ࡱ> MOJKL5@ 0F[bjbj22 zXXy444\&J(J(J(8(&)\&M2))"))))))dffffff$Rr}3))33))3))d3dZ)) <vmJ((H D0M\CC(&&C )N,\Z/>1)))&&$#J((&&J(Ennio Stip evi viai znanstveni suradnik lan suradnik HAZU Odsjek za povijest hrvatske glazbe Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Opati ka 18 Zagreb PISNI DUHOVNE: O NARODNIM NABO}NIM POPIJEVKAMA TOME BABIA I JURJA MULIHA Izvorni znanstveni rad  Hrvatske crkvene popijevke (Kirchenlied) i narodni nabo~ni napjevi (geistliches Volkslied) odigrali su tijekom 17. i 18. st. ulogu koja je znatno prelazila njihovu prvotnu crkvenu i duhovnu namjenu. Taj korpus liturgijske i paraliturgijske glazbe samosvojan je u sklopu hrvatske umjetni ke glazbe tog doba, bio je nevelikih umjetni kih dometa, no funkcija te glazbe nije se niti iscrpljivala na estetskoj razini. U nastojanjima oko promicanja crkvene glazbe istaknula su se u 17. i 18. st. tri sveeni ka reda  franjevci, isusovci i pavlini. Cjelokupna se duhovna i kulturna aktivnost tih sveeni kih redova kretala u granicama pastoralnih potreba i lokalnih namjena. U tim stoljeima teakih politi kih i gospodarskih prilika pokazalo se da je crkvi najva~niji zadatak bio povezati na kulturnom planu u jedno ono ato je politi kom silom bilo razjedinjeno, da je duhovno jedinstvo virtualni nadomjestak za razjedinjene hrvatske zemlje, membra disiecta. Tako je izri~ajem jednostavan pu ki sloj crkvene glazbe postao va~niji svojim djelovanjem nego li djelom, zna ajniji zbog ispunjene crkvene i prosvjetiteljske zadae nego li umjetni ke, skladateljske izvornosti. Tijekom 18. i duboko u 19. st. o itovalo se u Hrvatskoj postojanje dvaju razina glazbenog ~ivota, meusobno razli itih i odvojenih: u gradovima se usustavljao profesionalizam, a bilo je mogunosti i za razvoj svjetovne glazbe, dok se u manjim mjestima o glazbenim potrebama svojih sumjeatana brinulo ponajprije sveenstvo. Na ovom mjestu posebnu pa~nju posveujemo hrvatskim geistliches Volkslied iz prve polovice 18. st. Za razvoj paraliturgijskih, duhovnih narodnih napjeva osobito su bila zaslu~na dva knji~evnika, jedan franjevac i jedan isusovac. Bili su oni pisci vrlo popularnih knjiga, pravih  bestselera , knjiga koje su popularnost imale zahvaliti upravo svojoj glazbenoj komponenti. Fra Toma Babi (Velim kraj Skradina, oko 1680.  `ibenik, 1750.) i isusovac Juraj Mulih (Hraae u Turopolju, 1694.  Zagreb, 1754.) meu naj itanijim su hrvatskim piscima s po etka 18. st. Stihovi iz njihovih nabo~nih knji~ica na srodan su na in bili vrlo brzo prihvaeni i naraatajima su ostali svojinom kolektivne pu ke memorije. U 18. st., u to doba gotovo posvemaanje nepismenosti u sjevernoj Hrvatskoj, redovni ke su se misije oslanjale na prijem ljivost pjevanih, stihovanih poruka. Dobar dio tog crkvenog pjesniatva funkcionirao je, bio  itan i pamen ponajprije zahvaljujui svojoj glazbenoj dimenziji. No jer je Babieva i Mulihova pastoralna i prosvjetiteljska poruka tako esto bila zaogrnuta u glazbeno ruho i jer je bila upuena uglavnom nepismenom puku, dakle usmenoj tradiciji, danas o nabo~noj popijevci tih autora, kao i uope o nabo~noj popjevci franjeva kog i isusova kog reda u 18. st. imamo malo pouzdanih notnih tragova. * * * Toma Babi slabo je poznat povjesni arima starije hrvatske glazbe. Rijetko se spominje ak u specijalisti kim raspravama, u studijama posveenima glazbenom baroku, a tek ga se gdjekad prisjete etnomuzikolozi i folkloristi. No bilo bi neprimjereno pomisliti da je vrijednom fra Tomi nanesena nepravda. Naprotiv, prije bi se reklo da je takav glazbenohistoriografski damnatio memoriae upravo po mjeri i ~eljama staroga franjevca. Danas je fra Toma Babi u stru nim jezikoslovnim krugovima najbolje upamen po latinskoj gramatici Prima grammaticae institutio pro tyronibus Illyricis accomodata (1712; 2. izd. 1745), iz koje je razvidno da je u akavskom, kajkavskom i atokavskom gledao jedan jezik, da je utirao put knji~evnome standardu. U narodnome sjeanju, meutim, ostali su mnogi stihovi iz njegove knjige Cvit razlika mirisa duhovnoga (1726), pu ki prozvane Babuaa, svojevrsnog kompendija kraanskoga nauka, raznovrsnih katehetskih i pastoralnih sadr~aja, mnoatva molitvi i pjesama. Babieva Babuaa bila je u narodu prihvaena kao knji~evni bestseler, do konca 19. st. do~ivjela je ak sedam izdanja, bila je intenzivno itana, uz tu neveliku tiskovinu propovijedalo se, molilo i pjevalo. U mnogim seoskim domovima Babuaa je bila, uz Razgovor ugodni fra Andrije Ka ia Mioaia, mo~da i jedinom lektirom kroz naraataje, uz Babieve stihove sricalo se i u ila su se prva slova. Babuaa je naraatajima bila po etnicom, prvom i jedinom slovaricom, ali i glazbenom vje~benicom. Babiev popularni kompendij u narodu, u kolektivnoj memoriji, bio je bio i ostao ubilje~en ponajviae po pjesmama. Pjesme - Verai ili pisme duhovne  joa i danas funkcioniraju u sjeanju, makar da se postanje pobo~nih stihova ve rijetko povezuje uz Babievo autorstvo. U stvari, autorstvo veraih i nije jasno odredivo, jer Babi stihove koje zapisuje ili baatini iz glagoljaake starine, ili prikuplja iz narodne tradicije, ili pak prepisuje, prepravlja i prilagouje iz knji~evne povijesti. Potpuno u skladu s franjeva kim idealom ad maiorem Deo gloriam, Babiu nije bilo do isticanja vlastitih pjesni kih ambicija, koliko do pastoralne svrhovitosti. U kratkom uvodu drugog dijela Cvita itamo (1726, 1. izd., str. 213): U kome se uzdar~e Versi ili Pisme od mnogih svetkovina, iliti Blagdana, koje se mogu pivati u svako doba i na svakom mistu, kako je komu drago, za naslaenje duhovno, virnih karstiana (& ). Drugo imadu znati ljudi mudri i nau ni da ove Pisme illiti Verse, nisam inio za njih, nego za dicu koja gube vrime zaludu neka se zabavljaju u stvari duhovni, pivajui kakono pastiri, i drugi koji gube vrime povazdan. Zato mi mudri imadu oprostiti, budui da oni mogu imati libara, od svake vrste Poesie, zaato se ne more i mudrim i ludim zajedno ugoditi. & c. Dio od pisama (1726, 1. izd. str. 299) zapo inje: U kome se uzdar~e mnoge pisme Duhovne, koje se mogu pivati u svaka doba, i na svakom mistu, putujui, sidei, stojei, razmialjajui, koje su njemu potrebne, i korisne za naae spasenje, i za ostaviti pisme isprazne, od koji nie koristi duhovne, nego atta, i uzbuenje od po~eljenja, i dila opaka ovoga tamnoga svita, koji za malo dura. Zato valja od stvari vi nji spominjati, i na pamet dar~ati, radi naaega spasenja. Tim je rije ima sadr~an ne samo Babiev poetski credo, nego i uvjerenje itavog niza franjeva kih i isusova kih pisaca s kraja 17. i na po etku 18. stoljea. Ti crkveni pisci sastavljali su pjesmarice i zbirke duhovnih stihova s jasnom pastoralnom intencijom. Oni grau za svoje stihove jesu doduae nalazili u domaoj, lokalnoj, pisanoj i usmenoj tradiciji, ali su u prvom redu bili okrenuti budunosti i airim nadregionalnim prostorima. Posezali su za knji~evnim i glazbenim perfektom imajui na umu futur! Znali su da slabo mogu ra unati s u enom publikom, onima koji mogu imati libara, no zato su tim viae nastojali ostaviti trajni trag u svijesti slabo pismenoga i potpuno nepismenoga seoskog i gradskog pu anstva. I franjevci i isusovci slijedili su istu logiku kontrafakture: njihova nastojanja oko zapisivanja, prenoaenja iz narodne i usmene u pismenu i im viae ujedna enu, institucionaliziranu, glazbenu tradiciju bila su obilje~ena potiskivanjem iz kolektivnoga sjeanja poganih i lascivnih tekstova (kako su ih nazivali kajkavski isusovci Nikola Kraja evi i Juraj Habdeli) te redizajniranjem tog sjeanja novim duhovnim sadr~ajima. Zajedni ki nazivnik disparatnim, ideoloaki suprotstavljenim tekstovima, bila je upravo glazba. Bila je to glazba u tolikoj mjeri poznata da ju nije bilo potrebe notno zapisivati, bilo je dovoljno pribilje~iti uz koju se notu (tj. napjev) ima pjevati neki novi duhovni sadr~aj. Praksa da se nabo~ni tekstovi pokuaaju pribli~iti puku pomou glazbe - jednostavne pu ke glazbe, nevelikih estetskih zahtijeva, ak bliske narodnome izri aju i folklornoj memoriji  dobro je poznata od talijanskih kasnosrednjovjekovnih bratovatina do protestantskih korala. Talijanska lauda imala je svakako znatnije reperkusije nego li protestanski Kirchenlied na ~ivot i prihvaanje pu kih nabo~nih glazbenih oblika i u Hrvatskoj. I makar da praksa pjevanja lauda u hrvatskim bratovatinama nipoato nije zanemariva, ini se da izmeu te prakse jednostavnog viaeglasja i kasnijih baroknih pisni nema znatnijih srodnosti. Istom na po etku baroka crkveni redovi  franjevci, isusovci i u manjoj mjeri pavlini - sustavno rade na promicanju nabo~ne popijevke, nalazei upravo u tom obliku liturgijskog i paraliturgijskoga pjevanja jedan od temelja pastoralnoga djelovanja. Babuaa u tim nastojanjima oko nabo~nih popijevki ima va~nu ulogu. Najbolje je to vidljivo usredoto imo li pogled na difuziju Babievih verai. Tekstovi Babievih pjesama prepisivani su i varirani u brojnim kasnijim franjeva kim pjesmaricama i molitvenicima. Babuaa je imala odjeka u Dalmaciji, ali i Slavoniji. Manje je poznato da je najzna ajniji slavonski franjevac glazbenik Filip Vlahovi Kapuavarec u nekoliko svojih kantuala o itovao inspiraciju Babievim stihovima. Kapuavarec je bio plodan sastavlja  plodan sastavlja  duhovne, marijanske i pokajni ke poezije na hrvatskom jeziku, uz to marljivi prepisiva i iluminator etiri poznata kantuala (Veli koga iz 1719, Po~eakoga iz 1720, Vukovarskoga iz 1730. i Naaikoga iz 1737). Kapuavar ev pisarski, skladateljski i sitnoslikarski rad o ituje poznavanje franjeva ke djelatnosti rodnoj Slavoniji ali i sjevernoj Bosni. Navodim naslove Babievih (iz prvog izdanja) i Kapuavar evih pjesama, prema prvome stihu: Kad Divicu mi atujemo B, 298; Vuk, 15; Naa, III, 29 Koje udo bi danaanje B, 304; Vuk, 16; Naa, III, 21 O Marija, mati Bo~ja, vazda divica B, 307; Vuk, 13; Naa, III, 17 Rascviljena mati staae B, 252; Naa, IV, 17 Veliko je sad veselje B, 306; Vuk, 17 Zdrava karvi Isusova B, 234; Vuk, 5 Zdravo Tilo Isusovo B, 243; Vuk, 4 Babievi stihovi kod Kapuavarca ne samo da bivaju prilagoeni ikavskome slavonskom govoru, nisu tek jedna u nizu mlaih pjesni kih varijanti, prisutnih u srodnome franjeva kom duhovnom pjesni kom repertoaru. Dopunjeni su glazbenom sastavnicom, koja kod Kapuavarca (osobito u Naai kom kantualu), posjeduje prepoznatljivu gestu barokne monodije. Predgovorna Kapuavar eva biljeaka Bogoljubnomu atiocu u o itoj je srodnosti s Babievom biljeakom na po etku Drugog dijela Cvita: Bogoljubnomu atiocu. Dragi, brate atioce, kada ti zapanu ove knjige posli moje smarti u tvoje ruke, nemoj atogod zamiriti momu govorenju, zaato je u naa jezik mu no pisati latinskim slovmi. Apak u naa jezik na mlogo na inah ljudi govore, u svakom kraljevstvu razli ito, da se jedva mogu medju sobom razumiti: u Bosni na jedan na in govore, u Poloniji na drugi, u Moskoviji na trei, Harvati na etvrti, i taka od ostalih vilajet svaki pair na svoj na in. I tako, kako sam rekao na po etku, dragi brate, ako ato tebi ne bude ugodno ovi(h) sliedei(h) duhovni(h) pisma(h), koje ato od kuda sabra(h) i skupi(h), namisti ti na svoj na in kako bolje znadea i umidea s tvojim razumom i pametju. Drugo imadu znati mudri ljudi i nau ni, da ove pisme nisu stavite za nji(h), nego za dicu koja gube vrime zaludu, neka se zabavljaju u stvarih duhovni(h), nau ivai pivajui, kakonoti pastiri i drugi koji gube vrime po vazdan. Zato mi mudri imadu oprostiti, budui da oni mogu imati knjigah od svake varste, zaato se nemore i mudrim i ludim zajedno ugoditi. Kapuavarec preuzima ideju o prosvjetiteljskoj potrebi podu avanja neukoga puka, makar da nije izri it u zabranjivanju svjetovnih pjesama i plesova, kao primjerice jedan od prvih Babievih nasljedovatelja Lovro `itovi (Pisma od pakla, Navlastito od paklena ognja, tamnosti i vi njosti, Venecija 1727). Uope se ini da je Kapuavarec bio u prvom redu usredoto en na glazbeni potencijal Babievih stihova, kao uostalom i drugih stihova franjeva ke subrae koje je bio uvrstio u svoje kantuale. A to ato se latinska pjesma Salve Deus iz Naai koga kantuala (1737) naala nekoliko godina kasnije u gotovo identi noj melodijskoj varijanti u kajkavskome prijevodu Zdravo Bo~e u rukopisnoj pjesmarici Cantilenae chorales (oko 1750), pohranjenoj u vara~dinskom Franjeva kom samostanu, samo je jedan od pokazatelja da difuziju i tekstova i napjeva, pribilje~enih u franjeva kim glazbenim rukopisima, pjesmaricama, kantualima i molitvenicima u Dalmaciji, zapadnoj Bosni, Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, valja istom pa~ljivije komparativno prou iti. Puno zna enje Babievih veraih u glazbenome kolektivnom pamenju ne dostaje tra~iti u pisanim spomenicima. Svakako su zanimljivi prijenosi nekih Babievih stihova u Paakome zborniku iz 18. st., zatim pjesme Zdravo tilo Isusovo (Cvit, 1. izd., str. 243) u glagoljaakom Hrvatskom Bogoslu~beniku (Zadar, 1882) i u najnovijem liturgijskom kantualu Pjevajte Gospodu pjesmu novu (Zagreb, 1985), kao i to ato su Versi od vire, od ufanja i od ljubavi (Cvit, 1. izd., str. 213-214) sa uvani u zbirci Oficij velike nedjelje po rimskom misalu i asoslovu (Zadar, 1895). No najtrajniji trag Babuaa je ostavila u pu kom, glagoljaakom paraliturgijskom pjevanju sjeverne i srednje Dalmacije, o emu je detaljno pisao J. Bezi.  esto se izvode Verai od muke Isusove (Posluaajte brao mila / gorku muku Gospodina& ; tzv. Gospin pla ) i Pozdrav Tila i Karvi Isusove (Zdravo Tilo Isusovo / na oltaru posveeno& ). U selima zadarske nadbiskupije odr~ala se dulja paraliturgijska pjesma Blagoslov puka prema tekstu iz Babieva Cvita (Posluaajte svi karstiani / ki se ovdi na sve strani, 1. izd. str. 311-313). Manje su raaireni, ali ipak na zadarskome podru ju prisutni, Babievi verai Od svetoga Stipana, zatim na Mlado lito i od Triju Kralja, od Uzaaastja Gospodinova, od Duha Svetoga, Na Duhove, od S. Trojstva, S. Ante od Padove. Verai od sv. Katarine zabilje~eni su u Novalji na otoku Pagu. Joa sredinom 30.-ih godina 20. st. etnomuzikolog B. `irola na otoku Pagu znao je vidjeti seljane kako pjevaju iz Babuae: Kako u novaljskoj crkvi nema orgulja  a nema ih niti u drugim crkvama, u kojima se vrai liturgijski obred u staroslavenskom, doti no u ~ivom govoru  to se u meuvremenu, kada nema pjevanja liturgijskog teksta pjevaju pjesme iz znamenite knjige fra Tome Babia (& ) iz godine 1898. `irola potvruje ono ato i danas znamo: Babuaa u crkvi slu~i da bi se iz nje pjevali stari, dobro poznati napjevi, da bi se dakle pjevali iz knjige koja ne posjeduje notne zapise! U Dalmaciji su mo~da najpoznatije i najraairenije razne varijante glagoljaakih napjeva na tekst Babieva Gospina pla a. Napjevi su to koji zra e arhai noau srednjovjekovnih petrificiranih modalnih struktura i ~ivih folklorno obojenih, oporih tijesnih intervala. U novije vrijeme tekst Gospina pla a viaekratno je publiciran kao zasebna knji~ica priru noga formata, pogodna za hodo aaa. Glazbene pak izvedbe Pla a bremenite su sna~nim lokalnim koloritom, ne zvu e dakako nimalo barokno, makar da potje u iz jedne od najpopularnijih hrvatskih baroknih tiskovina. A taj paradoks krije i posebno zna enje, signal koji vrijedi ia itati! Signal je to koji se ne ti e samo dugotrajajuih struktura naaeg baroknog mentaliteta. Jer prisjetimo se, Babieva i uope franjeva ka nastojanja jest da su se naslanjala na perfekt, ali su ra unala u prvom redu na futur, ra unala su na nas danas! Mnogi seljani dalmatinske Zagore i zapadne Bosne uz Babieve su stihove prvi put propjevali nabo~ne napjeve u crkvi. Propjevali su a da notnih zapisa nisu znali niti su ih ikada vidjeli! Naprosto su u krugu svojih najbli~ih baatinili udomaenu tradiciju. I to je bitna injenica, koju ne treba previdjeti: naime, najstarija i sve do 19. st. najmasovnija hrvatska glazbena po etnica nije sadr~avala notnih zapisa. U narodu je bila tako dobro prihvaena i udomaena, da je s vremenom najveemu broju onih koji u pamenju nose stihove iz Babuae ak samo ime fra Tome Babia ostalo nepoznato. Relativno slaba zastupljenost mlaih notnih zapisa uglazbljenih  verai obrnuto je proporcionalna njihovoj stvarnoj raairenosti i popularnosti. Mo~da niti jedan Babiev suvremenik  makar da ih je bilo mnogo meu franjevcima, isusovcima i pavlinima, koji su duhovni nauk airili nabo~nim pjesmama  nije snagom svojih stihova tako prepoznatljivo ubilje~en u narodnom glazbenom sjeanju. Babuaa je naraatajima bila i ostala duhovno ativo i po etnica. Uza sve ostalo, bila je Babuaa prva i jedina glazbena po etnica. * * * Isusova ki red od samog je osnutka polagao osobitu pa~nju na glazbene aktivnosti. Dvije te~nje hrvatskih isusovaca dolazile su do izra~aja uz pomo glazbe: te~nja za kodificiranjem i njegovanjem narodne crkvene popijevke, te briga za odr~avanjem raskoano insceniranih i glazbom popraenih kazalianih predstava, raznih  trionfa , alegorija, intermedija i procesija. Ritual rimski istoma en slovinski (Rim, 1640.) Bartola Kaaia pokazatelj je ozbiljnosti i temeljitosti isusova kih nastojanja oko airenja novog crkvenog nauka na hrvatskom i bosanskom podru ju. Koralni napjevi  preuzeti iz izdanja Rituale romanum Pauli V. Pon. Max. (& ) Et Urbani VIII. Auctoritate recognitum (& ) (Paris, 1635.)  uz Kaaiev su se Ritual pjevali na bogoslu~ju sve do kraja 19. stoljea, ta je Kaaieva barokna tiskovina bitno utjecala na glazbenu memoriju najairih pu kih slojeva. Zanimljiva je, iako naaoj knji~evnoj historiografiji slabije poznata, pjesmarica Pisni za najpoglavitije, najsvetije i najveselije dni svega godiaa slo~ene (Be , 1635.) Atanazija Jurjevia, isusova kog aka, prevoditeja nabo~ne literature i savjetnika za balkanska pitanja na dvoru Ferdinanda II. Habsburakog. Ta zbirka monodijskih napjeva uz orguljski continuo, uope prva tiskana zbirka s notama na hrvatskom jeziku, jednostavnoga je glazbenog izri aja, bila je upuena molitvi i pjesmi puka u crkvi. Ni kod Kaaia ni kod Jurjevia ne nalazimo, meutim, ekspliciranu te~nju za prepravljanjem, retuairanjem narodnih napjeva. Prvi o tome jasno progovara Nikola Kraja evi-Sartorius u knjigama Molitvene knji~ice (Po~un, 1649.) i Sveti evangeliomi (Graz, 1651.). Kraja evi, propovjednik i misionar, neko vrijeme rektor isusova kog kolegija u Zagrebu, u svoje je knjige uvrstio i nekoliko nabo~nih pjesama sa ~eljom da ih puk prihvati i pjeva  mesto ne isteh i sramotno ljubeziveh popevkih , te u nadi da  pogane i ne iste popevke vun pukale i trebile, dokle se zateru i strebe.  I Juraj Habdeli u obimnom kompendiju Pervi oca naaega Adama greh (Graz, 1674.) donosi itavo zasebno poglavlje o narodnim pjesmama. Taj mali traktat, naslovljen Pesme od ljubavi, poziva se na Kraja evia i zastupa istu poziciju, tj. da nije potrebno biti a priori protiv svake narodne pjesme, nego samo protiv onih koje su  ne iste i sramotne . Takav postupak ideoloakim razlozima obrazlo~ene kontrafakture prihvatio je i razvio Juraj Mulih. Mulih, pu ki misionar, plodni pisac i pjesnik, slabo je poznat kao glazbenik. Doduae, joa je J. Barl objavio dvije Mulihove pjesme (Na svet dani v Nepomuku i Vse kai Mati Crikva vu i), izvorno zabilje~ene u rukopisnoj pjesmarici Laudes Dei iz godine 1749. i napisane za glas i orguljski continuo. Pjesmarica Laudes Dei / ac Sanctorum Ejus. / Peragendae in Choro Franciscano / Almae Provinciae Ladislajanae. / Collectae et conscriptae per quemdam Ejus / dem Prouae Alumnum. Caproncae A. 1749. / Pro Simplici usu Fris Michaelis Ch ex Licentia And. Rdi Pris Bernar / diui Mayor, Mnri Provlis sve do 1948. uvala se u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod signaturom I.a.68, obasizala je 246 stranica, a danas je, ini se, izgubljena. Ve je Barl bio suzdr~an glede estetske vrijednosti Mulihovih skladbi, a sli ne emo sudove nai i 6 T  J ` RTh$P  0 !!! ###.#T$$&&&&' ()))** +,,00"1.1v1526x9z999??DFҼƯҥhCJmHsHhIhCJmHsHhCJmHsHjh0JCJU hCJh6CJ]h5CJ\h56CJ\] hCJh> Rx ( 6 8 :   P 4  , . #+t1v1$`a$ ^  & F ^`$a$[D[v1550626x9z9"?DILSSzSSfTT UTUUUXYZYYYaac$a$$`a$FFhGGII~KKLLLLLLLLLLLLLLLM M MMMM.M0M@MBMHMJMbMdMfMhMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN꾮ǡǡǡǡǡǡǡǡǡhIhCJmHsHhIh6CJ]mHsHh6CJ] hCJh6CJ]mHsHjh0JCJUmHsHhCJmHsHh6CJmHsH?NNNNNNNN*N,N8N:NLNNN`NbNtNvNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNO OOOOO0O4OOHOJONOPOVOXOdOfOxO|OPPPPPQQ*QTRVRSZNZPZXZZZlZpZtZvZzZ|ZZZZZZZZZZZZZZZZijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijijij!hIh6CJ\]mHsHh6CJ\]h6CJ]mHsHjh0JCJUmHsHh6CJmHsHhCJmHsHFZZZZZZZZZZZZZ[ [ [[[[[&[([4[8[:[<[H[J[`[b[l[n[t[x[|[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\ \*\.\0\2\D\F\J\L\R\T\V\Z\h\j\n\r\~\\\\\\\h6CJ\]!hIh6CJ\]mHsHZ\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]] ] ]]]]]"]$],]0]:]<]F]J]P]T]X]Z]b]d]h]j]r]t]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^ ^^^^^,^.^2^4^8^h6CJ\]!hIh6CJ\]mHsHZ8^:^B^D^H^J^N^P^X^Z^d^f^p^t^v^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ ______&_(_0_2_@_B_F_H_N_P_R_X_`_b_f_h_p_r_z_|_______________________`h6CJ\]!hIh6CJ\]mHsHZ````````*`,`:`<`>`@`J`L`T`V`^```j`l`p`r`~``aaBcccceeeefff"gggk"kVk~kkkklhlll.m0mn@nӶӶӶӰӰӰ hCJjh0JCJUmHsHh6CJ]mHsHhCJmHsH hCJ\h6CJ\]!hIh6CJ\]mHsHBcit.yʈ̈؈ڈΕH$a$gdI$a$$^a$$`a$@nHnJnLnNnRnTndnfnhnznnnnnnnnnnnnnnnooo ooooo(o*o4o6o8oHoJoLoRoZo\o`obonopovoxozo|oooooooooooooooooooooooppξjh0JCJUmHsHh0JCJmHsHhCJmHsH hCJh6CJ]mHsHh6CJ]Kp p p(pbpPqnqqqqrss6s:stt@ttuuwwxxzxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxy yyy"y.y0y2yDyFyJyLyPyRyVyXypyvyyyyyyyyyyyyjh0JCJUmHsHh6CJ]mHsHh6CJmHsH hCJh6CJ]hCJmHsHKyyyzzzzzBzDzJzPzZz\z`zdzfzhzzzzzzzzzzzzzzz{{{{${&{8{<{>{@{L{N{\{^{h{j{x{z{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{| |||| |(|*|,|0|2|6|F|P|^|h6CJ]mHsHh6CJ] hCJhCJmHsHV^|`|f|h|j|l|~||||||||||||||||||||||||} }}}}}} }$}&}0}2}6}8}V}X}j}l}|}~}}}}}}}}}}}}}}}}}}} ~~~~~"~LŻlzjh0JCJU hCJh6CJ]mHsHh6CJ]hCJmHsHQzʈ̈*n|<Ԑ4Vz`Xx&ƚȚ24М֜ dz68$<DF n DRZ2Z4fDPtb h6]h h5CJUh0JCJjh0JCJUh6CJ] hCJO kasnije. `toviae, nakon prvih informativnih Barlovih lanaka nije se pojavila ni jedna ozbiljnija studija o Mulihovom glazbenom djelovanju. Pregledni sa~etak recentnijih spoznaja pru~io je Ivan Fu ek u svojoj monografiji Juraj Mulih, ~ivot i djelo, Zagreb, 1994 (poglavlje  Zna enje i uloga nabo~ne popijevke , str. 267-302). Mulihove dvije popijevke, koliko god bile  dosta siromaane (J. Barl, Juraj Mulih& , cit., str. 120) i  jednostavne (J. Andreis), u kontekstu hrvatske glazbe s po etka 18. st. nisu nipoato bezna ajne. Naprotiv, prenoaenje nove kraanske istine upravo s pomou pjesme promialjeni je potez, posve u skladu sa starijim isusova kim svjetonazorima.  iaenje pak narodnih napjeva od nepristalih sadr~aja, odnosno zamjena starih tekstova novima, u Mulihovim tiskovinama se ogleda u upuivanjima da bi se neka nabo~na pjesma imala pjevati  na notu , tj. na napjev koji je u narodu ve otprije bio dobro znan. Brojna ponovljena izdanja potvruju Mulihov uspjeh u misijama prigodom airenja nabo~nih napjeva i tekstova meu pu anstvom. `to pokazuju dvije jedine poznate i dostupne Mulihove skladbe? Pogledamo li u spomenute Barlove lanke, jasno je da jednostavni napjevi posjeduju u naznakama odlike suvremene barokne arioznosti. Dok je napjev Vse kao Mati Crikva vu i bli~i pu kome glazbenom idiomu, napjev Na svet dani v Nepomuku sazdan je na nepretencioznom kasnoabroknom motivu, koji se ni~e u samoimitaciji. Oba su napjeva izrazito jednostavna, po svoj prilici homofono zamialjene orguljske pratnje. I ovako jednostavne fakture, napjevi su prepoznatljive kasnobarokne geste, o ito prilagoeni potrebama svakodnevne pastoralne glazbene prakse. No glazbena se dimenzija Mulihova stvaralaatva nipoato ne iscrpljuje u samo spomenutim dvama notno zabilje~enim napjevima. Mulihove geistliche Lieder valjalo bi temeljtije sagledati u kontekstu drugih hrvatskih narodnih nabo~nih napjeva. Za primjer kako su funkcionirali ti napjevi  na notu navodim Mulihovu pjesmu Zdihavanje Ksaverijansko, uz koju je zabilje~eno na koji se napjev ima pjevati. Taj je napjev  Poslan bi Aneo Gabriel  ranije notama zabilje~io Kapuavarec u Naai kom kantualu 1737. Mulih, meutim, izri ito spominje da kao melodijski model mo~e poslu~iti i kakav drugi osmera ki napjev (usp. Dodatak, gdje donosim usporedno Mulihov tekst te Kapuavar ev tekst i pripadajui notni zapis). Pogled u Babieve  pisni duhovne te Mulihove skladbe i pjesme  na notu potvruje da se glazbeni barok u Hrvatskoj u prvim desetljeima 18. stoljea odigravao u specifi nom okru~ju. Bilo je to doba kada su na podru jima plorantis Croatiae posustali intenzivitet i kvaliteta kasnorenesansnih i ranobaroknih skladateljskih inovacija, kad su ve u zaborav bile gurnute glazbene tiskovine Skjavetievog, Courtoysovog, Luka ievog i Nembrijevog naraataja. Umjesto umilne barokne glazbe koja se razvila u europskim zemljama nakon Tridesetgodianjeg rata, u Hrvatskoj je na prijelazu iz 17. u 18. stoljee jedan od naj eaih zvu nih signala bila zvonjava crkvenih zvona na uzbunu i  svirka vojni kih glazbi. A kada su napokon ratni vihori posustali, tada se pokazalo nezaobilaznim zadatkom: valjalo je potencijalnome airem sluaateljstvu  a to se ponajprije odnosio na pu anstvo u crkvi prigodom mise  pru~iti glazbu koja e nositi razumljivu i jasnu nabo~nu poruku, koja e biti ato jednostavnija, no istodobno i moderna. I nikakav drugi program ili estetski ideal nije bio prisutniji i sna~niji od potrebe za posezanjem u blisko i svoje: odustajanje od elitizma bilo je istodobno nu~no i svjesno. Tako se narodna nabo~na popijevka pokazuje va~nim elementom i u pastoralu i u o uvanju domaeg glazbenog nasljea. DODATAK Dvije Mulihove pjesme objavio je Barl u spomenutim studijama (v. bilj. 19). Novo, diplomati ko itanje notnog teksta pru~io sam u lanku Juraj Mulih i glazba& cit.bilj. 3, str. 304-305. Na ovom mjestu prenosim napjev  Na svet dani v Nepomuku iz notnoga izdanja Barokna monodija& cit. bilj. 11, str. 20-21. Transkripciju teksta na ino je Antun `ojat, prema Barlvu itanju (prvi put objavljeno u koncertnoj programskoj knji~ici Hrvatske barokne arije, prir. E. Stip evi, Zagreb, Hrvatski glazbeni zavod, 1988, str. 26). Mulihovu pjesmu Zdihavanje Ksaverijansko prenosim iz Olga `ojat, Juraj Mulih& cit. bilj. 21, str. 141-143, a Kapuavar ev napjev Poslan bi Aneo Gabriel prema Barokna monodija& cit., str. 18-19 (transkripcija teksta Dragica Mali, prvi put objavljeno u mom lanku Iz starih hrvatskih pjesmarica, Sv. Cecilija, LVIII, 1988, 1, str. 9). 