Naslov
Nove mirovinske formule mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti
(New Benefit Calculation Formulas of the Pay-As-You-Go Pension Scheme)

Autori
Potočnjak, Željko

Izvornik
Revija za socijalnu politiku / Journal of Social Policy (1330-2965) 7 (2000), 1; 1-18

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
mirovinska reforma; mirovinske formule; mirovinski sustav generacijske solidarnosti; mirovinski sustav kapitalizirane štednje; Hrvatska
(penskon; pension reform; old-age benefit; pension formula; pay-as-you-go scheme; founded scheme; Croatia)

Sažetak
Mirovinska reforma provedena 1998. i 1999. u Hrvatskoj obuhvatila je i načine izračuna mirovina (mirovinske formule), koje bitno određuju socijalne i financijske učinke mirovinskog sustava. Pored mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, koji primjenjuje mirovinske formule primjerene sustavu određenih davanja, uvedena su još dva sustava (obveznog i dobrovoljnog) mirovinskog osiguranja u kojima se primjenjuju pravila o izračunu mirovina primjerena sustavu određenih doprinosa. U radu se iscrpno analiziraju mirovinske formule koje primjenjuje reformirani hrvatski sustav generacijske solidarnosti. Upozorava se na koncepcijsku nedosljednost te njome uzrokovanu složenost i nepreglednost novih mirovinskih formula sustava generacijske solidarnosti. Koncepcijska nedosljednost tih formula odraz je, po mišljenju autora, utjecaju dviju suprotstavljanih koncepcija primijenjenih pri njihovom oblikovanju. Na dio rješenja u novom mirovinskom sustavu utjecala je tradicionalna njemačka (tzv. Bismarckova) koncepcija mirovinskog osiguranja koja primjenu načela uzajamnosti (ovisnosti mirovinskih primanja o ulaganjima u taj sustav) i načela solidarnosti (preraspodjele mirovinskih primanja u korist onih kojima je to potrebno) nastoji ostvariti u jednom jedinstvenom mirovinskom sustavu. Za razliku od toga, dio rješenja oblikovan je pod utjecajem koncepcija Svjetske banke o višedijelnom mirovinskom sustavu u kojem prvi dio (sustav generacijske solidarnosti) ima pretežno socijalnu i redistributivnu funkciju, a ostvarenju načela uzajamnosti služi drugi dio mirovinskog sustava (sustav obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje). Utjecaj međusobno suprotstavljanih koncepcija na oblikovanje ključnih institucija novog mirovinskog sustava svjedoči, po ocjeni autora, o nedostatku jasnih socijalno-političkih opredjeljenja o ciljevima reforme. Posebna pozornost posvećuje se analizi najniže mirovine koju autor smatra netransparentnim socijalnim davanjem na račun osiguranika, a ne svih poreznih obveznika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA