Naslov
Novi zahtjevi Europske unije za edukacijom i profesionalnim uvježbavanjem
(New Requests of European Union for Education and Professional Training)

Autori
Jurić, Đurđica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Poduzetništvo, financije i računovodstvo - Hrvatska, kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji / Habek, Mladen - Zagreb : Hrvatski računovođa - neovisna udruga računovođa, poreznih savjetnika i financijskih djelatnika, 2002, 155-168

Skup
Poduzetništvo, financije i računovodstvo - Hrvatska, kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 10.10.2002. - 12.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
edukacija; profesionalno uvježbavanje; cjelo-životno učenje; ovlašteni računovođa; Međunarodni edukacijski standardi za profesionalne računovođe
(education; professional training; life-long learning; certified accountant; International Education Standards for Professional Accountants)

Sažetak
U suvremenom svijetu, jednom stečeno znanje počinje s vremenom gubiti na svom značenju. Umjesto toga, traže se sposobnosti koje omogućavaju brzu prilagodbu stalno promjenjivoj okolini. Uloga kontinuiranog obrazovanja u uvjetima sve bržih tehnoloških promjena i sve naglašenijem značenju intelektualnog kapitala u vrednovanju poduzeća, nametnula je potrebu drukčijeg odnosa društva prema formalnom, ali i kasnijem neformalnom obrazovanju pojedinca. Unaprjeđenje neprekidnog obrazovanja tijekom života nužno je za uspješnu tranziciju prema društvu i gospodarstvu utemeljenom na znanju. Upravo stoga, Europsko vijeće u svom memorandumu o cjelo-životnom učenju donesenom na zasjedanju Europskog vijeća u Lisabonu u ožujku 2000. ističe kako sveobuhvatna strategija cjelo-životnog učenja između ostalog treba težiti kontinuiranom učenju s ciljem stjecanja i obnavljanja znanja i vještina potrebnih za sustavno sudjelovanje u “ društvu temeljenom na znanju” . Memorandum o cjelo-životnom učenju ukazao je na nove “ temeljne vještine” koje se odnose na savladavanje kompjutorskih vještina, znanje stranih jezika, tehničku kulturu, poduzetničke sposobnosti i društvene kvalitete. Kako je preduvjet za kontinuiranim učenjem kod pojedinaca, stečeno kvalitetno “ formalno” znanje na razini osnovnih, srednjih i viših škola te fakulteta, Europska unija donijela je niz programa kojima je temeljni cilj jačanje suradnje na području obrazovanja zemalja članica EU, šireći pritom neke od svojih programa i na druge europske zemlje. Tako su, osim stručne pomoći, korisnici programa TEMPUS, SOCRATES, ERASMUS i LEONARDO DA VINCI primili i određenu financijsku potporu za aktivnosti predviđene pojedinim programom. S obzirom na činjenicu da obrazovanje ne poznaje granice, i Hrvatska bi trebala slijediti ciljeve zemalja Europske unije, koristiti se njihovim iskustvima te se aktivno, gdje god je to moguće, uključiti u pojedine programe. Obrazovanje i usavršavanje su, više nego ikada ranije, postali važan čimbenik u određivanju mogućnosti pojedinca za napredovanjem i uspjehom u profesiji. No, znanje, stečeno u školi ili na fakultetu, treba tijekom čitavog radnog vijeka nadopunjavati i usavršavati, a to se ostvaruje različitim oblicima obrazovanja odraslih: specijalističkim studijama, seminarima, tečajevima, radionicama i sl. Najčešće je riječ o neformalnom obliku obrazovanja ili samoobrazovanja. Navedeno se odnosi na sve profesije, pa tako i na računovodstvenu. Ažuriranje stručnog znanja računovođe, nužno je jer mu omogućava aktivno uključivanje u promjene koje se zbivaju na području struke, ali i šire, na području gospodarstva. Ostvarenja strateškog cilja pridruživanja Hrvatske europskim asocijacijama i nagovještaj skorog donošenja Međunarodnih edukacijskih standarda za profesionalne računovođe na čijoj pripremi radi Odbor za obrazovanje osnovan pri IFAC-u, još više ističe potrebu kontinuiranog usavršavanja računovođa u struci. Podršku na tom planu, računovođe očekuju od svojih strukovnih udruga koje će trebati programe usavršavanja u računovodstvenoj struci prilagoditi jedinstvenim zahtjevima Europske unije, zatim poslodavaca - bilo da je riječ o prilagođavanju radnog vremena za vrijeme edukacije ili financiranju nekog od oblika usavršavanja, ali jednako tako i od države od koje se očekuje da promjenama unutar porezne politike stimulira ulaganje poduzetnika i pojedinaca u “ cjelo-životno obrazovanje” .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA