Naslov
Primjena helikoptera u hitnoj medicinskoj pomoći u Republici Hrvatskoj
(Helicopter Usage in Emergency Medical Service in the Republic of Croatia)

Autori
Vidović, Andrija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
14.02

Godina
2006

Stranica
121

Mentor
Steiner, Sanja

Ključne riječi
Helikoper; Hitna medicinska pomoć; Interventno zrakoplovstvo; Helidrom
(Helicopter; Emergency Medical Service; Emergency Aviation; Helidrome)

Sažetak
Pod pojmom interventnog zrakoplovstva podrazumijeva se operativa sredstvima zračnog prometa s ciljem hitnog djelovanja u svim slučajevima opasnosti odnosno ugroženosti ljudskih života te prirodnih i materijalnih dobara. Interventno zrakoplovstvo operativni je segment i logistička podrška u sustavu državne skrbi za zaštitu i sigurnost građana i imovine u slučaju opasnosti. Prema primarnoj namjeni, interventno se zrakoplovstvo može klasificirati na podskupine za potragu i spašavanje (SAR), protupožarstvo i hitnu medicinsku pomoć (EMS). Sredstva zračnog prometa imaju bitne komparativne prednosti u odnosu na ostale prijevozne oblike te su bez alternative u uvjetima koji zahtijevaju brzinu djelovanja i dostupnost terenima različitih konfiguracija. Hitna medicinska pomoć uporabom helikoptera se definira kao let helikopterom sa svrhom osiguranja hitne medicinske pomoći na mjestima gdje je neophodan trenutan i brz transport medicinskog osoblja, medicinskih zaliha (oprema, krv, organi, lijekovi) ili bolesnih i ozlijeđenih osoba. Sustav se mora organizirati sukladno sadašnjim europskim propisima medicinskog zrakoplovstva. Oprema i zrakoplovi moraju zadovoljavati kriterije sigurnosti letenja i mogućnosti pružanja potpune njege ozlijeđenima i bolesnima. Potrebno je skratiti i pojednostaviti vrijeme pozivanja helikoptera i dolaska na mjesto nesreće. Argumentacija primjene i kvalitetnijeg organiziranja HEMS operative proizlazi iz velikog broja prometnih nesreća, naglašene periodične fluktuacije stanovništva, prometne izoliranosti pojedinih regija zbog klimatsko-konfiguracijskih značajki kao i trenda razvoja nautičkog turizma kao primarnog gospodarskog usmjerenja. Republika Hrvatska svoj interes za ustroj takve službe ne smije usko i neozbiljno gledati jer ustrojem takve službe dobiva se višebrojna korist. Osim smanjenja gubitka života, države koje posjeduju takvu službu imaju i druge pogodnosti kao što je sigurna okolina za zrakoplovne i pomorske industrije, trgovinu, rekreaciju te putovanja, dostupnost interventnih medicinskih helikoptera često osigurava inicijalni odgovor i smanjuje kritične mogućnosti u spašavanju života u početnoj fazi nesreće izazvane prirodnim ili ljudskim čimbenikom. Istraživanje u magistarskom radu usmjereno je na analizu elemenata HEMS sustava na globalnon, regionalnom i nacionalnom planu te njihovu operacionalizaciju prilagođenu specifičnim potrebama Republike Hrvatske. Lokalne specifičnosti proizlaze iz geoprometnih i klimatsko-konfiguracijskih obilježja, demografske projekcije i gospodarske orijentacije, statusa postojećih državnih organizacija nadležnih za civilnu zaštitu i socijalnu skrb te statusa tehničkih i ljudskih resursa. Uspostavljanje HEMS sustava nije dodatni trošak nego napredak, očekivanim smanjenjem broja poginulih i troškova liječenja. Smanjuju se i posredni troškova koje proizlaze iz privremene ili trajne nesposobnosti za rad. Bez obzira na troškove eksploatacije HEMS operative, humani učinak spašavanja ljudskog života, teško je mjerljivo objektivnim ekonomskim jedinicama,

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA