Pregled bibliografske jedinice broj: 240148
Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (1., 2. i 3. razred osnovne škole)
Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (1., 2. i 3. razred osnovne škole), 2000., magistarski rad, Filozofski fakultet ; Muzička akademija, Zagreb
CROSBI ID: 240148 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece rane školske dobi (1., 2. i 3. razred osnovne škole)
(The influence of active listening to music on the development of hearing perception of early school age children (The 1st, the 2nd and the 3rd grade of the elementary school))
Autori
Dobrota, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet ; Muzička akademija
Mjesto
Zagreb
Datum
24.10
Godina
2000
Stranica
90
Mentor
Rojko, Pavel
Ključne riječi
glazbena poduka; estetski odgoj; aktivno slušanje
(music instruction; aesthetic education; active listening)
Sažetak
Glazbena nastava nije privilegija glazbeno nadarene djece, već je namijenjena cjelokupnoj školskoj populaciji. Krajnji cilj glazbene nastave je estetski odgoj djeteta, odnosno izgradnja cjelovite i harmonično razvijene mlade ličnosti. Nastavnim programom za predmet Glazbena kultura od 1. do 3. razreda osnovne škole predviđena je realizacija četiri aktivnosti. To su: pjevanje, sviranje, slušanje i stvaralaštvo. Navedene aktivnosti u današnjim uvjetima rada ipak nemaju podjednake mogućnosti za ostvarenje zadataka estetskog odgoja. Najviše prostora za estetski odgoj pruža nam područje slušanja, koje, uz pjevanje, treba postati temeljna aktivnost glazbene nastave od 1. do 3. razreda. Analizom stanja u osnovnim školama možemo uočiti kako je glazbena nastava prilično “ svaštarska” , odnosno, učitelji se, u okviru vrlo skomne satnice predmeta, pokušavaju baviti svakom od četiri navedene aktivnosti. Uzroci postojećeg stanja mogu se grupirati oko četiri ključne točke: glazbeno obrazovanje razrednih učitelja, satnica predmeta, nastavna oprema, te koncepcija predmeta. Kvalitetnija i sadržajnija glazbena nastava ne može se ostvariti jednosmjernim intervencijama, već je potrebna sveobuhvatna akcija koja bi obuhvatila sve navedene sastavnice. Istraživanjem pod nazivom “ Utjecaj aktivnog slušanja glazbe na perceptivne sposobnosti djece rane školske dobi” , koje smo u okviru ove radnje proveli među učenicima 1., 2. i 3. razreda osnovne škole, došli smo do nekoliko zanimljivih spoznaja, koje se mogu sažeti u jednoj rečenici: Aktivno slušanje glazbe pozitivno utječe na razvoj perceptivnih sposobnosti djece, odnosno na povećava sposobnost cjelovitog percpiranja slušane skladbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu