Naslov
Zakoni i podzakonski propisi relevantni za rad registratura i arhiva u Republici Hrvatskoj
(Laws and regulations relevant for the work of archives and registry offices in the Republic of Croatia)

Autori
Heđbeli, Živana

Izvornik
Arhiv Časopis Arhiva Srbije i Crne Gore (1450-9733) 2 (2004); 27-41

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
arhiv; registratura; zakon; Hrvatska
(Archives; registry office; Croatia; law)

Sažetak
Položaj i ulogu suvremenih arhiva i registratura određuje niz elemenata među kojima se ističu relevantni nacionalni i međunarodni zakoni i provedbeni propisi. Ustavom, najvišim pravno-političkim zakonom i dokumentom određeno je da nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za RH, imaju njezinu osobitu zaštitu. Republika Hrvatska (RH) je od 1990. g. do danas donijela mnoge i brojne propise: Zakon o arhivskom gradivu i arhivima i odgovarajuće provedbene propise, Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, propise o pravu na pristup informacijama, propisi o pružanju usluga informacijskog društva, te brojne međunarodne ugovore. Usvojeni su, kao hrvatske norme, ISO standardi 15489 i 11108. Propisi o uredskom poslovanju nisu mijenjani i na snazi su oni iz 1987. g. Upravna tijela nadležna za kulturu (arhive) i uredsko poslovanje uprave su Ministarstvo kulture, Središnji državni ured za upravu i Središnji državni ured za e-Hrvatsku. 18. juna 2004. g. Europsko vijeće je promaknulo RH) u službenog kandidata za članstvo u Europskoj Uniji (EU) što znači da Hrvatska treba usvojiti pravnu stečevinu EU-e. 1990. g. došlo je do niza promjena koje su zahvatile i područje arhivske službe. U arhivskom zakonu iz 1997. g., u odnosu na Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima iz 1978. g. bitna su novost odredbe koje se odnose na privatno gradivo, obavezna zaštita i predaja svog javnog arhivskog gradiva nadležnim arhivima ( bez izuzetaka), obaveza da djelatnici u registraturama moraju imati najmanje srednju stručnu spremu i položen stručni ispit za djelatnika u pismohrani. Ipak, legislativa i praksa su u određenom raskoraku. Propisi su terminološki i konceptualno neusklađeni. Od 1987. g. do danas nadležno ministarstvo nije donijelo nikakve upute/propise o hardveru i softveru tijela uprave. Ni hrvatski arhivi nisu donijeli konkretne zahtjeve glede elektroničkog gradiva. Problemi arhivske službe nisu novi. Uz nedostatak prostora za preuzimanje “ zrelog” gradiva veliki problem arhiva, kao i cijele uprave, su djelatnici. Ured za strategiju razvitka RH izradio je, uz suradnju stručnjaka iz relevantnih područja, strategiju razvitka RH &laquo ; ; ; Hrvatska u 21. stoljeću&raquo ; ; ; . Temeljni zadaci i cilj rada arhiva u RH, definirani su strategijom razvoja kulture, koja ima za cilj: “ Organizacijski i financijski osposobiti arhivsku službu za zaštitu cjelokupnog arhivskog gradiva (u državnom vlasništvu, javno i privatno), razviti i integrirati sustav za upravljanje dokumentima u upravi i arhivima i osigurati obrazovanje stručnih djelatnika.&raquo ; ; ; Teško je očekivati da će u zemlji u kojoj je planirano povećanje vanjskog duga na 27 milijardi dolara izdvajanja, bilo državna bilo osobna, za kulturu biti veća. Uprava i arhivi nalaze se u teškoj situaciji. S jedne strane još nije ostvaren ni Weberov ideal uprave, a s druge strane treba, radi konkurentnosti, realizirati e-upravu. Propisi sami po sebi ne znače ništa ako ih se zajednica ne pridržava ili nastoji izigrati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA