Pregled bibliografske jedinice broj: 238174
Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte- Col.: Chrysomelidae)- novi štetnik u hrvatskom podunavlju
Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte- Col.: Chrysomelidae)- novi štetnik u hrvatskom podunavlju // Agronomski glasnik, 59 (1997), 5/6; 429-443 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 238174 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte- Col.: Chrysomelidae)- novi štetnik u hrvatskom podunavlju
(The Western Corn Rootworm (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) a new pest in Eastern Croatia)
Autori
Igrc Barčić, Jasminka ; Maceljski, Milan
Izvornik
Agronomski glasnik (0002-1954) 59
(1997), 5/6;
429-443
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kukuruzna zlatica; Diabrotica; monitoring
(western corn rootworm; Diabrotica; monitoring)
Sažetak
U 1995. god. je kukuruzna zlatica prodrla tridesetak km duboko unutar Hrvatske. Već 1996. g. napredovala je osamdesetak km a u 1997. g. stotinjak km od granice s Jugoslavijom. U 1997. g. proširila se na oko 9.000 četvornih km područja Hrvatske. Mi smo i prije prve pojave kukuruzne zlatice, usporedili njene zahtjeve za klimatskim i drugim uvjetima s uvjetima koji postoje u Hrvatskoj, te prognozirali da će se kukuruzna zlatica udomaćiti i brzo širiti ne samo u Hrvatskoj već i u drugim područjima srednje Europe (Maceljski, Igrc Barčić, 1994). Njeno dosadašnje ponašanje u Hrvatskoj već je potvrdilo ovu prognozu. Tijekom 1997. god. na 123 opažačka mjesta bile su uhvaćene 3.227 zlatice. Na zapadnoj granici proširenja postavljeno je 5 prstena sa svrhom proučavanja mogućnosti ograničenja njenog širenja. Utvrđena su 10 permanentna opažačka mjesta u kojima će se svake godine na isti način pratiti gustoća populacije štetnika. U 1997. god. gustoća populacija porasla je trostruko u odnosu na prethodnu godinu. Najjača zaraza utvrđena je u Tovarniku (13 zlatica/mamac/dan), no prosječna brojnost je bila manja od 2 zlatice/mamac/dan. U Baranji nije utvrđena zaraza, iako jake zaraze postoje u mađarskom dijelu Baranje i u Nemetinu. Prva je zlatica uhvaćena 4. srpnja, a posljednja 3. listopada 1997. g. U jugoistočnim područjima Hrvatske, gdje je zaraza najjača, oko 93% uhvaćeno je na feromonski mamac, dok je u ostalim područjima Hrvatske na ovaj mamac uhvaćeno 99, 3% jedinki. U pokusu postavljenom u Otoku uz primjenu 23 varijanti insekticida i rokova primjene, na netretiranoj površini utvrđena su oštećenja korijena od 3, 04 (po skali 1-9 Musick i Suttle). Do sada u Hrvatskoj još nisu zabilježeni gubici priroda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Chemical Abstracts