom dodan govor (takoer: naracija, komentar, neprizorni govor, naneaeni govor, prekriva ki govor, ~arg. OFF; engl. narration, voice-over/VO)- govor koji ne izgovara niti jedan lik u prizoru, ve je dodan filmu da ga govorno prati ili tuma i. DODATNO OBJA`NJENJE. Postoje tipi ni na ini na koje se prepoznaje i signalizira da je neki zvuk nepripadan prizoru, odnosno da je dodan, naneaen. 1. Niata ga u dijelu prizora u vidnome polju ne proizvodi, niti ga iata u danome tipu prizora mo~e proizvesti (recimo ako usred morske pu ine, na kojoj kru~ni okret pogleda nije otkrio nikakvog broda niti iata od ovjeka a kamoli da je otkrio prisutnost simfonijskog orkestra ili kakve zvu ne naprave - magnetofon, gramofon ili sli no - ako, dakle, ipak ujemo orkestralnu izvedbu, onda je to vrlo pouzdan signal da je po srijedi izvanprizorni zvuk. 2. Nitko se od ~ivih bia - ljudi, ~ivotinja - u prizoru ne osvre na zvuk (aum, glazbu, govor), niti zvuk ostavlja kakve fizi ke posljedice na prizorne objekte (primjerice, od visokog C ne pucaju stakla u prizoru). To je jaki znak da zvuk i proizvoa i zvuka nisu sudionikom i imbenikom prizora. 3. Zvuk je za trajanja kadra, scene ili sekvence stalno istog intenziteta, bez obzira kako se promatra ki kreemo po prizoru (bez obzira na panorame, vo~nje unutar kadra, bez obzira na promjene to ke promatranja uzrokovane monta~nim prijelazom, odnosno bez obzira na promjenu prizora na meuscenskim, odnosno meusekvencijalnim prijelazima). Time se signalizira njegova nepripadnost prizornim promjenama, odnosno njegova nevezanost uz to ku promatranja prizora, odnosno prizora. 4. Zvuk je za cijelo svoje trajanje u kadru, sceni ili sekvenci jednako iste i dobre zvu nosti, neometan promjenjivim suzvu jima i drugim, promjenjivim, zvukovima (ambijentalnim aumovima, konkurentnim govorom, glazbom). Time se signalizira njegovo umjetno, izvanprizorno porijeklo, odnosno posve druga iji ambijent nastanka (studijsko snimanje) od ambijenata praenih prizora uz koje je dodan taj zvuk. I drugo. V. Temporalna strana filmskoga zvuka UVODNO OBJA`NJENJE. Zvuk ima, kao neotuivo svojstvo, vremensku prote~nost: zvuk ne mo~e biti "zamrznut" kako to mo~e biti vizualni podatak na filmskoj slici (zamrznuti kadar), ili na bilo kojoj slici (fotografiji, slikariji, crte~u). * S obzirom na prisutnost/odsutnost, u filmu razlikujemo prisutan zvuk i tiainu. DODATNO OBJA`NJENJE. Zvu ni film podrazumijeva zvu nu dimenziju kao obvezatnu sastavnicu. U tom smislu i tiaina je vrsta filmskog zvuka, samo, uvjetno ka~imo, "nulta vrsta". Odsutnost zvuka, naime, jest zvukovna injenica u zvu nom filmu. Tiaina tu nije "medijska" oznaka (kako je to odrenica "nijemi" u sklopu nijemi film), nego tek "sintakti ka", unutarizlaga ka (intradiskurzna). prisutan zvuk (takoer: zvu anje) - ini svako zvu anje funkcionalno uklju eno u filmsko djelo ili priklju eno njemu tiaina (engl. silence) - odsutnost zvuka * Tiaina mo~e biti dvojaka: prizorna tiaina, neprizorna tiaina i potpuna tiaina. prizorna tiaina (engl. diegetic silence) - tiaina u prizoru; odsutnost ambijentalnih zvukova uz prisutnost ambijentalne tiaine DODATNO OBJA`NJENJE. Prizorna tiaina podrazumijeva odsutnost glavnih i ambijentalnih zvukova ali i obvezatnu prisutnost ambijentalne tiaine, tj. opeg auma ato obilje~ava dani ambijent. Odsutnost i ambijentalne tiaine indikacija je potpune (nadprizorne, engl. non-diegetic) tiaine a ne samo prizorne. Ako prizor prati popratna glazba, tada injenicu da ne ujemo prizorne zvukove ne tuma imo kao tiainu: uobi ajeno je da se povremeno neprizorno utiaaju prizorni zvukovi onda kad naglaaenije nastupa popratna glazba i to nije ukazivatelj prizorne tiaine nego samo preusmjeravanja pa~nje sa samog prizora na tematiziran do~ivljajni pristup prizoru. neprizorna tiaina (engl. nondiegetic silence) - naglaaeno izostajanje bilo kakvog neprizornog zvuka (komentara ili naracije, popratne glazbe, neprizornog auma) u kontekstu gdje je bio stalno prisutan i gdje se o ekuje da e biti postojano prisutan DODATNO OBJA`NJENJE. Neprizorna tiaina mo~e postojati samo kao prigodna pojava u zvu nom filmu. Ako film nema nikakvih neprizornih zvukova tada ne mo~e biti niti neprizorne, popratne tiaine. Takoer, u dijelovima filma, gdje se neprizorni zvukovi (glazba, dodan glas) iznimno javljaju, odsutnost neprizornih zvukova ne tuma i se kao tiaina. Samo u onim dijelovima filma gdje je stalno prisutan neki neprizorni zvuk (npr. stalno svira popratna glazba, ili stalno ujemo naratora), naglo prekidanje takvoga zvuka uvodi dojam popratne tiaine. Popratnu tiainu najbolje zamjeujemo ako se ona javlja kao neo ekivan prekid ograni ena trajanja, kao svojevrsni "umetak" tiaine i stalno prisutan popratni zvuk. Neprizorna tiaina je, zbog svog iznimnog statusa, vrsta stilizacije, koristi se za retori ko naglaaavanje. potpuna tiaina (takoer: ~arg. gluhi zvuk, gluhi; nadprizorna tiaina) - potpuna odsutnost bilo kakvog prizornog i neprizornog zvuka u zvu nome filmu DODATNO OBJA`NJENJE. Potpuna tiaina podrazumijeva odsutnost i ambijentalne tiaine i bilo kakvog funkcionalnog zvuka u filmu. Naravno, u nijemom filmu koji se danas vrti bez ikakve glazbene pratnje, odsutnost bilo kakvog zvuka nije potpunom tiainom. Potpuna se tiaina javlja samo u filmu koji dostatno jasno upuuje da je zvu ni film, tj. koji barem u dijelovima ima nekakvog filmskog zvuka. Ona se napadno zamjeuje i - kad je pa~ljivo upotrebljena - ima osobiti retori ki efekt. Kad nije pa~ljivo upotrebljena tada se zamjeuje kao zvu na rupa: zvu na rupa (~arg.) - potpuna tiaina koja se zamjeuje kao greaka, kao nenamjerno ispuatanje da se snadbije neki zvuk na mjestu gdje ga se normalno o ekuje, i gdje njegovo izostavljanje nema neku dodatnu retori ku funkciju DODATNO OBJA`NJENJE. Do zvu nih rupa mo~e doi ili zbog nepa~nje pri monta~i i sinkronizaciji, ili zbog kriva prora una o stilizacijskom djelovanju poptune tiaine. * S obzirom na svoj identitet (prepoznatljiv sklop), filmski zvukovi (kao i nefilmski) imaju slijedee va~ne temporalne to ke: po etak zvuka, kraj zvuka i zvu nu promjenu. po etak zvuka (takoer: ~arg. start zvuka) - onaj je trenutak u kojem po inje zvu anje, tj. u kojem se javlja odreen, prepoznatljiv, zvu ni sklop (govor, glazba, aum) kraj zvuka - trenutak u kojem prepoznatljivi zvu ni sklop prestaje zvu ati * Kraj zvuka mo~e biti: prekidom zvuka i zavraetkom zvuka. prekid zvuka - onaj kraj zvu anja koji zamjeujemo kao neo ekivan prekid joa nedovraena zvukovnog sklopa (npr. prekid melodije dok joa traje, prekid govora usred re enice, nagao prekid u aumu koji ne mo~e naglo zavraiti i sl.) zavraetak zvuka - onaj kraj zvu anja koji je najavljen zavranom strukturom zvu nog sklopa (odjavnim glazbenim rjeaenjima, zavranom intonacijom govora, stiaavanjem auma) i sl. DODATNO OBJA`NJENJE. Zavraetak je tako dio strukture zvukovnog sklopa (skladbe, govornog iskaza, vremenski ograni enog auma), to je odjavni dio zvu nog sklopa, onaj koji "najavljuje kraj zvu anja" i dovodi do njega. Osim unutarnjeg strukturalnog zavraavanja zvu noga sklopa, u filmskome zvuku postoji opi na in zavraavanja zvu anja (bez obzira na melodijsku strukturu zvuka), odjavljivanja: utiaavanjem zvuka do njegova nestanka. zvu na promjena - onaj trenutak u trajanju zvu noga sklopa u kojem se mijenjaju neke klju ne strukturne zna ajke sklopa (npr. po inje druga tema u glazbi, druga re enica u govoru, javlja se novi sastojak u aumu, odnosno novi aum u sklopu aumova) * Zvu ne promjene ne moraju biti samo u identitnim odrednicama sklopa, nego i u dodatnoj obradi njegova zvu anja, pa razlikujemo: zvu ne naglaske, stiaavanje zvuka, poja avanje zvuka. zvu ni naglasak - svaka naglija, kontekstualno kontrastna, promjena u tijeku zvuka (bilo naglom pojavom ja eg tona, ili naglim stiaavanjem tona, bilo naglo uklju enje viaeg bilo ni~eg tona, pojava tonskog udarca i dr.) stiaavanje zvuka - smanjivanje ja ine zvuka uz daljnju njegovu ujnost DODATNO OBJA`NJENJE. Stiaavanje se posti~e bilo stiaavajuim sviranjem (piano) i smanjivanjem broja svirajuih instrumenata, ili naprosto stiaavanjem volumena zvuka pri obradi. poja avanje zvuka - zamjetno poveavanje volumena zvuka * Promjene se ne dogaaju samo u tijeku prepoznatljivog zvukovnog sklopa, nego se zbivaju i smjenom prepoznatljivo razli itih zvukova i zvukovnih sklopova, dakle smjenom zvuka. Smjenu zvuka se naziva: zvu nim prijelazom. zvu ni prijelaz - oblik smjenjivanja jednog prepoznatljivog zvukovnog sklopa drugim DODATNO OBJA`NJENJE. Zvu ni prijelazi mogu biti samo u jednom tipu zvuka, primjerice, izmeu jedne glazbe i druge, izmeu jednih ambijentalnih aumova i drugih na meuscenskom prijelazu, izmeu govora jednog lika i govora drugog lika, ili izmeu re enice izgovorene u jednom kadru i nastavka te re enice u drugom kadru i dr. Ali zvu ni prijelazi mogu biti izmeu razli itih tipova zvuka, primjerice, prelaz s glazbe na ambijentalni aum, s govora na ambijentalni zvuk, s ambijentalnog zvuka na komentatora i tome sl. * Zvu ni prijelazi mogu biti izvedeni: zvu nim pretapanjem, utiaavanjem zvuka, izvla enjem, naglim zvu nim prijelazom i zvu nim skokom. DODATNO OBJA`NJENJE. Ovo su standardni prijelazi, premda je stvar invencije kako e se zvukovni prijelazi ostvariti, osobito izmeu istog tipa zvu nih sklopova. ini se da je izbor zvu nih prijelaza ograni eniji od izbora slikovnih prijelaza. zvu no pretapanje - zvu ni prijelaz u kojemu se prethodni zvuk postupno utiaava do nestanka, a za to se vrijeme, joa za trajanja prvog, postupno javlja drugi zvukovni sklop dok ne postane jedini utiaavanje (engl. fade out) - postupak kojim se prethodni zvukovni sklop utiaava do potpuna nestanka, da bi se potom odmah uveo novi zvukovni sklop. DODATNO OBJA`NJENJE. Utiaavanje ne podrazumijeva da nakon njega nastupi potpuna tiaina: obi no se izvu e neki drugi tip zvuka koji onemogui pojavu zvu ne rupe. Primjerice, ako se utiaa glazbu tada se obi no zadr~i ili istakne podloga ambijentalnog zvuka. Ili, ako se na meusekvencijalnom prijelazu prelazi iz jednog prizora na posve drugi s posve razli itim sklopom ambijentalnog zvuka, tada se nu~ni zvukovni skok mo~e ubla~iti uvoenjem, kao posrednika preko monta~nog prijelaza, popratne glazbe koja neutralizira moguu zvu nu rupu i zvu ni skok izmeu jednog i drugog ambijentalnog zvuka. izvla enje - uvoenje zvuka njegovim poja avanjem nagli zvu ni prijelaz - prijelaz u kojem na kraju jednog (zavraenog) zvu nog sklopa odmah po inje drugi zvu ni sklop (bez postupaka ubla~avanja, tj. bez zvukovnog pretapanja i utiaavanja-izvla enja) zvu ni skok - vrsta naglog zvu nog prijelaza u kojem se prethodni zvu ni sklop naglo prekida (zvu ni prekid) kako bi odmah po eo novi zvu ni sklop DODATNO OBJA`NJENJE. Zvu ni skok se u pravilu osjea greakom ili loaim rjeaenjem, pa ga se izbjegava, premda usustavljen s drugim stilizacijskim postupcima, mo~e postati retori kim sredstvom. Obi nim (i disciplinarno karakterizirajuim) se dr~i u dokumentarnom i obrazovnom filmu, gdje se tuma i posljedicom takvih objektivnih snimala kih prilika. Zvu nim skokom se, meutim, ne smatra samo zvu ni prijelaz ve i svaka zvu na promjena - tj. promjena unutar istog zvu nog sklopa - ukoliko je u nekoj svojoj dimenziji ima neprirodan prekid. Primjerice, ako se pri prelasku s kadar na kadar naglo promijeni neka dimenzija punog zvuka na monta~nom prijelazu (neko suzvu je, ili intenzitet zvuka, ili struktura ambijentalnog zvuka) tada e se i to osjetiti i nazvati zvu nim skokom. * S obzirom na usuglaaavanje zvuka i slikovno predo enog prizora razlikuje se: ozvu avanje, zvu no povezivanje, zvukovna podloga, tempiranje, istodobnice, prevla enje zvuka. ozvu avanje filma - ozvu avanje filma podrazumijeva ukupan proces stavljanja zvuka uz sliku DODATNO OBJA`NJENJE. Premda ozna ava svako stavljanje zvuka, ozvu avanje - za razliku od podlaganja zvuka, tj. stavljanja zvukovne podloge - ipak podrazumijeva u prvome redu stavljanje glavnoga prizornog zvuka, tj. onog zvuka koji je vezan uz glavno zbivanje u prizoru: govora junaka, glavnih aumova, "igrajue" prizorne glazbe. Tehnologija naknadnog ozvu avanja naziva se naknadnom sinkronizacijom. zvu no povezivanje - usaglaaavanje raznih tipova filmskih zvukova meusobno i sa slikom zvukovna podloga (engl. background sound, background music) - svaki zvuk koji "popunjava" sliku, odnosno sliku i njen glavni zvuk DODATNO OBJA`NJENJE. Postupak stavljanja zvukovne podloge zove se podlaganje zvuka. U pravilu kao zvukovna podloga slu~e: atmosferski zvuk, atmosferska tiaina i popratna glazba. Tehnoloaki, zvuk se podla~e u procesu monta~e (ili ~arg. miksa na TV), a naknadna proizvodnje glavnog sinkronog zvuka zove se naknadna sinkronizacija. tempiranje zvuka (engl. timing) - utvrivanje najboljeg mjesnog povezivanja slike i zvuka DODATNO OBJA`NJENJE. Tempiraju se obi no istaknuta zvukovna i prizorna mjesta. Tempiranje je osobito va~no u vezivanju glazbe i slike, jer tu treba usaglasiti autonomnu melodijsku logiku glazbe s logikom prizornog odvijanja tako da se najbolje mogue podupiru. Traganje za dobro tempiranim povezivanjem osobito je prisutno u animiranom filmu (tempiranje animacijskih i glazbenih naglasaka); zato je izumljen i termin za odviae tempirano vezanu glazbu i zbivanje izvan crtanofilmskog kruga: mikimauziranje (engl. mickey-mousing). sinkrone to ke - one orijentacijske, uo ljive to ke u tijeku slike (u izrezu kadra) i one uo ljive to ke u strukturi zvuka u kojima se najlakae utvruje sinkronitet, te se pomou njih uspostavlja i ukupni siknronitet dane slike i danog tona * Kako nije uvijek lako pronai sinkrone to ke u slici i zvuku, to se ih se proizvodno trudi unaprijed umjetno osigurati. Kao sredstvo proizvodnje sinkronih to aka slu~i slika i zvuk klape, pipseri i istodobnice klapa (engl. slate, clapboard) - plo a s jednim pomi nim dijelom kojim se lupa. Nju se snima na po etku ili na kraju kadra, pri tome se lupne a esto i izgovori identifikacija kadra. Na plo i su identifikacijske odredbe danoga kadra, a podudaranje slike udarca i zvuka udarca slu~i kao istodobnica (v.). pipser - kratak piskav ton na zvu noj vrpci koji se podudara s posebnom oznakom na slikovnoj vrpci. To je posve umjetna istodobnica koja se uspostavlja i koristi pri monta~i, a nalazi se na tzv. slijepoj vrpci (~arg. blank) koja prethodi nastupu slike i tona. istodobnice (engl. time code) - odgovarajue numeri ko obilje~avanje svake sli ice filma i odgovarajueg mjesta na tonskoj vrpci kako bi se zabilje~ila sinkronost sli ica po sli icu. U pravilu se to ini kompjutorski, premda postoje i drugi na ini. prevla enje zvuka - zadr~avanje prethodnog zvuka i nad druga ijim prizorom od onog u kojem je proizveden; to se u pravilu ini pri prelasku s jednog prizora na drugi monta~nim rezom. Prevla enje zvuka jest, takoer, i pojava zvuka narednog prizora prije no ato je vizualno nastupio monta~nim rezom. Prevla enje podrazumijeva da prizorni zvuk postaje neprizoran nakon monta~nog prijelaza, odnosno da se zvuk javlja kao neprizoran kako bi po monta~nom prijelazu postao prizorni. Bibliografija: Forenbacher, Ivanka, 1987, Sekretar re~ije i film, Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu, ADU Geduld, H.M., R. Gottesman, 1973, An Illustrated Glossary of Film Terms, New York: Holt, Reinherdt and Winston Inc. Gorbman, Claudia, 1987, Unheard Melodies, Narrative Film Music, London: BFI Publishers; Bloomington: Indiana U.P. Konigsberg, Ira, 1987, The Complete Film Dictionary, New York: New American Library Penney, Edmund F., 1991, Film and Broadcast Terms, New York: Facts on File Peterli, Ante, ur., 1985, 1990, Filmska enciklopedija 1-, 2, Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krle~a"  V"##########$~$$$$)*******f56787\7l777788n>>>>|BRCfCHHHJ J J0JHJMMMNFSbSxSSSSSSSSSS Z*Z~ZZ<[T[]߾߾߾߾߾߾߾̾߻߾߾߾߾߾߾߾PJ5CJOJPJQJ\^J6CJOJPJQJ]^J0JPJCJOJPJQJ^JCJPJ 56CJOJPJQJ\]^JJ VXZ hj""####~$%))**+d5f5^x^ 0^`0 0x^`0Df56787809n>?zB|BRCDHHHHJ JJKMNFSNU Z~Z<[[]^ 0x^`0x^] ]]]]l^n^t^^^^^bbcc"c4c6c@cBcJcii ij:ooopp"p$p.p&qFqtjuluuuuuu8yPy`ytyvyy^zz{{{|:|lnƒʃΉxZ\vƍ6T6CJOJPJQJ]^JPJCJOJPJQJ^J5CJOJPJQJ\^JT]]]]]l^n^P_bccik8o:ooo&q0rttjuluv8y\z^zx^^ 0x^`0^zz{}ln̉ΉvxZ\6`(*ēƓ Ԗ^ 0x^`0x^Td|~Ǝ*ēƓޓ $&04DHRTb *:FHRVfhrfƞ$Ffv¢̢Ȩʨ ĮЮҮܮıڱ |R5CJOJPJQJ\^J6CJOJPJQJ]^JCJOJPJQJ^JVԖf@Ȩʨz|RnҺLNx^ 0x^`0 p0x^p`0Rnֹع ",Һ 06FVf~N0@dh|8HpL<Zp&*L"26VZvzPJ6CJOJPJQJ]^J5CJOJPJQJ\^JCJOJPJQJ^JT\$l>JL<n^x^x^ p0x^p`0^ 0x^`0|vvx>HJ,z|x^ 0x^`0px||v ,0T>TJ  |      |04flt 06`5CJOJPJQJ\^J 56CJOJPJQJ\]^J6CJOJPJQJ]^JCJOJPJQJ^JO|2     p z|t(6%%d&'@**+.B/ 0x^`0x^`%d&&@*d**+"+6+8+B+F+Z+\+f+....d33J566777707X9d9b;x;;;V=x=A4AjAAB7B|BBEC]CBDxDDDPJ6CJOJPJQJ]^J5CJOJPJQJ\^JCJOJPJQJ^J5B/d3H5J566X9b;V=A4AAdBB,CwCDDDx^ 0x^`0,1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH R@R Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ T@T Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJJ@J Heading 3$x@&5OJQJ\^JaJB@B Heading 4$x@& 56\aJ<A@< Default Paragraph Font\O\ medjunaslov0 77dh5$7$8$9DH$]`7aJZOZ naslov 7x5$7$8$9DH$5CJKHOJQJ\^JaJ$O!$ Style1xXO!X Heading 5 Char Char!5CJ\]_HaJmHsHtH <Z@2< Plain TextCJOJQJ^JaJj+,-Vx 4 5 tu?PQJ?EF g"h""" # ##$y%'( +G++,,,,,,>-?--///3355666E788889:[;\;;<<????u@CCChDiDDDDDHEEGGHHH3II`JJHMIMMMMJOPKRLRRRS)TUWWYYrY[[o\p\\X]][^^_`hanaoaabbcd=eg+h jkkkkkllmno1o2ooprsvEwhyHzzz{D||||}_~̓΃G݉1d,ː̐{ؑi“EÙęҞ9 u-.10*0000000000080000000000000000000000000800000000000000008000000000000000000000000000000000000080000000000000000000000000000000000000000000000000000000000008000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000008000@0@0@0@000]TR`Df5]^zԖ|B/DD1<UdM[ . 9 s }  RX ?Hejlqrwbfhp1=0;~JV$Q] ?HX` #ak)3MW * V c ")" #%#&#,#1$8$$%% %T%Z%[%`%%%''''''''V)c)**L,V,J-O-P-V-////////H1Z11111122,242=2?2D2E2I2222222(3-3!4(444444444445576>6?6D66688<8V8a88999W:\:]:c:::::;;<&<6<:<==>>??@@=@I@ABBB%C-CDDDDDEE E EEHERE_EkElEqEsE~EEEEEEEEFtF~F2G=GGGGG$H+H,H1H3H?H@HEHGHOHQHVHWH^HJIPIQIVIXI`IaIfIvJ|JKK*K8KO$OfOjO~OOOOOOxP|P>QIQRRRRSS TTCUJUYU]UUUUUUUUUFWMWNWSWYY6Z>Z'[4[A[K[L[Q[S[Y[Z[_[[[[[[\ \\\\\\\\\\\]]]m]{]|]]]]___`````qa{aaaaa)b3bc c#c+c:cDcEcJcLcVcWc\c^cicjcocpcscccccdddd*d3d5d:d;d?d3e:effJiVi`iri kk-n5nnn}nnnoo_oiooooopqq q qqqqrrrrrrrrrrs%sssst't1titstttuuCvMvvvvv!w,wxy7yCyuyyyyyzz:{C{{{/9FPVbY]^a&Ze{ 7Bړ*.05~̗ԗȘӘљؙ֙mxț̛ΛӛR\9?ADJS[]^ijrsu{ş̟͟՟ן *,/7:;CISUXY]_bcklsu{}ȠРҠ1*-UVw x 3 5 su>?OQIJ>?DF f"h""" # ###$$x%y%''(( + +F+G+++,,,,,,,,=-?---////3333556666D7E7888899::Z;\;;;<<<<????t@u@CCCCgDiDDDDDGEHEEEGGHHHH2I3III_J`JJJGMIMMMMMIOJOPPJRLRRRSS(T)TUUWWWWYYqYrYZ[[[n\p\\\W]X]]]Z^[^^^__``gahamaoaaabbbbccdd?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fw[?1Table9WordDocument.jSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoolw[?w[?  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q