ࡱ> y{x7 bjbjUU 17|7|7 l8$ 1 2 2 "T T j j j j $ #Tj j j j j *T j ***j j j *j **j & @8W 01 [#x[#* Hrvoje Turkovi Mo~e li animirani film biti  dokumentaristi an? BBC-jeva serija `etnja s dinosaurima (Walking With Dinosaurs, BBC, 2002) koncipirana je poput veine prirodnja kih serija ato ih gledamo na televiziji. Njih se u najavama televizijskog programa rutinski naziva dokumentarnim emisijama, ponekad i znanstveno-popularnim ili obrazovnim. U njima nam se predo ava neki dio ili vid prirodnoga svijeta, komentator nam tuma i ono ato gledamo, opisuje ~ivotinje i njihove osobine mimo onoga ato opa~amo, a za to vrijeme uglavnom izravno gledamo prizore iz tog svijeta i sluaamo njegove zvukove. Ti prizori dijelom ilustriraju komentar, a dijelom nas promata ki uvla e u svijet prirode, omoguuju da se prepustimo radoznalu razgledavanju zate ena ~ivota. I sve bi bilo posve u redu da, prvo, nije rije  o prapovijesti, dakle o razdoblju u kojem nije bilo ni ovjeka, a kamoli kamere, te, drugo, da nije posrijedi iskonstruiran, izraen, a ne zate en svijet, svijet stvoren trodimenzionalnom ra unalnom animacijom. Cijeli je taj svijet koji gledamo tek rekonstrukcija, kompjutorska simulacija. Mo~e li se kompjutorska simulacija dr~ati dokumentarnom? 'Animirani dokumentarac'  zar se takva odredba ne doima kao pojmovno protuslovlje, contradictio in adjecto? Poput svih takvih odredbeno zagonetnih slu ajeva i ovaj nas tjera da povratno pokuaamo izbistriti ono ato nam se ina e ini posve jasnim, nepotrebnim ikakve posebne rasprave  sam pojam 'dokumentarca'. A tjera nas, takoer, da protuma imo zaato takav slu aj ipak do~ivljajno primamo kao posve nezagonetan, kao normalan tip emisije. Ovo rutinsko pojmovno razvrstavanje jest udno i nesklapno, ali samo do~ivljavanje nije. Kako to? Kad je film dokumentaran? Od dokumentarca tipi no o ekujemo da je izravan opti ki zapis onoga ato se zbilo ispred kamere, autenti nog dogaaja iz ~ivota (usp. Currie, 2004). O ekujemo da se cijela stvar tehnoloaki zbila otprilike ovako: neato se je doista zbivalo u ~ivotu, ekipa s kamerom je bila tu prisutna i to je snimila, snimku razvila i pripremila za projekciju, a potom tu snimku gledamo u projekciji i u njoj razabiremo izvoran dogaaj, onakav kako je ve 'ispao' na projiciranoj snimci. Dakle, dokumentarac je, tipi no dr~imo, injeni ni zapis, opti ko-akusti ki trag nekog izvornog povijesno pojedina nog dogaaja. Ili, to nije re eno, dokumentarac se predstavlja kao takav, mi ga kao takvog do~ivljavamo, vjerujui da je doista injeni nim zapisom, tj. da je istinitim. Ameri ki filozof i teoreti ar filma Nol Carrol filmove koji se javljaju s pretenzijom na istinitost onoga ato prikazuju, tj. koji podrazumijevaju tvrdnju da su u trenutku snimanja stvari baa bile takve kakvima ih se pokazuje, naziva filmom pretpostavne tvrdnje (eng. film of presumptive assertion, s time da tvrdnja pretendira na istinitost, iako mo~e biti la~), a filmove koji se javljaju s pretpostavkom da su zapisom (tragom) zate ene opti ke situacije naziva filmom pretpostavnog traga (eng. film of presumptive trace, Carroll, 1997). 'Pretpostavnog' zato, jer je mogue da filmska snimka baa i nije trag dogaaja na koji upuuje (referira), odnosno ne mora baa biti tragom onog zbivanja za kojeg se izdaje da jest tragom. Mo~e, naime, biti 'tragom' nekog drugog zbivanja kojeg se gledatelju 'podvaljuje' kao da je trag pravog, proglaaenog izvornog zbivanja. Zato, iako je gledatelj veinom sklon uzeti na vjeru da je ono ato gleda u dokumentarcu doista stvarnim (opti ko-akusti nim) zapisom onoga ato vidimo, gledatelj e, ako je skepti nije naravi, ili ga na skepti nost navedu neke nesklapnosti u dokumentarcu, provjeravati je li to ato gledamo doista zapis, trag zbilje ili ima indikacija da nije, nego se tek la~no izdaje za trag zbilje. Provjerava je li posrijedi krivotvorina, dokumentaristi ka la~, ili nije. Film je izumljen radi zapisno-dokumentacijskih ciljeva, i po njima je tako polazno fascinirao publiku. Dokumentarizam, kao filmska disciplina, temelji se na koriatenju i razradama tih zapisno- injeni nih mogunosti. Ali, kako istodobno znademo da se prizori mogu prireivati i preureivati za snimanje, izdavati za neato drugo no ato su izvorno  a tako je opredijeljeno slu aj s igranim filmom - to i dokumentarizmu nehotice ili hotimice provjeravamo je li doista istinit, ili nas se to la~e. Istinitost ili la~ obvezatna je procjenjiva ka zna ajka filmova koje uzimamo kao dokumentarac. Ako je zapisanost izvornoga ~ivota klju na crta dokumentarizma, tada se naaa serija nikako ne mo~e dr~ati dokumentaristi kom. Tu ima minimalno izvornih zapisa iz ~ivota (mo~da tek koja snimka ambijenata, tek poneki skanovi ponekih dijelova stvarnih ~ivotinja), a i ono ato tu ima od zapisa izvornog ~ivota ne svjedo i o onome ato je bilo izvorom zapisa (danaanji ambijenti i ~ivotinje), nego te~i predo iti ono ato nije moglo biti zapisano, emu se nije moglo svjedo iti  prapovijesni svijet. Ova animirana serija, dakle, nikako ne ulazi u kategoriju dokumentarca, ukoliko se za ovog dr~i obaveznim da se strogo dr~i izvornog zapisa. Rekonstruktivni dokumentarac No, velik broj dokumentaraca, i velik broj stvari koje gledamo u veem dijelu dokumentaraca, nije tek zapisan kako je naen, nego i rekonstruktivan. Tj. u njima se ne zati u zbivanja ato se odvijaju bez obzira snima ih se ili ne, nego se zbivanja nastoje posebno pripremiti i rekonstruirati za snimanje, kako bi se gledateljima predo ilo i ono ato se nije moglo zatei, a pripada stvarnome, snimljivome, ~ivotu i va~no je za puno razumijevanje zbiljske situacije. Takav tip dokumentaraca nema pretenziju da je sve ato se pokazalo ujedno i zate eno  da je tragom izvornog dogaaja - ali ima pretenziju da je sve onako kako se i ina e tipski odvija, drugim rije ima - da je 'autenti no' (usp. Turkovi, 1996). Ljudi koje se snima doista su ljudi kojima se dogaa to ato se snima, snima ih se u njihovim izvornim ambijentima, oni se ponaaaju pribli~no onako kako bi se i ina e ponaaali da i nema snimanja (mo~da tek neato uko enije, jer ih se snima), rade ono ato znaju raditi i onako kako to ina e rade i sl. Takvom se dokumentarcu onda ne procjenjuje je li i koliko toga zate eno, a koliko nije, nego koliko je to ato ukupno gledamo autenti no, tj. koliko odgovara stvarnome tipu danog zbivanja, a, dakako, i u takvu filmu obi no ima dosta toga spontano zate enog (singularno istinitog). Ekstremni vid rekonstruktivnog dokumentarca jest tzv. dokudrama (kratica za dokumentarna drama, pri emu se pod 'dramom' ovdje misli igrani film), svojevrsni kri~anac dokumentaristi kog i igranog filma (usp. Corner, 2001). U nas je uzorit primjer dokudrame film Bil jedon Hrvoja Hribara (HRT, 2001). U tom Hribarovu filmu izvorni ljudi u svojim izvornim ambijentima 'igraju' dogaaj iz svojeg ~ivota, odnosno ~ivota svoje zajednice. Taj se dogaaj svojedobno doista zbio, ali nije bio filmski zabilje~en. Poneki od izvornih stanovnika nastupaju u svojim 'ulogama', a neki i u onima koje nisu izvorno njihove, ali ih je izvorno netko imao. Dijalozi nisu istovjetni izvornim dijalozima, ali im 'duhom' odgovaraju. Sve ato gledamo jest namjeateno, ali onako 'kako se to otprilike zbilo'. Posrijedi je rekonstrukcija lokalne 'autenti ne legende'. Meutim, samim time dokudrama ima mnogo toga od igranog filma. Prvo, sve to ato gledamo u Hribarovu filmu ipak je imaginativna rekonstrukcija redatelja, mjeatani svejedno 'glume', pa makar i same sebe, i to uz redateljeve upute i prema dogovorenu 'scenariju', a film nastoji predo iti nekakvu zaokru~enu pri u (problemati no dogaanje s raspletom). Dakle, dokudrame nisu samo igrane i re~irane, nego i narativno konstruirane, ak s okvirnim 'pripovjeda em' (majka koja pri a tu pri u svojoj kerki). Film je narativan i glumljen koliko i bilo koji igrani filmov. Hribarov se film, zato, mo~e dr~ati podvrstom onog tipa igranog filma kod kojeg se polazno nazna uje da je: 'Snimljen prema istinitom dogaaju'. Kako to ve i biva s kri~anim vrstama, djela koja im pripadaju mogu potpasti pod svaku od kri~anih kategorija: Hribarovu dokudramu mo~e se svrstati i pod rekonstruktivni dokumentarac ('odglumljen' dokumentarac) i pod rekonstruktivni igrani film (igrani film 'prema istinitom dogaaju'). Ima dovoljno i od jednog i od drugog za oba svrstavanja. Hoe li ii u jednu ili u drugu kategoriju ponekad ovisi o slabo uhvatljivim razlikama (mjeri 'dokumentaristi ke autenti nosti', ili mjeri 'narativne' i 'gluma ke' paradnosti), ili naprosto o tome kako to proglasi sam autor ili proizvoa , ili pak kriti arski i teorijski tuma . Onima koji bi dokudramu uvjereno, bez ostatka, svrstali u igrani film, valja tek rei da prisutnost 'pri e' (a i mjera 'igranosti' u ponaaanju ljudi koji nastupaju u filmu) nije presudna za takvu odluku. Naime, i dokumentarci esto te~e predo iti dramati ne i zaokru~ene dogaaje uz rekonstruktivno 'igranje' svojih uloga izvornih ljudi, postoje, dakle, tzv. narativni dokumentarci, oni koji iznose neku naenu pri u (tj. zate ene ~ivotne situacije koje imaju fabulisti ku strukturu; termin je Kracauerov). Animacija kao rekonstruktivni dokumentarac? Mo~emo li, onda, i ove emisije iz BBC-jeve serije  u kojima je gotovo sve rekonstruirano - dr~ati rekonstruktivnim dokumentarcem? Ta i te se emisije javljaju s pretenzijom na autenti nost, tipsku istinitost onoga ato pokazuju, itekako se znanstveno trudi oko autenti nosti svega prikazanoga? To se ipak, vjerujem, mo~e smatrati pretjeravanjem. Ma koliko disciplinarne granice bile fleksibilne i ponekad ne baa jasno iscrtane (tj. fuzzy), ipak 'navla enje' pojmova treba negdje stati. Dokumentarizam, ipak, generi ki podrazumijeva da je rije   barem na nekoj autenti noj razini - o tragu koji povijesno singularna zbilja ostavlja na filmskoj ili magnetskoj vrpci ili u digitalnoj memoriji (pa makar i prili nim dijelom 'namjeatena'), te da je rije  o istinosnom podrazumijevanju, tj. podrazumijevanju da su tematizirane informacije koje daje - istinite,. I to je ono ato ga vrsno izdvaja od ostalih tipova filmova. Zato se niti jedan animirani film - ukoliko nije rije  o tzv. '~ivoj animaciji' /animaciji ~ivih ljudi i prirodnih promjena pomou time-lapse fotografije/ koja uva 'trag' zbilje - doista ne mo~e dr~ati dokumentarcem, a da se time ne uzrokuje slom samoga pojma dokumentarizma. Dakle, ak i s benevolentnog stajaliata rekonstruktivnog dokumentarca, `etnja s dinosaurusima ne mo~e se prihvatiti kao dokumentaristi ka. Diskurzivni, obrazovni film Ali, zaato mi tu seriju ipak primamo normalno, bez nelagode, i joa uvijek je nekako dr~imo dostatno 'dokumentarnom'? U kojem sad to smislu? Ako se nije pokazalo uspjeanim prvo spomenuto razvrstavanje, nije li korisnije ono drugo  da tu emisiju dr~imo znanstveno-popluarnom ili obrazovnom. Kao i dokumentarce, znanstveno-popularne i obrazovne vrste odlikuje da se prvenstveno odnose na stvarno stanje stvari u svijetu. Kao i za dokumentarce, i za znanstveno-popularne i obrazovne vrste va~i kriterij istinitosti: sve ato nam oni kazuju javlja se kao tvrdnja s pretenzijom na istinitost, tra~i da vjerujemo da je doista tako kako nam se pokazuje, ali i o ekuje da emo provjeravati je li doista tako, nije li u pitanju zabluda ili neistina. Carrollova teorija o filmovima pretpostane tvrdnje (film of presumptive assertion) velikim se dijelom odnosi upravo na takve filmove. Za razliku od dokumentaraca, znanstveno-popularni i obrazovni filmovi te~e to stvarno stanje ne samo predo iti nego i izri ito protuma iti, objasniti, a to zna i - povezati s nekim openitim pojmovima, utvrditi opeva~ee zakonomjernosti, smjestiti u kontekst naaeg dugoro nog znanja, onog ato je u temelju naaeg trajnijeg ~ivotnog snala~enja i ima neki druatveno-kulturni legitimitet (usp. Turkovi, 2001; Turkovi, 2004). Takoer, te~e nas uvjeriti u istinitost i prikladnost svojih tuma enja, te zato pose~u za slo~enom argumentacijom i demonstracijom. Ono ato je glavno u njima jest uspostavljanje openite pojmovne strukture, svojevrsne openite predod~be. Zato svi prizori koje gledamo u takvu filmu slu~e tek kao ilustracija i argumenat u izgradnji pojmova ili razvijanju teorija. Kao ilustracija i argument mogu slu~iti i naj eae doista i slu~e  dokumentaristi ke snimke, bilo singularne, 'uhvaene' na licu mjesta, bilo tipski rekonstruirane, ali autenti ne. Ako se ve film odnosi na stvarno stanje stvari, to treba i dokazati i pokazati. Ali, kao ilustracija i argument mogu poslu~iti i tzv. prizorni, injeni ni modeli, tj. izraene prizorne simulacije (odglumljene, animirane, iscrtane) nekog procesa, predmeta, pa i cijelog ambijenta. I to ne samo stvarnih, onih koji ve postoje, nego i moguih, odnosno zamislivih. Zato se obrazovni i znanstveni film ne slu~i samo dokumentaristi kom graom, nego i animirano-dijagramatskim analizama te grae, animiranim prizornim rekonstrukcijama procesa i ambijentalnih situacija poput ovih u BBC-jevoj seriji, pomou igrano-rekonstruktivnih scena, pomou verbalnih objaanjenja i sl. Zato jer se odnose na stvarno stanje, pa makar ono bilo duboko povijesno, i na obrazovne filmove, a time i na `etnje s dinosaurom mogu se primijeniti klju ni dokumentaristi ki kriteriji: procjena istinitosti i autenti nosti rekonstrukcija. Ali, time ato se mogu primijeniti neki dokumentaristi ki kriteriji, ne zna i da je ta serija ujedno i dokumentaristi ka. Ona je popularno-znanstvena ili obrazovna. Osnovni izlaga ki pristup te serije nije opis (premda se njega itekako koristi), nego rasprava, tuma enje. Rije  je nadasve o diskurzivnom, raspravlja kom sklopu tvrdnji, a ne tek o opisnom nizanju. Zaklju imo izri itim odgovorom na pitanje iz naslova: Ne, animirani film ne mo~e biti dokumentaristi an, iako mo~e predstavljati (tipske) injenice, rekonstruktivno razraivati injeni no znanje. Ali kada to ini, ini to s drugom, a ne zapisno dokumentaristi kom svrhom  ini to s diskurzivnom nakanom, kao znanstveni ili obrazovni film. Ono ato film pokazuje nije zapisnim svjedo anstvom (dokumentom) snimanog zbivanja, nego je (konkretnom ili manje konkretnom, ali u svakom slu aju demonstrativnom i tipskom) ilustracijom openitijih tvrdnji. PAGE  PAGE 7 Biljeake  Tako je, primjerice, Lumireov snimatelj-redatelj Francis Doublier prikazivao film o Drayfusovoj aferi (L'Affaire Dreyfus) kao snimku (opti ki trag) tog dogaaja. Kako bi iskoristio ~ivo svjetsko zanimanje za tu aferu, Dublier je iskonstruirao 'actualit'  a tako su se zvale snimke nekog aktualnog dogaaja - te povezao kadar nekih vojnika, kadar jednog ratnog broda, kadar pala e pravde i kadar visokog sijedog ovjeka i to proglasio izravnom snimkom ambijenata, vojske kojoj je pripadao Drayfus i samog Drayfusa. Na jednoj projekciji mu je tu prijevaru 'provalio' jedan gledatelj ukazujui na injenicu da slu aj Drayfusa (koji se odvio 1894) nije mogao biti snimljen jer u Francuskoj joa film nije bio ni izumljen. (Usp. prisjeanja na to samog Doubliera, 1979: 23).  Ina e, dokudrame (cjelove ernje du~ine) sustavno je snimao }elimir }ilnik u 1980-ima za TV Vojvodinu, a prikazivane su u tadaanjem 'zajedni kom' RTV programu, onom koji je emitiran u svim republikama ondaanje Jugoslavije (npr. Bolest i ozdravljenje Bude Brakusa, 1980; Vera i Er~ika, 1981; Stanimir silazi u grad, 1984). Velik dio njegovih recentnih igranih filmova zapravo su svojevrsne dokudrame (npr. Marble Ass, 1994; Kuda plovi ovaj brod, 1998; Tvrava Evropa, 2000). Usp. Stojanovi, ur., 2003. Bibliografija Carroll, Nol, 1997, 'Fiction , Non-fiction, and the Film of Presumptive Assertion: A Conceptual Analysis , u R. Allen and M. Smith, ur., 1997, Film Theory and Philosophy, Oxford: Oxford U.P. (usp. takoer u: Carroll i Choi, ur., 2005) N. Carroll i J. Choi, ur., 2005, Philosophy of Film and Motion Pictures. An Anthology, Oxford: Blackwell Publ. Corner, John, 2001,  Drama-Documentary , u G. Creeber, ur., 2001, The Television Genre Book, London: BFI Currie, Gregory, 2004,  Documentary , u G. Currie, 2004, Arts & Minds, Oxford: Clarendon Press (usp. takoer raniju verziju tog lanka, pod naslovom  Visible Traces: Documentary and the Contents of Photographs u Carroll, Choi, ur., 2005). Doublier, Francis, 1979 (1956),  Reminiscences of an Early Motion-Picture Operator , u Marshall Deutelbaum, ur.,  Image on the Art and Evolution of the Film, New York: Dover Publ. Stojanovi, Miroljub, ur., 2003, }elimir }ilnik. Iznad crvene praaine/Above the Red Dust, dvojezi no izdanje, Beograd: Institut za film. Usp. za potpuniju filmografiju:  HYPERLINK "http://www.zelimirzilnik.net" www.zelimirzilnik.net Turkovi, Hrvoje, 1996,  Prireiva ki dokumentarizam , u H. Turkovi, 1996, Umijee filma. Esejisti ki uvod u film i filmologiju, Zagreb: Hrvatski filmski savez Turkovi, Hrvoje, 2001,  Obrazovni film  ato je to, i ato on sve jest , Hrvatski filmski ljetopis 28/2001, Zagreb: Hrvatski filmski savez Turkovi, Hrvoje, 2004,  Pojmovni film prema Radovanu Ivan eviu , Hrvatski filmski ljetopis, 39/2004, Zagreb: Hrvatski filmski savez *XpV n D  vr4lx6Bt *z : X!p!!!!!!!%%b&v&('L'''((**F+J++P,^,|,~,,,...x003344^4r444>5d56\j0JU]]6]6\" zBv&!T&0*J++$/d35.<AFJJ2Mdxdhxdhx0rbrd566*6P667777;;>>R??t@lAAB&C^CjCCCCFFdIIIIJJJJKKHL`LFNPNTNVNxOOS.STTRUUWWWWdYYYY[[[[,]@]`]]zaabb b4ber@rBrFrHrTrVrXrZr\rtrvrrHsjs~xxxJzzzzzz{{{{{{|(|||}}b~~ւ.` ¾jCJUCJ jCJU6CJCJ]CJ]mH sH 6CJmH sH  CJmH sH  6\]6] j0JU0JmHnHu0J j0JU6]?|d~B`<~dhx :dh^`: p#:dh^`: 68:ԅ@BP]6CJCJ]CJ jCJU0JCJ / 01h. A!"#$% DyK www.zelimirzilnik.netyK <http://www.zelimirzilnik.net/ i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH RR Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ 6@6 Heading 2$@& 56]NN Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJ>@> Heading 4$dhx@&5CJ@@@ Heading 5$dhx@& 5\]<A@< Default Paragraph Font  Style1 1 Style2,@, Header  p#&)@!& Page Number626 Footnote TextCJaJ8&@A8 Footnote ReferenceH*4+@R4 Endnote TextCJaJ6*@a6 Endnote ReferenceH*.U@q. Hyperlink >*B*ph RB " RBBCLP*K!G#t#$Z% '(((R))1,^.247#7.7/717:7@:7<E<2== >>?@?AAPBSB00800(0(0(0(0(0(0000000H00000000H00U#0U#0U#0U#0U#H00(0(0(000(0@0@0@0 0J@0@0@0H@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0 d5p EHJL2M|FIKG !!( T j " X/@CGK\ghipquv#@F) 5 \ h CQn|'ZhR^FUITv~ q+4qz{BHJRKTU^v Y!b!!!! ","f"u"""###9#C#U#d#e#q#########%(%Z%h%e&o&'''''((F(V(W(c((()))))s**++++++++++?,L,----////[1e111111=2A2F2V2]2m23373H3333454>444K5\5555555d6l67 7#7-70717Q7Z7n7u7v7~77777778818:8'9.979?999*:3:I:R:::@;G;O;S;V;\;d;l;;;;;;; <*<,<.<<<= = ==== =$=&=(===>=B=F=H=J=======j>m>o>v>w>}>~>>>>>>>>>>>?Z?d?f?h???????????????@@K@W@Y@@@@@@@@AA?AGAAAB BPBSBACKLOP)*J!K!F#G#s#t#$$Y%Z%' '((((((Q)R)))0,1,].^.224477 7#7-7071797<7?:B:6<7<D<Z<d<J=L===>>h?j??Y@@@@>A?AAAOBPBSB333339M  U ^ l m   77 7#7-717??? @@7@@OBOBSBHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.docHrvoje Turkovic\D:\HRVOJE\KNJIGE moje\FILMOLO`KE MARGINALIJE\Noviji tekstovi\Animacija i dokumentaristi_.doc@)3  !$%'(,37;<>?@RBPPP PPP P4P6P:PFPLPNPRPTP\PjPrPzP|PPPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hbtƺf#m-`+(W!0d70@HHrvojeHrvoje TurkovicOh+'0X    ,8@HPssHrvojervoNormalHrvoje Turkovic35oMicrosoft Word 9.0@mi@|@qWm-՜.+,D՜.+,, hp|  hrv`7  Title 8@ _PID_HLINKSAtThttp://www.zelimirzilnik.net/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUWXYZ[\]^_`abcdefgijklmnoqrstuvwzRoot Entry FW|Data N1TableV[#WordDocument1SummaryInformation(hDocumentSummaryInformation8pCompObjjObjectPoolWW  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q