Pregled bibliografske jedinice broj: 239778
Vrijednosno i spoznajno u suvremenom odgoju
Vrijednosno i spoznajno u suvremenom odgoju // Filozofska istraživanja, 25 (2005), 2 (97); 373-387 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 239778 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrijednosno i spoznajno u suvremenom odgoju
(Value and knowledge in contemporary education)
Autori
Polić, Milan
Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 25
(2005), 2 (97);
373-387
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
manipulacija; obrazovanje; odgoj; sloboda; spoznaja; stvaralaštvo; vrijednost; znanje
(education; freedom; cognitio; creativity; value; knowledge)
Sažetak
Vrijednosti i znanja oduvijek se uzajamno prožimaju i određuju ma koliko se to ignoriralo ili čak pokušavalo prikriti. Vrijednosna neutralnost znanja jednako je privid kao i spoznajna neutralnost vrijednosti i u tom prividu odvojenosti znanja i vrijednosti koji omogućava njihovu apsolutizaciju već tisućama godina volja za vlast nalazi najčvršći oslonac za manipulaciju duhovno rascijepljenim i (samo)otuđenim ljudima. Iako zanimanje filozofije za odgoj postoji skoro od samog njezinog početka, razlika između odgoja i manipulacije ne samo da nije ozbiljnije uočena do početka 20. stoljeća, nego se čak štoviše odgoj svodilo na manipulaciju i izjednačavalo s njome. U pravilu na odgoj se gledalo kao na sredstvo ostvarenja ovog ili onog » ; ; višeg cilja« ; ; što su ga teoretičari odgoja određivali prema vlastitim ideološkim opredjeljenjima. Neovisno međutim o međusobnim ideološkim razlikama, pedagozi su djeci više manje autoritarno i odvojeno posredovali vrijednosti i znanja kroz » ; ; moralni odgoj« ; ; , s jedne, i » ; ; obrazovanje« ; ; , s druge strane, podržavajući time već stvoreni privid da obrazovanost ljude ne čini boljima kao i da je moguće odgojiti ljude dobre iako neuke. Takav je » ; ; odgojni« ; ; pristup podržavao autoritarne i tradicionalističke odnose kojima je i sam bio uvjetovan. Tek s uspostavom građanskog društva i filozofijom samosvijesti otvaraju se mogućnosti promišljanja odgoja kroz pojmove čovjekove autonomije i osobnosti, te razlikovanje odgoja od manipulacije. A sve veća potreba društva za kreativnim pojedincima posvuda, posebno u privredi, postavlja pred filozofiju zadatak promišljanja odnosa odgoja i stvaralaštva. Kao rezultat toga javlja se i svijest o tome da su vrijednosna i spoznajna sastavnica odgoja nerazdvojne i da se međusobno prožimaju, te da je samo poštujući vrijednosno-spoznajno jedinstvo odgoja moguće poticati i podupirati razvitak odgajanikove osobnosti, a to upravo znači posebnosti, autonomije, slobode i kreativnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- The philosopher's Index
- Repertoire bibliographique de la philosophie