Pregled bibliografske jedinice broj: 239470
Položaj i uloga arhiva i pismohrana u republici Hrvatskoj
Položaj i uloga arhiva i pismohrana u republici Hrvatskoj // 4. zbornik referatov dopolnilnega izobraževanja s področja arhivistike, dokumentalistike in informatike
Radenci, Slovenija, 2005. str. 388-393 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 239470 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Položaj i uloga arhiva i pismohrana u republici Hrvatskoj
(Status and role of archives and registry offices in the Republic of Croatia)
Autori
Heđbeli, Živana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Skup
4. zbornik referatov dopolnilnega izobraževanja s področja arhivistike, dokumentalistike in informatike
Mjesto i datum
Radenci, Slovenija, 06.04.2005. - 08.04.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Arhiv; pismohrana; Hrvatska; status; položaj
(archives; registry offices; Croatia; status; position)
Sažetak
Arhivi su neraskidivo povezani s upravom prvenstveno stoga jer je javno arhivsko gradivo jedino gradivo koje je pod sustavnim nadzorom i zaštitom i koje bi trebalo biti preuzeto u arhive. K tome, arhivi u Hrvatskoj spadaju u tijela s javnim ovlastima i sastavni su dio uprave. Republika Hrvatska je od 1990. g. provela brojne promijene koje nisu dovele do boljeg i učinkovitijeg rada uprave. Pismohrane imaju negativni image pretrpanih, prašnih i prljavih, podrumskih/tavanskih prostorija u koje se odlaže nešto što nikome ne treba i što nitko ne koristi. Arhivska služba u RH organizirana je na klasičnom modelu arhiva kao ustanova koje preuzimaju, čuvaju, obrađuju i daju na korištenje gradivo različitih stvaratelja. Registraturno gradivo je razdvojeno od arhivskog, a arhivsko su i uredsko poslovanje različite struke. Problemi arhiva nisu novi i ne rješava ih se godinama - najveći je problem prostor, a potom djelatnici. Cca 34% gradiva pohranjenog u arhivima nije sređeno. Odnos hrvatske struke prema korisnicima djelomično je uvjetovan malim korištenjem gradiva i slabim kontaktima s korisnicima zbog čega arhivisti ne vide praktičnu uporabu rezultata svoga rada. Od 14 hrvatskih arhiva svega ih nekoliko ima svoju Web stranicu. Temeljni zadaci i cilj rada arhiva u 21. stoljeću - organizacijski i financijski osposobiti arhivsku službu za zaštitu cjelokupnog arhivskog gradiva (u državnom vlasništvu, javno i privatno) – je, uzevši u obzir raspoloživa sredstva i kadar, daleko preambiciozan, a arhivisti moraju shvatiti da se stanje može promijeni samo boljim uslugama arhiva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