1a. Juraj Mulih: Na svet dani v Nepomuku (Laudes Dei, rkp. 1749), prema Barokna monodija& cit., str. 20-21. PISNInote1 1b. Juraj Mulih: Na svet dani v Nepomuku Na svet dani v Nepomuku o Ivane zebran puku, zagovornik eakomu: gde se svete pobo~nosti i znamenja tve svetlosti na ast Boga zmo~nomu.* Da si roen, udo beae, ko Maria preskrebeae, iz hiatva neplodnoga: z ognjem Nebo svedo iae, i znamenjem potvrdiae, Poroda je svetoga. Kak si mogel rede vzeti, taki po el si hlepeti, samu diku Vianjega: vse Te ljudctvo nastojaae, Tvoj mu navuk nazvea aae, dar Semena Bo~jega. Mudre glave duhovnikom, kralji inem spovednikom, v injensi po vrednosti: ka Te Otcem zazavaae, Jedinem Te preatimaae, svedokom sve skrovnosti. Kralj hudoben i srditi, po ne ti se vred groziti, i zla vnoga spravljati: ako ne ea vse krivice, ke si razmel od Kraljice, sprot njemu povedati. Vse si vendar htel trpeti, muke rajai, neg odpreti, spovedne otajnosti: teda v vodu na smrt hi en, znamo da si postal di en, po nebeske svetlosti. Sad pokopan vre po ivaa, vsaki dan glasovit bivaa, pripe enj udnemi: glasa Patron si dobroga, brani nas od hudobnoga, jezika pogibeli. & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & . U izvorniku stoji pogreano "~moznomu". 2. Juraj Mulih: Zdihavanje Ksaverijansko (Nebeska hrana, Zagreb, 1748, str. 393-394) prave Boga ljubavi, iz apanjolskoga na horvatsko preneaeno, koje se popevati more kakti njegov oficijum, na notu Poslan je angel i na vnoge druge note, koje su 8 silab Nit veselja vekive nost, Obe ana ljubitelom, Nit peklenska ve na temnost, Priplavlena bluditelom. Nit me ona nit me ova Na Tvu ljubav tako gible, Kak me samo ljubav ova, Za kum srce vse pogible. Koji na kri~ bil si pribit I vsem ljudem tam prikazan, Zbog ljubavi straano izbit, Vsemu svetu tak prikazan. Ah, kak vidim z velikemi Prikovane noge i ruke avli, ktomu I z vnogemi Bi mi, apotmi, dane muke! Vidim aiblje, trnje, rane, Prsi s kopjem prebodene, Vse kotrige poatopane, Za me na smrt opsuene. Ovo jedno mene gible Na sr enu ljubav Tvoju, I srce mi vse pogible, Dakle ska~em ljubav moju. Ah, ako bi niti dara Ne bil dobrem Ti obe al, Nit pokazal pekla kvara I greanika ne bi skon al, Joae, Bo~e, ljubim Tebe, Ter Te ljubim ja prejako, Ar si tako i Ti meine Verno ljubil vreme vsako. Samo zato Tebe ljubim, Kajti jesi Ti najbolai, Ne pak, da me ne izgubim, Neg kajti si Bos najviai. 3a. Filip Vlahovi Kapuavarac: Poslan bi Aneo Gabriel (Naai ki kantual, rkp. 1737), prema Barokna monodija... cit., str. 18-19. PISNInote2 3b. Filip Vlahovi Kapuavarac: Poslan bi Aneo Gabriel Poslan bi Aneo Gabriel u jedan varoa Nazaret, k jednoj poniznoj Divici pravoj Bo~joj slu~benici. Ter joj tako govoraae i tako ju pozdravljaae: "Zdrava budi o Marija ista ponizna Divica." Doe u jednu kuicu i ondi najde divicu, koju tako pozdravljaae i majkom ju bo~jom zvaae: "O Marija, budi zdrava, ti si kruna svega raja, ti si nebeska kraljica, aneoska cesarica. Stvoritelja roditi ea, neprijatelje dobiti ea, po roenju svemogoga jedinoga sinka tvoga." Kad to Marija razumi, aneoski poklon primi. Kruto se pristraaila, u istu srcu smutila. Gabriel re e Mariji: "Ne straai se, o Marija, bo~ju si milost dobila, koju si kruto ljubila. Boga hoea ti roditi, koji e svit odkupiti, divi anstva ne izgubiti, a mati ea bo~ja biti. Ime e mu Isus biti, njemu e Bog pokloniti na desnu stranu siditi i u vike kraljevati. Elizabeta, tvoja rodica, i ona je sina za ela i u starost porodila, jer je uzmlo~na ri  bo~ja." Re e Marija anelu, po imenu Gabrielu: "Kako to bude, Gabriele, o bo~ji sveti anele, Jer mu~a nisam poznala ni divi anstva izgubila, nego sam ga obeala, Bogu sam ga darovala." "Duh prisveti u te pride, napuni te sve istine ato s'od tebe rodi sveto, po duhu e bit za eto." Ponizno re e Marija: "Evo, bo~ja slu~benica, budi meni na pomoi, o bo~ji sveti anele." Amen. ABSTRACT Hrvatski narodni nabo~ni napjevi (geistliches Volkslied) na po etku 18. st. imali su izuzetno va~nu funkciju u glazbenome ~ivotu. Muzikoloaka analiza usredoto ena je na nabo~ne napjeve u djelima Tome Babia i Jurja Muliha, te se sagledava uloga tih napjeva u airem kontekstu franjeva kog, odnosno isusova kog baroka. Klju ne rije i: Hrvatska, narodni nabo~ni napjevi, 18. stoljee, Toma Babi, Juraj Mulih Key words: Croatia, religious folk-songs, 18th century, Toma Babi, Juraj Mulih SA}ETAK Poznato je da su hrvatske crkvene popijevke (Kirchenlied) i narodni nabo~ni napjevi (geistliches Volkslied) odigrali tijekom 17. i 18. st. ulogu koja je znatno prelazila njihovu prvotnu crkvenu i duhovnu namjenu. Na ovom mjestu pru~ena je muzikoloaka analiza hrvatskih narodnih nabo~nih napjeva na po etku 18. st. Analiza je usredoto ena na nabo~ne napjeve dvaju osobito popularnih crkvnih pisaca, Tome Babia i Jurja Muliha. Sagledava se takoer uloga narodnih nabo~nih napjeva u airem kontekstu franjeva kog, odnosno isusova kog baroka. Babievi nabo~ni napjevi zabilje~eni su u njegovoj popularnoj knjizi Cvit razlika mirisa duhovnoga (1726), pu ki prozvane Babuaa, svojevrsnog kompendija kraanskoga nauka, raznovrsnih katehetskih i pastoralnih sadr~aja, mnoatva molitvi i pjesama. Babuaa do~ivjela je do kraja 19. st. al sedam izdanja, a u narodu je bila prihvaena ponajviae po pjesmama. Te pjesme - Verai ili pisme duhovne  joa i danas funkcioniraju u narodnome sjeanju, makar da se postanje pobo~nih stihova ve rijetko povezuje uz Babievo autorstvo. Mulih, pak, ne samo da je u mnogobrojnim svojim molitvenicima stavljao upute  na notu , tj. na koji bi se napjev odreeni stihovi mogli pjevati, nego je i skladatelj barem dvaju crkvenih napjeva. Te su skladbe zabilje~ene u danas zagubljenoj rukopisnoj pjesmarici Laudes Dei iz 1749. Dok je napjev Vse kao Mati Crikva vu i bli~i pu kome glazbenom idiomu, napjev Na svet dani v Nepomuku sazdan je na nepretencioznom kasnoabroknom motivu. I franjevci i isusovci slijedili su istu logiku kontrafakture: njihova nastojanja oko zapisivanja, prenoaenja iz narodne i usmene u pismenu i im viae ujedna enu, institucionaliziranu, glazbenu tradiciju bila su obilje~ena potiskivanjem iz kolektivnoga sjeanja poganih i lascivnih tekstova, te redizajniranjem tog sjeanja novim duhovnim sadr~ajima. Narodni nabo~ni napjevi bili su upueni airem sluaateljstvu, kojemu su pru~ali jednostavnu glazbu koja je nosila razumljivu i jasnu nabo~nu poruku. U crkvenim krogovima tijekom prvih desetljea 18. st. sna~na je bila potreba az odustajanjem od elitizma. Odustajanje od elizitma u hrvatskoj glazbi tog doba bilo je nu~no i svjesno. Tako se narodna nabo~na popijevka pokazuje va~nim elementom i u pastoralu i u o uvanju domaeg glazbenog naslijea.  Za razlikovanje Kirchenlied i geistliche Volkslied usp. KORALJKA KOS: Kontinuitt und Tradition im kroatischen Kirchenlied im Lichte des Pauliner Gesangbuches aus dem Jahre 1644 (R 3629), Musica Antiqua Europae Orientalis. Acta Scientifica, Bydgoszcz, 1982, str. 207-221; IDEM: Napjevi Pavlinskog zbornika, u: KORALJKA KOS  ANTUN `OJAT  VLADIMIR ZAGORAC (prir.): Pavlinski zbornik 1644, sv. II: transkripcija i komentari, Zagreb, HAZU  Globus, 1991, str. 339. i dalje.  Uloga pavlina u njegovanju nabo~ne popijevke tijekom 18. st. (prije dokinua reda 1786.) znatno opada u odnosu na ranija razdoblja. Usp. LADISLAV `ABAN: Pavlini i glazba, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786 (katalog), Zagreb, MUO-Globus, 1989, str. 323-333 (pretiskano u zborniku Glazbeni barok u Hrvatskoj, ur. ENNIO STIP EVI, Osor, OGV, 1989, str. 194-205).  O glazbi kod Babia i Muliha pisao sam ve prije (Toma Babi i franjeva ki glazbeni barok, u: Zbornik o Tomi Babiu, `ibenik  Gradska knji~nica Juraj `i~gori, Zagreb  Hrvatski studiji Sveu iliata u Zagrebu, 2002., str. 195-204; Juraj Mulih i glazba - koncept isusova kog doprinosa hrvatskoj glazbenoj kulturi, Vrela i prinosi / Fontes et studia, 21, Zagreb, 1996/97., str. 135-140, 304-305). Na ovom mjestu izostavio san neke op enite napomene, svojstvene referatskim izlaganjima a iznesene u spomenutim lancima, unio sam neka nova zapa~anja, te pokuaao analiti ki produbiti dosadaanje spoznaje o hrvatskoj nabo~noj popjevci prve polovice 18. st. Naposljetku, izabrani notni primjeri Mulihove i Kaupuavar eve pjesme svjedo e da u korpusu nabo~ne popijevke ima i vrijednih, a slabo poznatih, umjetni kih ostvaraja.  Babia ne spominju LOVRO }UPANOVI: Stoljea hrvatske glazbe, Zagreb, `kolska knjiga 1980. niti JOSIP ANDREIS: Music in Croatia, Zagreb, Institute of Musicology  Academy of Music 1982 (2. izd.). Usput ga navodim u monografiji Hrvatska glazba, povijest hrvatske glazbe do 20. stoljea, Zagreb, `kolska knjiga 1997, str. 126-127. Od starije etnomuzikoloake literature vrijedi izvodijiti JERKO BEZI: Razvoj glagoljaakog pjevanja na zadarskom podru ju, Zadar, JAZU, 1973.  Usp. temeljnu studiju JERONIM `ETKA: O Fra Toma Babi, Ka i, Zbornik Provincije Presv. Otkupitelja, 1, Split 1967., str. 95-203. te IDEM: Pjesme Fra Tome Babia, Nova Revija, XVII, 1938, str. 420-437. V. takoer HRVOJKA MIHANOVI-SALOPEK: Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljea, Zagreb, Alfa, 2000.  O franjeva kom glazbenom baroku temeljne su studije LADISLAV `ABAN: Glazba u franjeva kom samostanu u Vara~dinu, u: Vara~dinski zbornik, Vara~din, JAZU, 1983, str. 323-329; IDEM: Glazba u slavonskim samostanima u Lanosovievo vrijeme, u: Zbornik radova o Marijanu Lanosoviu, Osijek, JAZU, 1985, str. 113-122. Ove studije nastale su nakon detaljnih arhivskih istra~ivanja; usp. LADISLAV `ABAN  ZDRAVKO BLA}EKOVI: Izvjeataj o dvogodianjem sreivanju triju glazbenih zbirki u Osijeku i o pregledu glazbenih rukopisa i knjiga u franjeva kim samostanima u Osijeku i Srijemu, Arti musices, 11/2 (1980), str. 47-98. V. takoer zbornik radova Glazbeni barok u Hrvatskoj& (cit.), gdje se mo~e nai viae studija o glazbi u franjeva kom, isusova kom i pavlinskome redu. Na~alost, navedene su studije i rasprave slabo poznate izvan stru nih muzikoloakih krugova, pa se ne spominju niti ondje gdje bi bilo za o ekivati (npr. HRVOJKA MIHANOVI-SALOPEK: Osobitosti hrvatskoga glazbenog baroka na podru ju hrvatske himnodije i orguljaake glazbe, u: Klju evi rada. Hrvatski knji~evni barok i slavonska knji~evnost 18. stoljea (ur. JULIJANA MATANOVI), Zagreb, Meandar 1995, str. 295-302; PETAR ANTUN KINDERI  MARIJA RIMAN: Glazba u franjeva kim samostanima kontinentalne Hrvatske, u: Mir i dobro, Umjetni ko i kulturno nasljee Hrvatske franjeva ke provincije sv. irila i Metoda o proslavi stote obljetnice utemeljenja (katalog), Zagreb, Galerija Klovievi dvori 2000., str. 119-129).  O pjevanju lauda u hrvatskim bratovatinama 16. st. i kasnije ne postoji zasebna studija. Za stariju praksu aklamacija usp. IVANO CAVALLINI: Anitche acclamazioni con musica in Dalmazia e in Istria, Quaderni Giulaini di storia, 1988, 2, str. 219-234. O po ecima viaeglasja na hrvatskom i latinskom jeziku usp. MIHO DEMOVI: Rano srednjovjekovno viaeglasje u Hrvatskoj, Baainski glasi, 3, 1994, str. 261-338. Oblina je litaratura o talijanskim renesansnim laudama. Upozoravam ovdje samo na jednu recentnu monografiju, gdje se mo~e nai zanimljive grae a autoru i sakuplja u laudi Serafinu Razziju, dominikancu, poznatom povjesni aru Dubrovnika: PATRICK MACEY: Bonfire Songs. Savonarola s Musical Legacy, Oxford, Clarendon, 1998. S tim u vezi v. moj krai prilog Savonarola, Razzi i dubrova ke laude, Cantus, br. 127, 2004., str. 59-60.  Usp. DIONIZIJE `VAGELJ: Filip Kapuavarac, Radovi Centra JAZU Vinkovci, 5, 1984, str. 175-220; LADISLAV `ABAN: Glazba u slavonskim samostanima& cit; TRPIMIR MATASOVI: Naai ki kantual Filipa Vlahovia iz Kapuavara, Arti musices, 29/2 (1998), str. 223-230.  O prijenosu Babievih tekstova kod mlaih sastavlja a molitvenika i pjesmarica v. kod HRVOJKA MIHANOVI-SALOPEK: Hrvatska crkvena monodija& , cit.  Usp. KRE`IMIR GEORGIJEVI: Hrvatska knji~evnost od 16. do 18. stoljea u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, MH, 1969, str. 296.  Usp. notno izdanje Barokna monodija (prir. ENNIO STIP EVI), Zagreb, HUOKU 1999, str. 24-25.  Usp. HRVOJKA MIHANOVI-SALOPEK: Hrvatska crkvena himnodija& , cit., str. 38-39.  Usp. JERKO BEZI: Op. cit., str. 191.  BO}IDAR `IROLA: Novalja na Pagu, Zbornik za narodni ~ivot i obi aje Ju~nih Slavena, XXXI, 2, Zagreb 1938, str. 113 i dalje.  O recepciji Babievih napjeva u Bosni usp. sada SLAVKO TOPI: Zdravo tijelo Isusovo u Bosni, I. Meunarodni simpozij  Muzika u druatvu , Sarajevo, Muzikoloako drustvo BiH, 1999, str. 148-161.  Openito o isusova kom glazbenom baroku u Hrvatskoj v. u mojoj knjizi Hrvatska glazbena kultura 17. stoljea, Split, Knji~evni krug, 1992., te u studiji Protureformacija, isusovci i glazbena kultura 17. i 18. stoljea u Hrvatskoj, u: Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturng zajedniatva / The Musical Baroque, Western Slavs, and the Spirit of the European Culturan Communion (ur. S. Tuksar), Zagreb, HMD-HAZU, 1993, str. 85-90, 235-240. Od opih monografija komparatisti kom je graom bogata studija THOMAS D. CULLEY: Jesuits and music, I: A study of the musicians connected with the German College in Rome during the seventeenth century and theis activities in Northern Europe, Rome  St. Luis, 1970.  Usp. BOJANA IVAN EVI: Kajkavske crkvene pjesmarice XVII. stoljea, Zbornik za narodni ~ivot i obi aje, 44, 1971, str. 247-282; KORALJKA KOS: Volkstmliche Zge in der Kirchenmusik Nordkroatiens im 17. und 18. Jahrhunderts, Musica Antiqua Europae Orientalis, Acta Scientifica, III, Bydgoszcz, 1972, str. 267-292.  Odlomak iz poglavlja  Pesme od ljubavi donosi OLGA `OJAT: Juraj Habdeli, p.o. iz asopisa Kaj, VII, 1974, br. 10, str. 42-43. Usp. takoer ZVONIMIR BARTOLI: Sjevernohrvatske teme III. Knji~evno djelo Jurja Habdelia, Zrinski, akovec, 1985, poglavlje  Habdeliev odnos naspram usmenom narodnom stvaralaatvu , str. 289-294.  Usp. JANKO BARL: Juraj Mulih kao glazbenik, Sv. Cecilija, XV, 1921, br. 5, str. 118-121; IDEM: Joa o Jurju Mulihu kao glazbeniku, Sv. Cecilija, XXX, 1935, br. 6, str. 194-195.  Usp. JOSIP ANDREIS: Povijest hrvatske glazbe, Zagreb, Liber, 1989, str. 158; LOVRO }UPANOVI: Stoljea hrvatske glazbe (cit.), str. 97.  Usp. izbor Mulihovih knji~evnih djela, meu kojima ima zanimljivih primjera nabo~nih pjesama s naznakama  na notu , kod OLGA `OJAT: Juraj Mulih (1694-1754) kao kajkavski pisac i kao kulturno-prosvjetni radnik. Predgovor  Bibliografija  Izbor iz djela  Rje nik,. p.o. asopisa Kaj, V-VI/1983. Usp. i posebni broj asopisa Vrela i prinosi, 21 (1996./97.), u cijelosti posveen Mulihu. PAGE  PAGE 12 bz|~ Dfr>n.8X,V<0 .Rz*,.ѤѤhmHsHh56CJ]mHsHh56CJmHsHh5CJmHsHhCJ\mHsH hCJ\h6CJ\] hCJhCJmHsHh56CJ]h56CJ h5CJh h6]/^|24TV|~Dr$a$r>ln~*f&VR$a$,X(VDp<p0d$a$02d,^Dz8:l*$a$z>jt.Xh j v z    ` v     2>,:Rh~,\8PT~d ǾǾ؝؝؝؝ h6]jh0JU hCJH*h6CJ]h5CJ\h56CJ\] h5h h5CJhCJmHsH hCJhIhCJmHsH>*ZJz <>j*VFt$a$46l,^h j          `$a$ >X #*-20;PBXDEFTGGNHLIJPRUVX[$a$$a$$`a$d   *"v"#<###$l$$%&&n&**f*** ++\,>----.D../6//020406080:0J0L0R0T0f0h0t0v0000000000000000011 1 111ɵɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭɭhmHsHh6]mHsHh6mHsHhmHsH h6h6\]mHsHh\mHsH h6]jh0JUhD111&1(14161D1H1P1R1X1^1f1v1|1111111111111111 2222"2$202224262F2H2X2Z2\2`2l2p2x222444555$5&52545D5F5P5R5T5V5j5l5|55555555555 h6hh6]mHsHh6mHsHh6mHsHhmHsHhmHsHP5555555555555555555556P88*::;N;P;;;P==>>@BAABBNBPBRBBBD DXDZD^D`DbDtDvD~DDDDDDDDDDDDDDDDDDɾh6]mHsHh6]mHsHhmHsH h6]jh0JUh]mHsHh6mHsHhmHsHhFDDDD@ExEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFFFFFF0F2FDFJFTFXFdFhFlF|FFFFFFTGVGGGGG"H2HNHPHHHLINI J^JJJbKKLMMnNOhmHsH h6]h6mHsH h6hIhmHsHjh0JUh6]mHsHhmHsHhHONPPPQRQFRRRRrSSSSZZZ[[[ ["[&[([4[6[:[<[>[D[F[ν hCJhI0JmHnHu h0Jjh0JUh6]mHsHhmHsHjh0JUh h6]2[["[$[&[>[@[B[D[F[$a$&`#$ / =!"#$%8@8 Normal_HmH sH tHD@D Heading 1$@&CJmHsHuF@F Heading 2$@&` 5CJ$\>@> Heading 3$$@&a$CJB@B Heading 4$$@&a$CJ\DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List @B@@ Body Text$a$ mHsHu6@6  Footnote Text@&@@ Footnote ReferenceH*TC@"T Body Text Indent$`a$ 6CJ]4@24 Header  p#.)@A. Page Number@P@R@ Body Text 2$a$CJ\@Q@b@ Body Text 3$a$6CJ) q *%'-/ 337<EHcIL$M=Q L_ W9 s:yz)<_R   V P"%%%%3&_&&&&&((((,,-0I68 <]>e@f@l@m@EFIeN?QSiVjV[[[[[^^b_c_n_o_p_____)`*`Y`````aEaFaxaaaa b=bnbobbbcc:cgcccccc'd(dZddddddde.eFe]eweeeeeef1fGf`fzffffff g#g=gSglgggggghh3hMhghhhihhhhhh3i4iMieiiiiiiiij%j=jXjqjjjjjjjkk0kHk_kvkwkkkkkkl!l9l:lPlhllllllllm$m>mUmmmmmmmmmnn1nJn`n~nnnnnnnoo)p*pzp{p|p}pppprt}vyyy{|(4CGލdŎB\ߕM90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90M90000000000000000000000000000000000000000000000000000000P0000000080000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000008000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000My00My00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00"OSMy00My00My00@0@0My000#@ FN6UZ\8^`@npy^|zbd 15DOF[QUVWXYZ[]^_`av1cr* [F[RT\D[S !!<4!4 #4p!4T4#4T-#4$7#4t5#4D%#4!4#44:#4t:#4"4"444b"4,c"4!4$!4 #4L#4#4"44"4#4#4 #4\ #4 #4 #4,$#4l$#4$#4%#4&#4T&#4&#4&#4$'#4(#4<)#4|)#4l+#4+#4+#4<,#4|,#4,#4-#4$.#4d.#4,"4l"4"4"#4D"#4"#4,!4l!CCFFMHMHHHKKNNf]t]t] d d5p5pyzzO{O{a|a|||hh̀̀ـIIGGӑÖÖ      !"#$%'&(*)+,-./0123456789:;CCFFQHQHHHKKNNr]z]z]dd@AKLQRVWceghjkrs|}  #$&'-/9:>?HIPQRScdjkoprs}!*.9:IMQRTU_`abdekluv|~(*+/08=?ACDJK[]efnovw~  "#,-34:;DEORUVZ[`bghlmuwz      " # + , 4 5 7 8 > ? A B G H L M Q R V W a b c d o p r s y z       & ( 2 3 9 ; @ A D I Q R \ ] i j l s x z { |      $ % & ' * + - . 2 3 : ; C D N O S U Z [ b c l n s v ~    [         ) * - . 2 3 ; < D F N P U \ a b d e g h m n    )0;<FKTU^_itw !#$)*1245<=CDHIPQWXajopxy   !"%&/09>CHJLUVXY\]bcjlpqst~  "#$%,-56:;DFHIQRYZaefglmoswx} %',-.34=>GHJKSU[^cdghmnux{|}~  "$'(-.56:;CDGHOPRS^_fhkluvxy"&/09:DEMOUYcdpu|} #$%&()/057;<>?CDIKMNXY`bhirx}~ !'(/12389=>BCHIQSW[`afgprxy{| #*+0167>@DHLMS   !,-36;@ABDELQY^efklwxz{ !#&'),1267;<DEOPQRWXfgqs{|~dopwxyz #%'-/23:;?@DELMT\w """"""""""""""""""""""### # # #######&#'#0#1#:#;#@#A#H#J#N#O#T#U#V#W#_#`#f#g#o#p#q#r#x#y#####################:$;$B$C$K$L$V$W$(((((((((((((((((((((((()))) ) )))))))')(),)-)6)8):);)=)>)@)A)B)C)E)G)L)M)O)P)R)S)Y)Z)c)d)j)l)p)q)r)s)u)w)|)})))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))**** * *******"*#*%*&*)***+*-*4*5*7*9*?*A*B*C*G*H*J*K*R*S*Z*[*`*a*e*f*h*i*m*n*p*q*s*u*v*w*{*}********************************************************+++++ + + ++++++++!+"+$+%+'+(+,+-+2+3+8+:+;+<+A+C+D+E+K+L+S+T+U+V+]+_+d+e+j+k+p+q+v+w+|+}+~++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++,,,, , , , ,,,,,, ,%,&,*,+,/,0,5,6,8,9,?,A,....///////// /00011111112+232q2v22222223333 3%3'3)3*323=3I3J3Z3[3c3d3l3m3n3o3v3w333333333333333333333333333333333333444 4 4444444 4!4"4#4(4)4043494:4>4?4F4I4K4L4R4S4\4c4i4j4r4s44444444444444444444444444444455l5q5~55556 6}666666778 8A8H8I8P8R8T8[8`8i8k8l8r8s8w8x8y8{8888888888888888888888999 9"9'9(9.9092949D9E9S9T9\9]9f9g9h9i9n9o9x9y999999999999999999999999999999999:: : :::::::#:(:/:0:4:6:?:@:B:C:J:K:S:T:]:_:a:b:f:h:n:o:u:v:}::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;;;;";&;(;);-;.;2;4;B;D;M;N;S;T;\;];h;j;m;n;x;};;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< < <<<<<&<'<-<.</<0<7<8<=<><@<A<I<J<L<M<T<U<Y<^<h<i<p<q<x<{<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<== ======$=&=*=+=-=.=3=4=>=@=E=G=Q=R=S=T=W=_=a=c=o=q=y=z=====================================>>>> > >>>">#>%>&>,>->0>1>5>6>9>:>=>C>I>J>P>Q>Z>]>f>g>l>m>z>{>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>??????????!?"?&?'?,?-?1?2?=???I?J?K?L?U?W?[?\?^?_?f?g?k?l?r?s?{?|???????????????????????????????????@@ @ @@@@@@@!@"@%@&@,@.@2@3@5@6@<@=@A@B@C@D@J@K@S@T@]@n@x@}@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAA AAAAA"A#A$A%A0A1A8A9A@AAAJALANAOATAUAWAXAcAdAlAmAyAzA{A|AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA BBBBB#B$B&B'B2B3B4B5BABBBMBNBXBYB\B]BdBeBjBkBsBtByBzB|B}BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCC&C(C)C0C1C3C>CECFCHCICSCTCWC[C`CeCmCoCqCrCtCuC}C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDD D DDDDD#D$D&D'D5D7DADBDCDDDODPDSDTDYDZDaDbDiDkDnDwDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE EEEE!E"E$E%E.E9E>E?ECEDEKELEREUE[E\E^E_EhEiEoEqE~EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE F FFFFF#F%F1F2F:F;FBFDFHFPFUFVF_F`FfFgF{F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGG#G'G,G-G/G0G6G7G>G?G@GAGIGJGRGSGZG[G]G^GdGeGgGhGjGkGnGoGwGxGyGzGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHH HHHHH$H%H/H0H5H6H9H:H@HAHFHGHKHMHQHZH`HaHgHhHoHpHyH|HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHII IIIII I'I(I.I0I4I5I9I:I@IAIEIFIJIKIMIOIVIWIXIYIaIeIjIkIsItI~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJ J JJJJJ J"J%J&J(J,J1J2J9J:J?J@JHJIJOJTJXJYJ]J`JhJiJjJkJnJoJrJsJwJxJ~JJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJKKKKK#K-K1K6K7KBKEKJKKKUKVKbKfKoKsK~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLLLLLLLL(L.L4L:L;LCLDLMLNLVLWLXLYLcLdLgLhLrL{LLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMM M MMMMMMMM#M&M-M/M4M5M:M;MHMIMRMSMZM[M_McMkMlMnMoMtMuMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNN NNNNN%N.N0N8N9N:N;N@NANHNINRNUNXNfNnNoNtNuN~NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOOOO#O$O.O0O8O:ODOEOIOJOSOTOZO[OaOdOjOkOqOrO}O~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPPPPPP"P+P,P7P;PAPDPPPQPSPZP^P_PfPgPmPnPsPtP{P}PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQ QQQQQ!Q"Q#Q$Q,Q-Q1Q2QS?SMSNSZS[S`SbSgShSsStS}S~SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTT T TTT T"T*T+T5T6TX?XFXGXMXNXRXVX]X`XiXjXrXsXxXyXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYY Y YYYYY!Y"Y(Y,Y0Y1Y3Y4Y;YZ?ZLZQZZZ[Z\Z]ZdZhZoZpZuZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[ [ [ [ [[[[[%[&[-[.[7[8[@[A[G[H[Q[R[S[V[_[`[a[d[l[m[t[u[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\\\\\\\$\%\*\+\0\1\2\3\9\;\C\E\F\H\K\Y\]\^\d\e\m\n\t\y\}\~\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]] ]]]]]]]%]&]'](]2]3]>]?]G]H]P]Q]X]Y]^]`]d]f]g]i]r]t]z]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^^^^^^^$^%^+^,^.^/^4^5^<^=^B^C^J^K^T^U^X^[^^^`^e^f^t^u^{^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^___ _ ________%_&_)_+_._0_5_7_<_=_D_E_N_O_R_U_X_Z___c_m_p_r_t_y_z______________)`*```EaFaaanbobrbsbubvb|b}bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcc:cCcDcKcMcRcZc\c]cdcgclcmcpcqcsctc}ccccccccccccccccccccccccLdMdOdPdkhmhrhsh{h|hhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhii(i)i0i4i:i;ieiiklnnnnoooooooooo{pppppptxvxwxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y yyyyyyyyy!y"y#y$y+y-y1y2y4y5yyyyyyyyyyyyyyyyyz z zzz!z"z$z%z+z0z8z9zEzFzIzJzMzNzSzczizjzqzrzyzzzzzzzzzzzzzzzzzz {{{{{%{,{.{4{A{B{C{D{M{^{d{l{o{v{w{x{}{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| ||"|#|$|%|+|0|7|8|?|B|K|W|^|m|s|{|~|||||||||||||||||||||}}}} }}}}}}}}}#}[}f}h}}}}}}}}}}}}}~~~~~~$~%~,~.~3~4~5~6~=~@~F~J~P~h~k~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ "#-.78BCKNWX`aijnow|~%*0134<NVW_`fpwx~ '(017?GQXY_fitvw~́΁ցׁفځ W4678DENOUV^_abijǃʃ΃Ѓكۃ  "#%,-3456>?IKQSWYbdÅƅυ҅م݅ !ˆÈ (-/123:;=>EFMNUWYZabhistwÉˉ̉ԉՉ׉؉މ &'-.1AEFUV`clnwx}ĊŊ̊Ί؊يފߊ  %(./01;<ABJKRT_aijvwً܋ߋ$&BdGLUVZ[_`hilmpqst}~̍ލ %&*34=@EY\ŎȎ69T[\^_celmopwx}~ŏΏϏ؏ُ#./79?BIVabijmuxĐŐː̐ԐՐݐސ /19:;<DELQRW_bkpxy~ QRTUZ[fgwxz{$^ēƓߕWXhp}˖Жؖۖ  #%*+45?@EGKLRSVWbckltu|ɗʗϗЗїҗ՗֗ &),.67:GJLMNUVZ[cdijkls)- {|}np+<=?P  | n s  * - F GHJ 'dgDG(xRt?@AQY[#&?@DV O"P"""""###$%%%%%%2&3&^&_&&&&&&&((((((,,,--00 334a4$5%5H6I688899::::;;;< =_=a===]>>>??@@^@}@@LANAA BzB|BBBB#C&C(CeCmCCvDDDDE\E^EEEDFFFF HHHHHHeIIIJJJJJJ KpKrK(L.LL$MlMnMMcNfNOOOOOPPP=Q@Q~QQRRSSS"TTUU4UUU V8V:VVVVWXXXXXXXXYY~ZZ[[[[[D\V\\\e]]]_____(`*`X`Y```````aaDaFawaxaaaaa b bgRgSgkggggggh3hLhMhfhihhhhh2i4iLiMidiei~iiiiiiijj%j)j=j>jqjsjjjjjjjjjk k0k8k_k`kwkkkkkkkkkkklll!l"l:lOlPlUlhljllllllllllmm#m>m?mUmlmmmmmmmmmmmmmmnnJnNn`nannnnn6o8opppqq q%q'qqqqqHrrrsss0t3tt"u#u%uuuSvUvwwwuxvxxxxxx-yyyyyv{w{{{{{| ||||||~?Gtv ^36Ѕхم݅1-/Wx͊֋/5FF'gĎȎ\^QRW_R^ޕh $%*&(),GKLM33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333A [[[[^^qHry{|(хۍT.F[[yennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicennio stipcevicEnnio Stipcevic  3'z1D2 ReIdp;Jmv\=@:`z8{uhh^h`o(.^`o()^`. L ^ `L.  ^ `.xx^x`.HLH^H`L.^`.^`.L^`L.hh^h`o(.88^8`o(-^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(xx^x`OJPJQJ^Jo( HH^H`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( X X ^X `OJQJo( (#(#^(#`OJQJo(o %%^%`OJQJo(@ @ ^@ `56OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(   ^ `OJQJo( ^`OJQJo(o !!^!`OJQJo(ReI 1D23'mv;J`zvdA"TvIcnnyyB/0@[[[[x #%)*+,234689:;<CDHIJKLM@@ @@ @"@(@*@F@N@R@Z@\@^@`@l@n@p@t@x@z@|@~@@@@@@@<@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1 hғM&4Z ['~g>'~g>#24dgygy3AH(?I Ennio StipcevicEnnio Stipcevic(       Oh+'0x   ( 4 @ LX`hp  Ennio StipcevicnniNormaltEnnio Stipcevic32iMicrosoft Word 10.0@gyA  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789;<=>?@ACDEFGHINRoot Entry FvmPData 1TablekWordDocumentzSummaryInformation(:DocumentSummaryInformation8BCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q