Naslov
Nova koncepcija i struktura hrvatskog mirovinskog sustava
(The New Concept and the Structure of the Croatian Pension System)

Autori
Potočnjak, Željko

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 50 (2000), 5; 699-721

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
mirovinsko osiguranje; reforma; koncepcija; privatizacija; financiranje; starosna mirovina
(pension; pension system; old-age; benefit; old-age benefit; reform; concept; privatisation; financing; pay-as-you-go; funded)

Sažetak
Tijekom 1998. i 1999. u Hrvatskoj je doneseno deset zakona koji čine normativnu podlogu mirovinske reforme. Zakoni su donošeni bez ozbiljnijih znanstvenih, stručnih i političkih rasprava, a koncepcija refome nije izložena u nekoj studiji ili programskom materijalu. U zakonskim tekstovima isprepletene su promjene koje imaju suštinsko značenje s onima koje znače samo poboljšanje postojećeg sustava. Polazeći od kriterija koji se u komparativnoj literaturi koriste pri analizi i prikazu glavnih značajki sličnih reformi, u radu se nastoji ustanoviti koje su to koncepcijske novosti koje navedeni zakoni unose u hrvatski mirovinski sustav. Također analizira se kako se nove koncepcije odražavaju na strukturu mirovinskog sustava. Bitnim novostima u koncipiranju i strukturiranju hrvatskog mirovinskog sustava autora smatra napuštanje jednodjelnog, obveznog, javnog, na tekućem financiranju i određenim davanjima utemeljenog mirovinskog sustava. Umjesto toga, utemeljuje se trodjelni mirovinski sustav u kojem će samo prvi dio ostati oblik obveznog, javnog, na tekućem financiranju i određenim davanjima utemeljeni mirovinski sustav. Pored toga, organiziraju se još dva dijela mirovinskog sustava koji će se temeljiti na kapitalnom financiranju, određenim doprinosima i osobnim štednim računima. Od novoutemeljnih dijelova jedan će biti oblik obveznog, a drugi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. U novoutemeljnim dijelovima nositelji osiguranja će biti privatnopravne osobe koje će, usprkost državnoj regulativni i nadzoru, uživati poduzetničke slobode. Stoga se može govoriti i o djelomičnoj privatizaciji hrvatskog mirovinskog sustava. Javno mirovinsko osiguranje (prvi dio sustava) postepeno će gubiti na značenju (osiguravat će samo temeljnu razinu socijalne sigurnosti) za slučaj starosti, a privatizirani dijelovi osiguranja imati će sve veće značenje. Nova koncepcija i struktura mirovinskog sustava treba omogućiti utemeljenje gospodarski i socijalno održivog mirovinskog sustava s uravnoteženim prihodima i rashodima. Pri tome posebno mjesto imaju novoutemeljeni kapitalno financirani dijelovi koji trebaju pridonjeti razvoju financijskog sektora, pa time i ukupnom gospodarskom rastu. Autor ocijenjuje da se radi o bitnim promjenama koncepcije i strukture mirovinskog sustava u kojem se značjno napuštaju ideje o solidarnosti osiguranika i državi kao jamcu te solidarnosti. Umjesto toga prelazi se na sustav u kojem daleko važniju ulogu ima osobna odgovornost pojedinca za vlastitu socijalnu sigurnost. Pri tome se i institucije socijalne sigurnosti nastoje u što je moguće većoj mjeri uklopiti u tržišni sustav. U svemu tome prepoznaje se i pomak od tradicionalnog kontinentalnog europskog pristupa socijalnoj sigurnosti k anglosaksonskim pogledima na pitanja odnosa osobne i kolektivne odgovornosti za sigurnost u starosti. Autor zaključuje da se radi o važnim promjenama koje se provode bez odgovarajućih znanstvenih, stručnih i političkih priprema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA