Pregled bibliografske jedinice broj: 237168
Intermedijalnost glagoljaške kulture
Intermedijalnost glagoljaške kulture // Prošlost obvezuje : povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije : zbornik biskupa Mile Bogovića / Hoško, Franjo Emanuel (ur.).
Rijeka: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Teologija u Rijeci, 2004. str. 417-438
CROSBI ID: 237168 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Intermedijalnost glagoljaške kulture
(Intermediality of the Glagolitic culture)
Autori
Banov-Depope, Estela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Prošlost obvezuje : povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije : zbornik biskupa Mile Bogovića
Urednik/ci
Hoško, Franjo Emanuel
Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Teologija u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2004
Raspon stranica
417-438
ISBN
953-6420-05-8
Ključne riječi
glagoljaško pjevanje, semiologija, intermedijalnost, komunikacija, kulturni fenomeni, Dragutin Parčić
(glagolitic singing, semiology, intermediality, communication, cultural phenomena, Dragutin Parcich)
Sažetak
Intermedijalnost glagoljaške kulture prati se na primjeru iluminirane notne table Dragutina Parčića. Parčićev iluminiran notni i tekstualni zapis marijanske himne u koru crkve smještene uz samostan franjevaca trećoredaca na Glavotoku oslikan akvarelom na papiru složeni je semiološki kod. To je primarno stoga što su u procesu zapisivanja uključena tri različita znakovna sustava: neumatski notni kod, glagoljički tekst i likovni prikaz Bezgrješne s vegetabilnom ornamentikom, a za razumijevanje ukupnosti semantičkog potencijala table u analizu valja uključiti i arhitektonski smještaj ploče te mogući izvedbeni kontekst pjevanja teksta. Gagoljaštvo se poima kao zasebno kulturološko ozračje unutar kojeg dolazi do kontakta i preuzimanja s drugim kulturama, ali koje je kroz tisućljetnu opstojnost uspijevalo očuvati i autonomne forme. Iluminirana tabla s notnim zapisom objedinjuje vizualne elemente i oznake za auditivnu izvedbu s percepcijom najstarijeg cjelovito očuvanog glagoljičkog kamenog spomenika. Kroz sociološke i semiološke specifičnosti uspostavlja se širi kulturološki kontekst i veza s onovremenim općim kulturnim i komunikacijskim tendencijama. U radu se razlažu kulturnopovijesne okolnosti nastanka zapisa, tradicije pučkog duhovnog pjevanja u to vrijeme, te se propituje funkcije zapisa u vrijeme postanka i danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti
