Pregled bibliografske jedinice broj: 238864
Važnost egzotičnih štetnika za Europu i Hrvatsku
Važnost egzotičnih štetnika za Europu i Hrvatsku // Fragmenta phytomedica et herbologica, 27 (2002), 1-2; 39-55 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 238864 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost egzotičnih štetnika za Europu i Hrvatsku
(Importance of egzotic insect pests in Europe and Croatia)
Autori
Maceljski, Milan
Izvornik
Fragmenta phytomedica et herbologica (1330-2884) 27
(2002), 1-2;
39-55
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
egzotični štetnici; Hyphantria cunea; Diabrotica virgifera virgifera; karantenske mjere
(egzotic pests; fall webworm; western corn rootworm; quarantine measures)
Sažetak
Unos egzotičnih štetnika iz drugih kontinenata usko je povezan s prometom, u novije vrijeme poglavito prometom zračnim putom. U drugoj polovici 20. stoljeća u Hrvatskoj su otkrivene nove vrste Corythuca ciliata, Glischrochilus quadristnatus, Appendiseta robiniae, Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, Frankliniella occidentalis, Metcalfa pruinosa, Pterochloroides persicae, Dialeurodes citri, Phyllocnistis citrella, Bemisia tabaci, Diuraphis noxia, Cameraria ohridella itd. Posebno su uspoređeni postupci pri unosu vrsta Hyphantria cunea i Diabrotica virgifera virgifera. Uslijed potpunog pomanjkanja prirodnih neprijatelja vrsta H. cunea izuzetno se brzo razmnažala prvih dvadesetak godina u Europi. Zbog prijetnje proširenja iz Hrvatske u Italiju i ugrožavanja tamošnjeg svilarstva, Europska organizacija za zaštitu bilja pružila je veliku pomoć mjerama suzbijanja štetnika na mađarsko-hrvatskoj granici, u obrambenom pojasu na liniji najzapadnijeg proširenja i u najzapadnijem žarištu - Zaprešiću. Stoga je H. cunea bila uspješno lokalizirana u Hrvatskoj iz koje se nikada nije proširila u zapadnu Europu, kuda je doprla drugim putom 25 godina kasnije. Nasuprot tome EOZB i EU nisu pomogle usporiti širenje D. virgifera virgifera prema zapadu. Njihovom potporom bilo je moguće smanjiti ponovljenu sjetvu kukuruza u zaraženom području Hrvatske i Mađarske te radikalno usporiti porast brojnosti štetnika i njegovo širenje prema zapadu, što bi prvenstveno koristilo državama EU. Velika sredstva koja je EU kasnije osigurala za fundamentalna istraživanja znanstvenika iz država EU i Švicarske (uz pojedince iz Mađarske), u oštroj su opreci s činjenicom da se praktičnoj strani, tj. pravovremenom otkrivanju štetnika u sjeverozapadnoj Italiji i Švicarskoj, nije posvećivala potrebna pažnja, pa je u tim državama 2001. g. nađena jaka i vrlo proširena zaraza. Za razliku od svakogodišnjeg točnog utvrđivanja proširenja D. virgifera virgifera u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini i Bugarskoj, koje je omogućilo prikaz tog širenja kakav do sada nije niti za jednog drugog štetnika bio moguć, zaraza u Lombardiji, Piemontu i u Švicarskoj otkrivena je s nekoliko godina zakašnjenja. Prikazani su slučajevi uspješne eradikacije vrste Trogoderma granaria u Hrvatskoj, te spomenuti sadašnji pokušaji lokalizacije vrste Bemisia tabaci i potiskivanja vrste Ceratitis capitata. Zbog velikog broja nalaza vrste Popillia japonica na europskim uzletištima i masovnog rojenja te vrste na nekim atlantskim uzletištima u SAD, smatra se vrlo vjerojatnom nazočnost ove vrste negdje u Europi i njeno prikriveno razmnažanje. Ukazano je i na desetak drugih štetnika čiji unos prijeti Hrvatskij.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Chemical Abstracts