Naslov
Homo economicus ili homo ecologicus?
(Homo economicus or homo ecologicus?)

Autori
Maceljski, Milan ; Igrc Barčić, Jasminka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva - Cavtat 1999. / - Zagreb, 1999, 134-135

Skup
Zbornik priopćenja i sažetaka znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem HAZU "Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva"

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 10.11.1999. - 13.11.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
homo economicus; homo ecologicus

Sažetak
Poljoprivreda se, uz industriju, urbane sredine i promet, ubraja među velike uzročnike ekoloških poremećaja u koje ubrajamo onečišćenje okoliša, poremećaje postojeće ravnoteže, ugrožavanje biološke raznolikosti te sve toksikološke probleme. Ovu činjenicu treba imati na umu pri svakoj raspravi o poljoprivrednim tehnologijama, pa tako i pri raspravljanju o problemima vezanim za ekonomiku poljoprivredne proizvodnje. Treba danas omogućiti zadovoljenje potreba na način da sutra ne bude negativnih posljedica (Bruntland report, 1987.). Treba u razumnim granicama prihvatiti stajalište da je sve ono što je ekološki povoljno na kraju i ekonomski opravdano. U ovom priopćenju prikazati će se povezanost ekonomike i ekologije na području fitomedicine, kojoj se i pripisuje najveći negativni ujecaj na okoliš. Usprkos poduzimanju različitih mjera zaštite biljne štetočinje smanjuju prirode poljoprivrednih kultura u svijetu, za 42.1% (Oerke i sur., 1994.) a za 29.2% (Maceljski, 1990.) u Hrvatskoj. Stoga je neophodno daljnje intenziviranje zaštite kultura. Brojne su moguće mjere takve zaštite. Prikazat će se mjere zaštite bilja svrstane u skupine po vrsti i značajkama te u odnosu na ekološku prihvatljivost. Preventivne mjere često ne traže dodatne troškove, a najčešće su ekološki vrlo povoljne. No, ima i iznimaka ako se te mjere provode bez osnove "za svaki slučaj". Kurativne mjere treba poduzeti samo kada udovoljavaju ekonomskim i ekološkim kriterijima. Pri tome je potrebno pridržavanje pragova odluke izračunatih na osnovi cost/benefit analize uz uzimanje u obzir i procjene ekoloških posljedica. Minimalni faktor rentabilnosti pri poduzimanju kurativnih mjera zaštite bilja treba biti 1:1.3-1.5, no u prosjeku taj faktor iznosi 1:4, a vrlo često dosiže i 1:20. Nekim se mjerama zaštite bilja sprječava totalna šteta. Suvremena fitomedicina treba osigurati stabilnu visoku i kvalitetnu proizvodnju uz pozitivan ekonomski učinak i nikakve ili prihvatljive negativne ekološke posljedice. To je moguće u sklopu integrirane (održive, samodostatne itd.) poljoprivredne proizvodnje, čiji je važan dio integrirana zaštita bilja. Dok zemlje zapadne Europe (Van Lenteren, 1998) prelaze s Homo economicusa na Homo ecologicusa, dotle mi, jer još nismo stigli do Homo economicusa, na dilemu iz naslova priopćenja, moramo odgovoriti "i Homo economicus i Homo ecologicus".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA