Pregled bibliografske jedinice broj: 2398
Studija ugroženosti voda i pristup optimalnom rješavanju ratnih otpada na krškom području
Studija ugroženosti voda i pristup optimalnom rješavanju ratnih otpada na krškom području, 1996. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 2398 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Studija ugroženosti voda i pristup optimalnom rješavanju ratnih otpada na krškom području
(Study of jeopardized water and optimal war wastes treatment on karstic area)
Autori
Picer, Mladen ; Barišić, Delko ; Drevenkar, Vlasta ; Fröbe, Zlatko ; Hršak, Dubravka ; Mayer, Darko ; Milanović, Zlatko ; Sekulić, Bane ; Soldo, Mladen
Izvornik
Studija ugroženosti voda i pristup optimalnom rješavanju ratnih otpada na krškom području, IRB-CIM, Zagreb, str.1-135
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
1996
Ključne riječi
rat; krš; zagađenje vode; remedijacija zemljišta
(War in Croatia; war wastes; karst; water pollution; PCB; soil remediation)
Sažetak
Područje krša Hrvatske s obzirom na ugroženost tehnološkim, a naročito opasnim otpadom, zavređuje posebnu pozornost zbog izvanredne ekološke osjetljivosti. Ratom zahvaćeno područje još je ugroženije zbog bezočnog uništavanja prirodnih bogatstava, infrastrukture, nastambi i privrednih objekata tokom Domovinskog rata, prilikom čega je stvorena ogromna količina otpada i niz opasnih materijala. Postoji velika bojazan, kao i konkretni dokazi, da su tokom ratnih stradanja značajne količine polikloriranih bifenila, raznih usporivača gorenja, eksploziva i njihovih ostataka, bojnih otrova kao i niz anorganskih zagađivala, pa i radioaktivnih tvari, prodrle u okoliš. Kako prilikom nekontroliranog izgaranja PCB i drugih organohalogenih tvari dolazi do stvaranja još daleko opasnijih polihalogeniranih dibenzofurana i dibenzodioksina, to je ugroženost ratnih područja još i veća. Na temelju dosadašnjih istraživanja (uzimajući u obzir geološku građu terena i hidrogeološke odnose te korištenje vode) po potencijalnoj opasnosti treba izdvojiti izvore zagađenja u području Gospića, u Ravnim Kotarima (zaleđe Zadra), u okolici Drniša i u okolici Skradina. Osim toga postoji značajna ugroženost površinskih vodotoka i mora, te općenito okoliša od organohalogenih toksikanada, poliaromatskih ugljikovodika i eksploziva u moru na dubrovačkom, šibenskom i kaštelanskom području, te vodotoka i općenito okoliša na lokacijama Oštarija, Delnica, Udbine, Korenice i Knina. Dati su prijedlozi prioriteta istražnih radova kako slijedi: Prioritet 1. Pregled terena na lokaciji zagađenja i kontrola razine zagađenja polikloriranim bifenilima, poliaromatskim ugljikovodicima, te eksplozivima uz procjenu mogućnosti prodora zagađivala u podzemlje na temelju postojećih hidrogeoloških podataka. Prioritet 2. Praćenje razine najopasnijih zagađivala nastalim ratnim djelovanjem u zemljištu i vodi na crpilištima gospićkog, zadarskog i šibenskog vodovoda, mora na dubrovačkom, šibenskom i kaštelanskom području, te vodotoka i općenito okoliša na lokacijama Oštarija, Delnica, Udbine, Korenice i Knina. Prioritet 3. Istražiti fizičko kemijske značajke kako zagađivala, tako i zemljišta na kojem je zagađenje nastupilo. Prioritet 4. Uvođenje i primjena analitičkih metoda određivanja halogeniranih dibenzodioksina i dibenzofurana u uzorcima okoliša radi njihovog monitoringa u ratom uništenim područjima. Tek na temelju rezultata prije nabrojenih ispitivanja moguće je načiniti konkretne programe nužnih hidrogeoloških istraživanja ugroženijih područja te dati smjernice za primjenu mjera sanacije uz praćenje učinka radi dobivanja najoptimalnijih postupaka sanacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb
Profili:
Dubravka Hršak
(autor)
Delko Barišić
(autor)
Zlatko Milanović
(autor)
Mladen Picer
(autor)
Darko Mayer
(autor)
Vlasta Drevenkar
(autor)