Naslov
Učenje i usvajanje osnovnih glagolskih oblika u hrvatskome kao stranome i drugome jeziku
(Learning and Acquiring of Basic Verbal Forms in Croatian as a Foreing and Second Language)

Autori
Novak (Milić), Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.10

Godina
2002

Stranica
284

Mentor
Jelaska, Zrinka

Ključne riječi
učenje i usvajanje jezika; strani jezik; drugi jezik; međujezik; psiholingvistika; morfologija; analiza odstupanja
(language acquisition and language learning; interlanguage; psycholinguistics; morphology; error analysis)

Sažetak
Brojnim je istražvanjima dokazano da se usvajanje jezika razlikuje od učenja stranoga, da se usvajanje prvoga jezika razlikuje od usvajanja drugoga, da u procesu učenja i usvajanja jezika učenici stvaraju međujezik, koji čine elemetni i ciljnoga, ali i prvoga jezika itd. Međutim, kako teče usvajanje i učenje hrvatskoga kao stranoga jezika do sada nije sustavno istraživano. U ovome se radu, u okviru spoznaja proizašlih iz psiholingvističkih, kognitivnih i primijenjeno-linguističkih istraživanja, prikazuje mali dio međujezika u učenju i usvajanju hrvatskoga kao stranoga jezika - njegova glagolska morfologija. U radu se pokušava odgovoriti na neka od najvažnijih pitanja - kako teče učenje i usvajanje glagolske morfologije hrvatskoga jezika, što na njih utječe utječe, koja su obilježja međujezika, utječe li formalno poučavanje na jezični razvoj, može li se uočiti razlika između naučenoga i usvojenoga znanja, kako na proizvodnju oblika utječe vrsta zadatka, a kako vrsta tečaja. Trima je ispitivanjima obuhvaćeno ukupno 114 ispitanika s Pripremne godine Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture. Prema načelu prototipnosti raščlanjeni su kontrolirani zadatci i slobodni sastavci ispitanika u kojima se ispitivala tvorba prezenta, perfekta i futura I. Premda različite, sve su skupine ispitanika pokazale iste ili vrlo slične težnje u tvorbi proučavanih glagolskih vremena. Odstupanja su pokazala da je svim ispitanicima tvorba futura I. i perfekta znatno lakša od tvorbe prezentskih oblika, da su jedninski oblici načelno bolje usvojeni od množinskih, da češće odstupaju u kontroliranim zadatcima nego u slobodnim sastavcima, da su gotovo sva odstupanja unutar sustava hrvatskoga jezika te da je najčešća strategija odstupanja poopćavanje pravila ili analogija sa sličnim oblicima. Između ostalih zaključaka važno je istaknuti utjecaj prototipnosti glagolske vrste, njezine čestote u hrvatskome jeziku i čestote pojedinoga glagola na točnost oblika te zaključak o vidljivoj razlici između naučenoga (kontrolirani zadatci) i usvojenoga znanja (sastavci). Cilj je ovoga rada bolje razumijevanje učenja i usvajanja hrvatskoga kao stranoga i drugoga jezika kako bi se prema lingvističkim saznanjima nastavni materijali mogli prilagoditi budućim učenicima hrvatskoga kao stranoga i drugoga jezika i osmisliti novi prikladni pristupi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA