Naslov
Štetnici koji prijete Hrvatskoj
(Pests which are threaten ti Croatia)

Autori
Maceljski, Milan

Izvornik
Glasilo biljne žaštite (1332-9545) 1 (2002), 1; 4-5

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
štetnici; Hrvatska
(pests; Croatia)

Sažetak
Svake godine u Europu se unosi nekoliko "egzotičnih" vrsta štetnika, najčešće kukaca, dakle štetnika koji nisu prisutni u Europi, a unose se iz drugih kontinenata. Noviji talijanski podaci ukazuju da je u tu državu nakon II. svajtskog rata do 1997. g. unijeto 115 egzotičnih vrsta i da se dinamika tog unosa povećava pa u posljednjem deceniju iznosi pet vrsta godišnje. Pored toga, Europom se šire neki štetnici dulje prisutni u Europi, ali otisnuti u Hrvatskoj, koji se približavaju našim granicama. Novi štetnici, zbog otsutstva svojih prirodnih neprijatelja, barem u prvo vrijeme, u novoj postojbini mnogo štetniji nego u krajevima odakle potječu. To nam pokazuju primjeri filoksere, jabučne krvave uši, krumpirove zlatice, kalifornijske štitaste uši, dudovca itd. Na neke se unijete štetnike brže, a na neke sporije (ili čak nikada), priviknu autohtoni prirodni neprijatelji ili čovjek izvrši introdukciju nekog neprijatelja iz postojbine. Neki se štetnici otkrivaju još u zračnoj luci ili na nekoj drugoj granici, pa je moguća eradikcija. No i štetnici koji dospiju do svojih domaćina, a uvjeti omogućuju udomaćenje, trebaju dulje vrijeme da dosegnu štetnost koja će omogućiti njihovo otkrivanje, osim ukoliko se, kao kod kukuruzne zlatice, ne traže posebnim mjerama (feromoni itd.). Obično se prisutnost otkriva tek kada počinju nanositi štete što može biti 5-10 godina iza unosa. Činjenica je da je vrlo teško potpuno uništiti novog štetnika u nekom području. potpuno uništenje, dakle istrijebljenje - eradikacija, moguća je samo ako se štetnik otkrije prilikom ili odmah nakon unosa dok se još nije uspio proširiti izvan prvotno zaraženog područja. Ipak je poznato najmanje 12 slučajeva uspješnog uništenja japanskog pivca otkrivrnog u europskim zračnim lukama, mnogo slučajeva eradikacije krumpirove zlatice u Engleskoj, dva slučaja uništenja trogoderme u Hrvatskoj itd. Više je slučajeva uspješne lokalizacije (izolacije) štetnika dulje vrijeme u svom žarištu, kakav je primjerice najnoviji slučaj s kukuruznom zlaticom u blizini uzletišta Venecije. I uspješnost lokalizacije ovisi o pravovremenom otkrivanju štetnika na malom početnom žarištu. No, najčešće je primjenjiva samo treća mogućnost suzbijanja novih štetnika: potiskivanje njegove brojnosti kako bi se što sporije širio sa zaraženog područja. U tome je u prošlosti veliki uspjeh postignut u Hrvatskoj višegodišnjim sustavnim potiskivanjem brojnosti dudovca na području Zaprešića, odakle se nikada nije proširio niti prema Sloveniji a kamoli u zapadno europske države. U te države dudovac nije stigao preko Hrvatske već preko crnomorskih luka. No, prvu zarazu dudovca na području Zaprešića utvrdili smo vrlo brzo (2-3 godine) nakon inosa pa je bilo moguće usporiti njegovo širenje. Prema tome, za eradikaciju, lokalizaciju i potiskivanje novih štetnika u cilju sprječavanje ili odgađanja velikih šteta, preduvjet je pravovremeno otkrivanje zaraze u početnom obliku. I zbog toga, ali i iz brojnih drugih razloga, pomanjkanje učinkovite izvještajne službe zaštite bilja u Hrvatskoj, veliki je nedostatak. Upravo je zato potrebno što više fitomedicinara i agronoma upoznati sa štetnicima koji neposredno prijete Hrvatskoj, kako bi ih što prije otkrili i otpočeli njihovim sustavnim suzbijanjem. Zbog velikog prometa razumljivo je da pojavu novih štetnika ne treba očekivati samo na graničnim područjima već u cijeloj državi, pa stoga s tim štetnicima nije dovoljno upoznati samo fitosanitarne organe na granicama. No najveća opasnost prijeti od trgovaca - uvoznika ukoliko uvoze biljke i biljne proizvode iz zaraženih područja ili ukoliko od prodavaoca robe ne traže propisane ili čak dodatne garancije. Primjerice, postoji velika opasnost unosa jaja nekih vrsta cvrčaka, kojih u nas nema ili su prisutni samo lokalno, uvozom sadnog materijala vinove loze iz Italije. Osnovni kriteriji za izbor štetnika koje ćemo prikazati je prisutnost u susjednim državama, učestalost nalaza u Europi i važnost kulture i štetnost štetnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA