ࡱ> npklm5@0bjbj222 XXSiE $$Hl(---8H-d-L(.pt.(.../"/ /}}}}}}}$R~e /////~d..rrr/6 . .}r/}rlrsR{ +}.- ȍ1-Uf|s}0|fn<+}* .  +}H//r/////~~((,$q((,Dragan Damjanovi Sveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet HR  10 000 Zagreb, Ivana Lu ia 3 E-mail: ddamjano@ffzg.hr Neogoti ki tornjevi zagreba ke katedrale; stil i kontekst Klju ne rije i: Zagreb, katedrala Historicizam neogotika Friedrich von Schmidt Herman Boll Caen, St. Pierre Uvod  I tako dade Schmidt u svojoj fabrici planova u Be u izraditi osnove za restauraciju sasvim aablonski, po receptu Klnskom.  Neogoti ki tornjevi zagreba ke katedrale nesumnjivo su rezultat najkontroverznije restauracije u povijesti hrvatske zaatite spomenika i hrvatske arhitekture 19. stoljea uope. Strossmayerovi i Kranjavijevi panegirici ljepotama tornjeva utihnuli su ve na samom po etku 20. stoljea, a nakon kontroverzi izazvanih ruaenjem Baka eve kule te utemeljenjem Zemaljskog povjerenstva za o uvanje umjetni kih i histori kih spomenika na elu s Gjurom Szabom dolaze na izrazito loa glas. Po inje se ~aliti za slikovitoau ranije graevine, naglaaava se aablonski karakter Schmidt  Bollove restauracije, a katedrala postaje mjesto najveeg zlo ina nad hrvatskom baatinom u 19. stoljeu. Rije i Gjure Szaba stoga se i donose na po etku ovog teksta, ne zbog slaganja s tvrdnjom, ve stoga ato se u lanku ~eli pokazati kako su neogoti ki tornjevi zagreba ke katedrale izuzetno kvalitetno rjeaenje unutar povijesti srednjoeuropske neogoti ke arhitekture. Kroz raniju literaturu ve je provedena revalorizacija historicisti ke restauracije katedrale, sada je potrebno protuma iti, s usredoto enjem na novopodignute tornjeve, kako Schmidt u Zagrebu, nasuprot citiranim Szabovim tvrdnjama, ne projektira nekakav stereotipan objekt, ve vlastito izuzetno originalno djelo. Cilj je ponajprije postaviti podizanje novih tornjeva u kontekst povijesti sakralne arhitekture na srednjoeuropskom prostoru u 19. stoljeu, dio kojega je bila i Hrvatska, te uputiti na korijene odakle Schmidt (i zbog ega) vu e svoju inspiraciju za njihovo oblikovno rjeaenje. Nu~no se postavlja pitanje ima li smisla izdvojeno promatrati tornjeve u odnosu na cijelu strukturu zagreba ke katedrale. Postupak opravdava injenica kako su se upravo u rjeaenju tornjeva i cijele glavne fasade i Schmidt i Boll najviae udaljili od postojee strukture, kako je upravo taj dio crkve najveim dijelom neogoti ki, mnogo viae negoli ostali dijelovi graevine i izvana i iznutra. S druge stane, upravo se na rjeaenja glavne fasade pri izgradnji ili obnovi srednjovjekovnih katedrala obraala najvea pozornost u 19 stoljeu, upravo se na njima najviae mogu uo iti tadaanji pristupi i gotici kao stilu i obnovi spomenika. Dovraavanje goti kih tornjeva na podru ju Srednje Europe u 19. stoljeu  Haben nicht alle deutschen greren Dome ein Recht auf ihre Vollendung?  Prije negoli prijeemo na tornjeve zagreba ke katedrale svakako je potrebno upoznati se s kontekstom iz kojeg oni i fizi ki i ideoloaki izrastaju, s klimom koja je tada vladala na polju restauracije  nedovraenih srednjovjekovnih crkvi na podru ju Srednje Europe, to nije re eno na njema kom kulturnom podru ju. Zaato se ograni iti samo na ove prostore? Ponajprije stoga ato nadogradnja tornjeva zagreba ke katedrale u cijelosti ideoloaki, a dijelom i oblikovnim jezikom, proizlazi iz tog konteksta. Francuski primjeri tek su dotaknuti, budui da oni nastaju u prostoru s poneato druk ijim nazorima i prema restauraciji i prema (neo)gotici. Ambicije graditelja u Srednjem vijeku redovito su nadmaaivale njihove mogunosti. Bogatstvo francuskih, belgijskih, engleskih i njema kih gradia trajalo je obi no krae od vremena potrebnog da bi se zavraili projekti njihovih katedrala. Najambicioznije zamialjeni dijelovi katedrala nesumnjivo su bili tornjevi, tako da ih je rijetko koji srednjovjekovni grad uspio realizirati. Problemi njihove nedovraenosti, to nije re eno nastojanja da se zavrae, nisu zapo eli u 19. stoljeu, niti su zavraili sa srednjim vijekom. Cijelo vrijeme, od 16. do po etka 19. stoljea zavraavaju se tornjevi srednjovjekovnih crkava, obi no s renesansnim ili baroknim dodacima, odnosno dodacima u stilu vremena u kojem se zavraetak radi, no nerijetko se primjenjuje i  goti ki ili  romani ki (naj eae nedovoljno shvaen) formalni repertoar, ime se htjelo postii logi no i estetsko zavraavanje postojeih struktura. Katedrala u Orleansu, londonska Westminsterska opatija, katedrale u Mainzu i Bambergu, planovi za zavraavanje fasade katedrale u Milanu, samo su neki, poznatiji primjeri primjene  izvornog stila u 16. i 17. stoljeu pri dovraavanju srednjovjekovnih crkvi. I buenje interesa za srednjovjekovnu arhitekturu na njema kom kulturnom podru ju zapo elo je, uvjetno govorei, upravo s jednim tornjem - Goetheovim zadivljenim opisom tornja atrasburake katedrale iz 1772., najviaom realiziranom vertikalom gotike. Goetheov tekst predstavlja uvod u ulogu koju e odigrati gotika u povijesti njema ke arhitekture 19. stoljea  ulogu nacionalnog stila. Sljedei i najva~niji korak u stjecanju te uloge i airenju neogotike predstavljalo je, naravno, kao i uvijek kada se govori o srednjoeuropskoj sakralnoj arhitekturi historicizma, zavraavanje katedrale u Klnu. Torzo klnske katedrale postao je mjesto hodo aaa za sve njema ke, pa i europske poklonike gotike, srednjeg vijeka i njegove obnove u 19. stoljeu. Cijeli poduhvat vezan je za buenje jedinstvenog njema kog nacionalnog identiteta tijekom Napoleonskih ratova, koji svoja uporiata po inje tra~iti u spomenicima proalih epoha, a osobito u nedovraenoj klnskoj stolnoj crkvi. Nedovraenost ove katedrale postaje simbolom tadaanje razjedinjenosti njema ke nacije, a njezino se dovraavanje pretvara u glavni nacionalni kulturni zadatak, kojim se hoe, makar simboli ki, ponovno ujediniti Nijemce. Budui da porazom Francuske i Be kim mirom 1815. godine, Porajnje dolazi u pruske ruke, realizacija ovog nauma mogla je zapo eti. Kln postaje ishodiate s izuzetno mnogo aspekata. Vezano uz zavraavanje katedrale stvara se, kroz djela Boisserea, Schinkela, Reichenspergera, te lanke raznih autora u asopisu  Klner Domblatt (od 1842.), teorijska podjela na kojoj se zasniva neogotika Srednje Europe u ostatku 19. stoljea. Na njezinim skelama obrazuju se kasniji glavni predstavnici ovog stila na golemom prostoru od Brssela do Odese, poput Friedricha Schmidta, Vincenza Statza (projektanta katedrale u Linzu, najvee neogoti ke graevine u Monarhiji), kaselskog arhitekta Georga Gottloba Ungewittera, Juliusa Flggea i Carla Nordmanna iz Essena, Karla Arendta i Andreasa Webera koji su radili na Trierskom podru ju, Augusta Rincklakea u Braunschweigu, Johanna Mllera u Lilleu, a ne zaboravimo ni naaeg Hermana Bolla. Istodobno se utemeljuju osnovni obrasci koji e se primjenjivati u buduim veim restauracijama i novogradnjama sakralnih objekata u Europi: modeli financiranja, druatva za restauraciju, organizacija gradnje, vlastite majstorske radionice te asopisi. Najsna~niji je, meutim, utjecaj katedrale u Klnu kao oblikovnog predloaka za budue sakralne graevine. Ti su utjecaji najvei upravo u pogledu buduih rjeaenja glavnih pro elja reprezentativnijih crkvi. Ne smije se zaboraviti kako je glavna fasada klnske katedrale zavraena dobrim dijelom po srednjovjekovnim nacrtima, te je time znatno dobila na autenti nosti i legitimitetu. Stoga e se esto budue, kako novogradnje, tako i nadogradnje starijih goti kih tornjeva, osobito u rjeaenjima zvonika, ugledati na Kln. Preuzima se ponajprije osnovno ustrojstvo zvonika, njegov  kristalinski razvoj, odnosno piramidalno su~avanje s mnoatvom fijala koji ubla~avaju razlike u airini pojedinih katova tornja, zatim motiv oktogonalnog kata u sredianjem dijelu zvonika, izmeu pravokutnog donjeg dijela i kape, koji se otvara nizom velikih bifora, a zavraava s visokim trokutastim, bogato ornamentiranim zabatima. I kona no, kapa tornja, kao najmoniji motiv u kojoj se, prema nazorima arhitektonske teorije 19. stoljea, sti e sva raskoa i simboli na snaga jedne graevine. injenica da je srednjovjekovni nacrt klnske katedrale predviao podizanje takve kape, te da je susreemo u srednjovjekovnoj arhitekturi u najraskoanijoj formi u Straburgu i Freiburgu, dala je povoda njema kim teoreti arima arhitekture da je po nu smatrati produktom upravo njema kog duha, elementom posebne domae varijante gotike, tim prije ato je taj element bio prili no rijedak u drugim zemljama. Na smije se ipak zaboraviti kako, kada govorimo o po ecima zavraavanja katedrale u Klnu u 40  tim godinama, ponajprije mislimo na po etak dovraavanja broda i transepta. Zapadna fasada s tornjevima po ela se podizati tek 1864. godine. Brojni ratovi koje e Pruska voditi u desetljeu koje slijedi, prvo s Austrijom, 1866., potom s Francuskom, 1870.-71., znatno e usporiti radove na crkvi, tako da su tornjevi zavraeni tek 1880. godine. Do tada se gotika u sakralnu arhitekturu ve posve ukorijenila, a formalni se jezik Klna po eo koristiti u bezbrojnim restauracijama i novogradnjama. Konkretna graevina dakle nije mogla biti neposredan uzor, ve su to bili prvenstveno nacrti za njezino podizanje. Srednjovjekovni plan fasade pronaali su 1814. godine, rascijepljen na dvije polovine, Georg Moller u Darmstadtu i Sulpiz Boissere u Parizu. Njihov je pronalazak izazvao ope oduaevljenje, tako da je motiv masivne bogato raa lanjene kape tornja, koji e postati, kako je ve re eno, airoko raairen i nevjerojatno karakteristi an za njema ku arhitekturu 19. stoljea po prvi puta bio upotrijebljen ve pri restauraciji crkve u Geisenheimu (1836.  1839.), odnosno pri  zavraavanju njezinih srednjovjekovnih zvonika, ato je ujedno i kronoloaki prva takova intervencija u Njema koj. Sli ne su kape poput gljiva po ele nicati po srednjovjekovnim, nedovraenim tornjevima Njema ke. U vremenu od 1800. do 1915. godine bit e naposljetku dovraeno ukupno 175 srednjovjekovnih tornjeva, s vrhuncem postignutim izmeu 1870. i 1900. sa 78 realiziranih projekata. Nakon 1900. nastupa nagla promjena mode  novi pristup zaatiti spomenika, a vjerojatno i injenica da nedovraenih tornjeva nije viae bilo tako puno, doveo je do toga da je u iduih 15 godina izvraeno tek 18 zahvata, od toga samo jedan nakon 1910. godine. Navedimo one najva~nije. Samo dvije godine nakon dovraenja restauracije geisenheimske crkve po inje dovraavanje vrlo sli nog zvonika na frankfurtskoj crkvi Svetog Nikole (1841.-1847.), slijedi toranj stolne crkve u Konstanzu (1851.-1853.) Marijine kapele u Wrzburgu (1854.-1857.), crkve Svetog Petra u Heidelbergu (1862.-1867.), Wiesenkirche u Soestu (obnova zapo ela 1846., tornjevi podignuti 1872.-75, graevina je posveena 1882.), stolne crkve u Bernu (1889.-1893), katedrale u Regensburgu (1859.-1872.) i Ulmu (koja dobiva, po freiburakom modelu ak tri neogoti ka tornja, dva manja na stranama kora, podignuta 1872.-80, te glavni, podignut 1883.-1890, visok 161 metar). Sli na je situacija bila i na prostorima Austro-ugarske Monarhije. Prva intervencija nalik spomenutim njema kim, bila je dogradnja zvonika na Augustinskoj crkvi u Be u (1848.-1852.). Nakon ato se Friedrich Schmidt preselio u Be , proces se intenzivirao. On e sa svojim u enicima s Akademije, projektirati zavraetke cijelog niza tornjeva srednjovjekovnih katedrala u Monarhiji. Obnovljen je tako be ki Sveti Stjepan, zatim katedrala u Pragu kojoj su Schmidt i Josef Hlavka izmeu 1892. i 1893. podigli monumentalnu dvotoranjsku zapadnu fasadu, a dovraen je i goti ki toranj tzv. Matijine crve u Budi (1874.  1896.), pod vodstvom Schmidtova u enika, Frigyesa Schuleka. Ne samo u dovraavanju starih srednjovjekovnih tornjeva, ve i na novogradnjama crkvi primjenjuje se, pri izgradnji tornjeva, oblikovni jezik deriviran bilo s katedrale u Klnu, bilo sa srednjovjekovnih katedrala u Straburgu ili Freiburgu, i na jednotoranjskim i na dvotoranjskim crkvama. Ve s prvom neogoti kom sakralnom gradnjom katoli ke njema ke, crkvom Marije Pomonice u minhenskom predgrau Au (1831.  1839.), zadu~bini bavarskog kralja Ludwiga I., sagraenoj po projektu arhitekata Josepha Daniela Ohlmllera i Georga Friedricha Zieblanda, javlja se, u gornjem dijelu zvonika, veina elemenata koji e se pojavljivati u kasnijoj neogoti koj arhitekturi  zvonik doduae u ovom slu aju joa nije samostojei, no ve sadr~ava oktogonalni kat s visokim prozorima, biforama i bogato profiliranom kapom. Zna ajniji e uzor za budue jednotoranjske crkve ipak predstavljati crkva Svetog Nikole u Hamburgu, sa sli nim rjeaenjima katova. Uz dvotoranjski model, glavno ishodiate kojega je Kln, a koji e do~ivjeti svoju najmonumentalniju derivaciju na primjeru votivne crkve u Be u, utemeljuje se paralelno i tip jednotoranjske trobrodne neogoti ke bazilike koji e postati naj eai i najuobi ajeniji u sakralnoj arhitekturi Njema ke u drugoj polovini 19. stoljea. Primjeri su bezbrojni, te ih nema smisla navoditi, mo~e se tek napomenuti kako iz tog konteksta proistje e i osje ka ~upna crkva Svetih Petra i Pavla. Oblikovno rjeaenje neogoti kih tornjeva zagreba ke katedrale arhitekta Friedricha Schmidta  Zanimivo je, kako se sve to razvija logi no iz ono malo ostanaka na podno~ju sadanjega tornja, pa baa ta logi nost jam i, da je neko naaa stolna crkva sbilja tako izgledala, jer se je u staroj gotici strogo dosljedno razvijao oblik iz oblika&   Tornjevi koji su se podizali na crkvama u 19. stoljeu i na sakralnim (reprezentativnijim) novogradnjama i pri nadograivanju srednjovjekovnih katedrala, izrazito su manifestni u karakteru. Svojim izgledom nastoje na ato je mogue veli anstveniji na in reprezentirati kraanstvo, njegovu mo, ulogu, ali i ljepotu, u svijetu koje ga ugro~ava revolucijom i sekularizacijom. Pod svaku je cijenu, njihovom visinom i raskoai trebalo natkriliti nove dominante profanih graevina  vijenice, burze, kolodvore i graanske pala e. Istodobno, crkva (kao graevina), s razvojem kulta spomenika, viae ne slu~i isklju ivo kao simbol vjere, nego, u sve veoj mjeri, i kao simbol nacije. `to je vea i raskoanija, tim bolje svjedo i o veli ini duha naroda koji je gradi. Primjer Klna to najjasnije pokazuje. Srednjovjekovna katedrala zavraena je, ne kao religiozni, ve kao nacionalni spomenik. Njezina veli ina trebala je svjedo iti o veli ini i snazi nove ujedinjene Njema ke. Iz iste perspektive treba gledati i obnovu zagreba ke katedrale. Najzna ajnijem spomeniku srednjeg vijeka na tlu sjeverne Hrvatske trebalo je dati dostojno lice. Naravno, da je stara zapadna fasada s jednostavnim zvonikom iz 17. stoljea bila od tadaanje kritike naj~eae napadana, pa se ve pri prvim idejama o obnovi katedrale najviae pa~nje usmjerava na njezinu restauraciju. Povijesno-umjetni ka kritika 19. stoljea u cijeloj Srednjoj Europi obruaavala se najviae upravo na zavraetke srednjovjekovnih tornjeva iz 16., 17. i 18. stoljea, kakav je imala i naaa katedrala. Stilska mjeaavina sjevernja ke renesanse, romanike i gotike koja ih je naj eae karakterizirala, izgledala je, po mialjenjima tadaanje struke,  Wie ein Modehut mit Federn auf dem Haupte eines altdeutsch geharnischten Ritters . Njihovo uklanjanje bilo je samo pitanje vremena. Kao i u veini drugih velikih graevinskih poduhvata u Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljea klju nu je ulogu poticatelja restauracije zagreba ke katedrale odigrao biskup Strossmayer. Uz unutraanjost koju je htio temeljito ia istiti od baroknih dodataka, u svojem poznatom proglasu o potrebi njezine restauracije, u Katoli kom listu iz 1874. godine, Strossmayer dosta pa~nje obraa upravo zvonicima. Stari mu je zvonik trn u oku koji sakriva pravo lice srednjovjekovne graevine.  Kad se tko u Zagreb vozi, ve mu od daleka neurednosti crkve stolne zagreba ke neugodno u o i padaju. Zvonik je najuzviaeniji diel crkve. On je prva rie  u sgradi crkvenoj i bitni znak njezine ljepote ili grdobe. On je prvi, da tako reknemo, prijatelj, koj ima posjetnika zagreba koga liepom dobrodoalicom pozdraviti. Zvonici i Markov u gornjem i Stjepanov u dolnjem gradu proizvodi su baroki 17. vieka, koji ni iz daleka ne slute na sgradu sredovje nu goti koga stroja. To je velika ateta za grad Zagreb, koj je prekrasnim svojim polo~ajem kano stvoren, da ga liepi zvonici rese. Svakomu, koj iole esteti ke uti ima, srdce bi zaigralo od veselja, kad bi, vozei se u Zagreb, ve iz daleka opaziti mogao zvonike, koji bi sa divnim zagreba kim polo~ajem u suglasju stajali. Ti bi zvonici imali putnike k Zagrebu privla iti, a oni jih u sadaanjem svom oateenom kipu od Zagreba odbijaju.   Kada je kona no, Strossmayer  Kranjavijevim posredovanjem kod hrvatske Vlade i zagreba kog nadbiskupa, Friedrich von Schmidt sredinom sedamdesetih anga~iran na projektu restauracije, on o ito ne dolazi na prazno tlo.  Osnovna je koncepcija glavne fasade crkve s dva monumentalna zvonika ve stvorena. Naravno, Schmidtova je uloga razraditi detaljno restauraciju i provesti je na  znanstveni na in. Realizacijom Schmidt-Bollovog projekta obnove zagreba ke katedrale, osobito njezinih zvonika, radikalno je izmijenjena slika grada. Bio je to dugo vremena, iz perspektive hrvatskog izdanka DvoYakove akole na elu s Gjurom Szabom, najvei grijeh ovih arhitekata. Nijemci Schmidt i Boll svojim arhitekturalnim djelom, kad ve ne mogu ina e, prenose strani, njema ki duh na hrvatsko tlo, ne marei za proalost jednog grada i njegove stolne crkve. Szabove je rije i danas, a iz vizure vremena koje je ve u cijelosti reafirmiralo i ove arhitekte i historicizam kao stil u svim njegovim aspektima, uklju ujui tu i restauracije, lako sa smijeakom gledati. On je, meutim tipi an predstavnik konzervatorstva svog vremena, te ga treba i promatrati iz te perspektive. Nesumnjivo, Schmidtovom je intervencijom zagreba ki skyline dobio potpuno nove konture, uklonjen je dio njegove povijesne slojevitosti, no jednako je tako nesumnjivo da je time grad dobio svoje nove veli ajne simbole. Szabo ponajprije nije mogao oprostiti Schmidtu ato je imao druk ije kriterije pri obnovi zagreba ke i be ke prvostolnice. Dr~i, da u Be u nije htio podii drugi toranj, ne ~elei mijenjati povijesnu vizuru grada, za koju pak u Zagrebu ne mari. Danas je, meutim, sasvim jasno kako Schmidt nije druk ije postupio u Zagrebu u odnosu na Be  zbog neobzirnosti prema hrvatskoj baatini ili hrvatskoj prijestolnici, ve zbog nemogunosti da isto provede i u tom gradu. On isklju ivo provodi ideale restauracijskih zahvata u 19. stoljeu  crkvi, odnosno graevini nastoji dati izgled kakvom ju je njezin ambiciozni srednjovjekovni graditelj mogao zamialjati. Njegova su stajaliata pri tom vrlo radikalna, no jedan dio svojih restauracijskih projekata ne uspijeva realizirati, esto ne toliko zbog nedostatka sredstava (kao glavnog problema svih ambicioznijih restauratorskih zahvata kako u 19. stoljeu tako i danas), koliko zbog javnog mnijenja koje se katkad oatro suprotstavlja njegovim planovima. Tako je i obnavljajui be kog Svetog Stjepana projektirao nadogradnju sjevernog tornja, ali je protivljenje Gradskog vijea, a ne vea Schmidtova obazrivost prema povijesnoj gradskoj vizuri, sprije ilo ostvarenje ovog projekta. ak su i ograni ene intervencije koje je na kraju proveo na ovoj graevini  promjena dijela starog kamena na vanjatini crkve i neke preinake u unutraanjosti, naiale na oatru javnu kritiku. Tako je Moritz Thausing, Drerov biograf, nazvao Schmidta, referirajui se na njegove zahvate na Svetom Stjepanu, u Neue freie Presse tada najutjecajnijem be kom listu (a mo~da i najutjecajnijim i naj itanijim novinama u cijeloj Austro-ugarskoj Monarhiji), filokserom restauracije (Phylloxera renovatrix), stranom gamadi koja se ugnijezdila u korijenu dostojanstvene stare austrijske trsi Svetog Stjepana. Be  je u tom trenutku raspolagao s brojnom i jakom arhitekturalnom i intelektualnom kriti kom masom, koja je sprije ila realizaciju kontroverznog postupka izgradnje drugog tornja tamoanje katedralne crkve. Zagreb je pak, u vremenu kada Schmidt zgotovljuje nacrte, dakle oko 1880. godine, mali grad s oko 50.000 stanovnika, koji nije mogao, istim zakonom brojeva, pru~iti suvislu kritiku ovom postupku. I u drugim manjim mjestima, gdje je imao slobodn(ij)e ruke, svoje je restauracijske zahvate provodio jednako nesmiljeno (dakle, ne samo u Zagrebu), kako nam pokazuje primjer radikalne regotizacije poznate samostanske crkve u Klosterneuburgu. Samo zna enje pojma restauracija u 19. stoljeu bitno se razlikuje od njegova zna enja danas. Kako doslovno isti u onodobni pisci njome se hoe postii  pomlaivanje  graevine. Bili su to doista estetski kiruraki zahvati za koje se vjerovalo da uklanjaju brojne o~iljke vremena ato su se natalo~ili na graevinama s ciljem njihova vraanja, bilo u prvobitno stanje, bilo na prvobitnu ideju graditelja koji je zapo eo gradnju. Kada su postojali srednjovjekovni planovi za dovraavanje, (kao u slu aju katedrala u Klnu ili Ulmu) graevine se nastojalo zavraiti ato je mogue njima vjernije. Naravno ne postojanje izvornih nacrta redovito ih nije zaustavljalo. Gdje se nije znalo kako je srednjovjekovni majstor namjeravao zavraiti crkvu, pretpostavljalo se na temelju analogija s postojeim strukturama. Veina je primjera ve spomenuta  Soest, Regensburg, Prag i bezbrojna druga mjesta dobivaju monumentale zvonike, koji se podi~u u stilu nacionalne  njema ke gotike, a na osnovi analogije sa zvonicima klnske, atrasburake ili freiburake katedrale. Sli no se dogodilo i u Zagrebu, samo je ishodiana to ka unekoliko druga ija. Iako je nesumnjivo da je osnovna koncepcija dvotoranjskog pro elja zagreba ke katedrale preuzeta iz Klna (katedrala) i Be a (votivna crkva), oblikovno rjeaenje zvonika bitno odstupa od prethodnih primjera. U povijesti srednjoeuropske monumentalne neogotike uope zvonici zagreba ke katedrale izdvajaju se posebnoau svojeg rjeaenja. Ve je re eno kako veina i neogoti kih crkava i neogoti kih zvonika na srednjovjekovnim katedralama na srednjoeuropskom podru ju ima vrlo sli no rjeaenje - u razini visine krova crkve po inje otvaranje zvonika oktogonalnim katom koji po iva na kvadrati nom donjem dijelu. Oktogonalni dio zvonika zavraen nizom bogato profiliranih fijala i zabata, nastavlja se s tzv. Mawerkhelmom, odnosno monumentalnom kapom, naj eae kru~nog ili poligonalnog tlocrta, otvorenom s trolistima, etverolistima ili goti kim prozorima.  Na Schmidtovom projektu restauracije, zvonici zagreba ke katedrale rijeaeni su bitno druk ije, zatvoreniji su, oktogonalni im je kat jedva uo ljiv, a kapa na vrhu neperforirana. Dok su restauratori u Klnu ili Ulmu imali stare goti ke nacrte, pa su doista mogli rei da  dovraavaju staru strukturu, te dok su restauratori katedrala u Regensburgu i Konstanzu imali dobar dio objekta ve dovraenog u srednjem vijeku, Schmidt je od stare goti ke strukture u Zagrebu imao zavraen samo donji dio ju~nog zvonika s raa lambom u vidu uskih plitkih lezena sa slijepim goti kim arkadicama, na vijencu koji odvaja prizemlje od prvog kata zvonika, kojeg je pridr~avao sna~no istaknut potporanj L tlocrta. Polazna osnova bila je dakle viae nego skromna i svojom zatvorenoau specifi na unutar povijesti srednjoeuropske arhitekture. Ne smije se zaboraviti da je, iako esto ismijavano, na elo istinitosti bilo duboko ukorijenjeno u restauracijama visokog historicizma. Rad na izradi projekata za zvonike katedrale izvraen je s velikom pomnjom te pa~ljivim prou avanjem goti ke arhitekture 13. i 14. stoljea u potrazi za analogijama. Va~no je za istaknuti da iako je Friedrich von Schmidt, tijekom svoje duge karijere, projektirao bezbrojne restauracije i novogradnje sakralnih objekata po Europi, ali i van nje, zagreba ka katedrala nije meu marginalnim, manje zna ajnim djelima njegova opusa. Dobar dio svojih radova, zbog prevelikog broja narud~bi, prepuatao je u enicima koji su radili u njegovom ateljeu, no, meu rijetkim restauracijama koje se mogu pripisati isklju ivo Schmidtu, bar prema tvrdnjama ondaanjeg tiska, uz restauraciju katedrala u Be u, Seckau (`tajerska), Pe uhu i Brnu, te burgova Karlstein, Vajdah Hunyad i Runkelstein, stoji i zagreba ka katedrala Nakon pa~ljivog prou avanja srednjovjekovne arhitekture Schmidt dolazi po svoj prilici do crkve St. Pierre u Caenu. St. Pierre je jedna od najzna ajnijih crkvi ovog normandijskog gradia poznatog po srednjovjekovnim spomenicima. Kao takva bila je reproducirana tijekom 19. stoljea u brojnim publikacijama, te nas geografska udaljenost ovog mjesta i od Hrvatske i od Be a ne smije zavarati. Zaato se okree St. Pierru? Pa upravo zbog sli nosti srednjovjekovnih ostataka ju~nog zvonika zagreba ke katedrale s ju~nim zvonikom caenske crkve  sa sli nom raa lambom u vidu plitkih lezena, slijepim arkadama na vijencu izmeu katova i masivnim podupira em L tlocrta na uglu zvonika. Zanimljivo je, kako nam svjedo i Kranjavi, da u prvim razmatranjima o obnovi katedrale Schmidt nije predviao podizanje sjevernog tornja, jer nije bio fundiran kao ju~ni pa je smatrao kako ga ni stari nisu namjeravali zavraiti, ato nas ponovno pribli~ava caenskoj crkvi s jednotoranjskim rjeaenjem. Izgradnja drugog zvonika na kraju je prevagnula, o ito pod utjecajem biskupa Strossmayera. Naravno, sli nosti dvaju graevina ne zavraavaju na prizemnom dijelu. Schmidt dalje razvija zvonik zagreba ke katedrale po caenskom predloaku pri tom ga ne pratei slijepo, ve ga reinterpretira i prilagouje zate enom stanju, mijenjajui mu proporcije i dodavajui neke elemente karakteristi ne za njema ku neogoti ku arhitekturu 19. stoljea. Po uzoru na St. Pierre donji, zatvoreniji dio zvonika, zavraava s gustim rasterom lezena, izmeu kojih postavlja uski pravokutni prozor, a sredianji dio zvonika raa lanjuje s etiri luka, od koja su dva bo na slijepa, dok dva sredianja otvaraju pogled prema unutraanjosti zvonika. Schmidt se poigrava s ovim motivom; dok su na crkvi St. Pierre sredianja dva luka aira, a bo ni u~i, u Zagrebu je obratno. Proporcije se takoer razlikuju, sredianji dio zvonika u Caenu znatno je viai. Vrh zvonika zagreba ke katedrale Schmidt rjeaava takoer uvelike prema caenskom modelu. Iznad bogato profilirane ograde uzdi~e se zatvorena kapa tornja okru~ena trima baldahinima i tankim fijalama na uglovima osmerokuta. U samo jednom elementu arhitekt odstupa od caenskog predloaka. Izmeu kape zvonika i donjeg pravokutnog dijela, umee oktogonalni kat otvoren nizom monofora, kojeg obrubljuju etiri baldahina, na svakom uglu tornja po jedan. Motiv je to, kako smo vidjeli iz prethodnog dijela teksta preuzet iz standardnog oblikovnog repertoara ondaanjih neogoti kih tornjeva njema ke arhitekture. U Zagrebu ga Schmidt izvodi u skromnijem obliku, manjih dimenzija i suzdr~anije raa lambe, nastojei ga tako prilagoditi glavnom uzoru  caenskom St. Pierreu. Treba li nas uditi ato se Schmidt okree francuskim uzorima restaurirajui tornjeve zagreba ke katedrale? Iako je on prvenstveno  Ein deutscher Steinmetz  koji se oslanja u svojim djelima uglavnom na njema ku nacionalnu baatinu, koriatenje elemenata karakteristi nih za francusku srednjovjekovnu arhitekturu nije izbjegavao, a osobito je dobro poznavao i cijenio upravo normandijsku gotiku. Glavni teoreti ar europske neogotike Viollet-le-Duc, bolje re eno, njegova djela, bila su poznata, cijenjena i koriatena od Schmidta. S druge strane umjetnost Francuske, u tuma enjima 19. stoljea, nije nu~no i umjetnost Francuza. Ve je spomenuto kako je u prvoj polovini 19. stoljea neogotika u njema kim zemljama stekla status nacionalnog stila. Kada je otkriveno kako je izvoriate ovog stila ipak u Francuskoj, naala se formula, od strane Augusta Reichenspergera, najzna ajnijeg njema kog teoreti ara neogotike, i za novu situaciju,:  Die Gotik sei eine germanische Kunst, weil Nordfrankreich um 1200 unter der Botmigkeit der germanischen Rasse stand.  Dakle ako su i djela nastala na tlu Francuske, ona su ipak produkt njema kog duha, budui da je ona tada pod dominacijom germanskih plemena. Tornjevi zagreba ke katedrale nisu jedini primjer Schmidtovog okretanja francuskoj gotici, kako jasno pokazuje njegovo najzna ajnije djelo na polju profane arhitekture, be ka gradska vijenica, koju gradi pod sna~nim utjecajem francuske visoke gotike. Francuski je utjecaj bio sna~an i u veini planova koji su poslani za izgradnju votivne crkve u Be u, uklju ujui tu i realizirani Ferstelov, a i Schmidtovi e u enici posezati za francuskim uzorima, kako pokazuje rjeaenje crkve Svete Ludmile u Pragu Josefa Mockera (1883.-1893.), najzna ajnijeg neogoti ara eake. Orijentacija na francusku gotiku bila je nesumnjivo dio potrage za ato veom autenti noau pri restauraciji zagreba ke katedrale. Schmidtu je, naime bilo poznato kako je francuski utjecaj na graditeljstvo Srednjeg vijeka na tlu Ugarske bio vrlo velik. Preko Viollet-le-Ducovih djela doznao je o boravku Villard de Honnecourta, autora slavne zbirke arhitektonskih crte~a, u Ugarskoj, a smatrao je i kako je burg Vayda Hunyad u Erdelju sagraen po direktnim uzorima iz Francuske, te da je praaki Sveti Vid podignut po modelu sjevernofrancuskih katedrala. Zagreb je dr~ao, bez ikakve sumnje, djelom istog tog kruga utjecaja, te je okretanje jednom normandijskom uzoru i iz te perspektive viae nego razumljivo. Zanimljivo je da se ve pri prvim izlaganjima planova za restauraciju zagreba ke katedrale javljaju tekstovi u novinama u kojima se optu~uje Schmidta da je na njima previae kopirao regensburaku katedralu, koje su se onda dugo protezale kroz literaturu. Naravno, da ove tvrdnje nisu utemeljene. Stanovite sli nosti sigurno postoje, isti e ih i sam Schmidt, meutim one se viae odnose na unutraanjost dvaju graevina, a ne toliko na vanjatinu. Sedamdesetih godina 19. stoljea katedrala u Regensburgu u arhitektonskim je krugovima dobro poznata, budui da je tada bila jedina njema ka katedrala sa zavraenim tornjevima. Njezina obnova zapo ela je 1859. godine pod patronatstvom bavarskog dvora, odnosno Ludwiga I., po projektu Grtnerova u enika Franza Josepha Denzigera i dovraena je do 1872. Schmidt je zasigurno poznavao ovo djelo, a pojedine elemente s pro elja katedrale u Regensburgu doista je i preuzeo: ponajprije skulpture iznad kojih su baldahini, koje postavlja na sredianji kat tornja zagreba ke katedrale, a koje stoje na sli nom mjestu i u Regensburu. Dvije graevine povezuje i motiv tankih lezena na tornjevima. Regensburaki je toranj, meutim, umnogome standardniji unutar opusa neogoti kih tornjeva 19. stoljea s visokim i otvorenim oktogonalnim katom zavraenim brojnim zabatima te otvorenom i bogato ornamentiranom kapom. Promjene Schmidtova projekta za tornjeve zagreba ke katedrale od strane arhitekta Hermana Bolla  Wert und Bedeutung erhielt der Turm in 19. Jahrhundert erst mit der Form seines Abschlusses.   Schmidtov plan za nadogradnju zvonika zagreba ke katedrale realiziran je samo djelomi no. Nakon preseljenja u Zagreb Herman Boll ga, tijekom rada na restauraciji, djelom izmjenjuje. U vremenu kada je zapo eo radove na obnovi katedrale ovaj se je arhitekt u cijelosti dr~ao prvotnog projekta, te se na kraju provedene izmjene niti iz rada na samoj graevini, niti iz Bollovih tekstova nisu mogle naslutiti. Vee promjene nastat e tek u kasnijoj fazi rada, vjerojatno iz Bollove te~nje da i sam kreativno doprinese procesu restauracije graevine. U donjim dijelovima zvonika stoga su u injene f j J X Z N P R tvjlTvxz++..@2B2p5r57799::;;>>BBtFvFIIxKzKKKMM@PBPպjhQ0J<UhQ5CJ$aJ$jhQ0JU hQ6hQ5CJ$aJ$mHnHu hQ\ hQ5\hQmHnHuhQ5CJ(aJ(mHnHuhQ hQCJhQ5CJ\;$Pxf h j  " D F H J T V X T V Zp#p#p#p#p#p#tp#tp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#$`a$$a$$a$$a$$a$uDv\w.ZPRT|~"+5I2]tbmmmmJnLnNnPn>p@p~~<bX2p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#$a$$`a$BPPQRRnUpUWWHYJYYYZZpZrZF[H[[[Z\\\.]0]^^rataza|apbrbffiijjmmmJnRn8p:p>>>.B0BLBNBp#p#p#tp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $`a$gdMP $`a$gdzuQ$a$$`a$,.JL |~tv\^`"(8pLNF,.TUhzuQhQ5CJ(aJ( hQ\]jh ^0J<Uh ^ hQ6jhQ0JUhQjhQ0J<UFsamo manje promjene. Najvea od njih svakako je dodavanje potpornja (kojeg Schmidt nije htio realizirati) uz sjeverni zvonik crkve, vjerojatno pod pritiskom javnosti, te iz te~nje za dobivanjem simetri ne fasade, karakteristi ne za sakralnu arhitekturu visokog historicizma. Dograujui ga, Boll u cijelosti ponavlja oblikovni jezik njegovog sjevernog para. Ostale manje izmjene, dodavanje vrata u podno~ju obaju zvonika, otvaranje gornjih dijelova prizemlja s goti kom monoforom i prvog kata s dva uska pravokutna prozora nisu bitno promijenila Schmidtovu prvotnu koncepciju. U sredianji dio pro elja Boll intervenira u mnogo veoj mjeri, ruai stari i dograuje novi portal, te postavlja niz niaa sa skulpturama na prvom i drugom katu, poput onih koje je Schmidt zamislio na zvonicima. U sredianjem dijelu zvonika, u visini zabata katedrale, Boll se u cijelosti pridr~ava Schmidtove osnove, promijenivai samo profilaciju ograde na galeriji u dnu toga kata  mjesto prvotno predvienih etverolista izvodi niz malenih goti kih monoforica. Na oktogonalnom katu tornjeva takoer se u osnovnim crtama joa uvijek dr~i prvotnog projekta. Galeriju ovog kata okru~uje s bogato profiliranom ogradom, a na uglove postavlja baldahine s vitkim fijalama na njihovom vrhu koji slu~e vizualnom ubla~avanju prijelaza s kvadratnog donjeg na oktogonalni, gornji dio tornjeva. Dodaje samo jedan novi element - satove na svakoj strani tornja, smanjivai tako visinu sredianje goti ke monofore. Vertikalni naglasak koji je time izgubljen nadoknauje u izobilju novim rjeaenjem kape zvonika. Samo je njezin donji dio zatvoren kako je Schmidt prvotno planirao. U zoni u kojoj se prekidaju baldahini Boll je po inje otvarati s po jednim prozorom na svakoj strani osmerokuta. Ukupno na kapi postavlja 7 redova prozora, ija se veli ina smanjuje prema vrhu, sukladno smanjivanju cjelokupnog korpusa tornja. Drugi red prozora na kapi uokviruje dodatno s kasnogoti kim lukovima s fijalama na vrhu. Istaknuta rebra na svakoj strani kape s rakovicama rjeaenje su koje smo ve vidjeli na kapama svih zna ajnijih goti kih tornjeva dograenih u 19. stoljeu. Boll, meutim, ne su~uje ravnomjerno cijelo tijelo kape zvonika, ne gradi dakle osmerokutne proaupljene piramide kakve su podignute na katedralama u Klnu, Regensburgu, Pragu, Ulmu ili votivnoj crkvi u Be u, ve pri samom vrhu nakratko prekida su~avanje, postavlja jedan oktogonalni (ili kru~ni) uski kat nakon kojega se su~avanje nastavlja, a na vrhu kojeg je postavljena kri~na ru~a, ato pomalo podsjea na rjeaenje vrha kape Svetog Stjepana u Be u. Boll ovim promjenama rjeaenja kape zvonika  germanizira Shmidtov plan, uklapa ga, mnogo viae nego ato je to namjeravao u initi njegov u itelj, u kontekst arhitekture iji smo kratak pregled upravo dali, tako ato rastvara jednostavnu, zatvorenu,  francusku kapu, kakvu je Schmidt predvidio na vrhovima tornjeva, u raskoaan kasnogoti ki Mawerkhelm. Njegovo novo rjeaenje pri tom nije nekreativno i loae, dapa e relativno je rijetko unutar konteksta tadaanje srednjoeuropske arhitekture kako po odabiru stila za kapu (kasne gotike), tako i po odabiru tipa otvora (goti ke monofore, ina e se naj eae koriste trolisti ili etverolisti, te ostali sli ni otvori). Donekle sli no rjeaenje Bollovom (u smislu odabira kasne gotike kao stila kape) mo~e se nai jedino na neogoti koj kapi stolne crkve u Ulmu. Meutim, tamo na kasnogoti ko tijelo zvonika sjeda kasnogoti ka kapa, dok je u Zagrebu na zrelogoti ke zvonike postavljena kasnogoti ka kapa. Postavlja se pitanje ne kosi li se s to principom jedinstva stila u historicizmu. Valja istaknuti kako je Boll odstranivai stari portal i donekle promijenivai izgled glavnog pro elja katedrale u odnosu na Schmidtov plan doveo do toga da zagreba ka crkva ostavlja dojam kako je rije  o graevini ne iz rane gotike nego iz vremena prijelaza iz rane u zrelu gotiku u donjim dijelovima pro elja, dok su sredianji dijelovi graevine  zrelogoti ki . Treba se sjetiti i kako je Bollov projekt ipak nastao gotovo dva desetljea poslije Schmidtova, u vremenu kada se slojevitost graevina po ela viae cijeniti. Mo~da je dakle, postavljajui kasnogoti ku kapu na zrelogoti ko tijelo zvonika, htio stvoriti situaciju estu na srednjovjekovnim goti kim katedralama koje su rasle kroz nekoliko stoljea, pa je na njihovo rano ili zrelogoti ko tijelo zvonika esto sjela sli na kapa iz 15. ili ak 16. stoljea. Bollov postupak ne treba uditi, on je dio openitih promjena nazora prema gotici u kasnom 19. stoljeu, kada arhitekti u sve veoj mjeri po inju napuatati zrelu gotiku 13. stoljea kao najklasi niji vid tog stila u korist kasne gotike (osobito u rjeaenjima kapa zvonika). Opravdanja za takav postupak bilo je viae. Ve je istaknuto da je takvo oblikovno rjeaenje smatrano proizvodom njema kog duha, pa je na njema kom govornom podru ju najviae i raaireno. S druge strane, postavljanje raskoanih kapa zvonika na zatvorenije donje dijelove dr~alo se logi nijim, budui da je normalno da je noaeno lakae od noseega. Upravo su stoga prvotni projekti za zatvorenu kapu, kakvi su postojali za Heidelberg, Konstanz i Bern kasnije napuateni. Osobito je indikativan primjer ve spomenutog Ulma, gdje je mjesto prvotno planirane ranogoti ke kape (kao i u Zagrebu) podignuta raskoana kasnogoti ka, u stilu donjih dijelova fasade. Visina je novih tornjeva prema prvotnim planovima za restauraciju trebala iznositi 93.00 metra. Na kraju se realizirani mnogo viai tornjevi. ini se da ranije tvrdnje o nejednakoj visini tornjeva nisu to ne, budui da se najnovijim ispitivanjima utvrdilo da su oba tornja gotovo jednako visoka, sjeverni 108,20 metara, a ju~ni 108,16 m. Do visine oktogonalnoga kata u unutraanjosti tornjeva vodi kameno stubiate, a dalje se nastavlja spiralno metalno, podignuto po Bollovom nacrtu, a proizvedeno u Be u od tvrtke R. Ph. Wagner. Bollovom izmjenom Schmidtova projekta Zagreb dobiva tornjeve koji su, postavljanjem raskoane kasnogoti ke kape, na prvi pogled standardniji unutar opusa srednjoeuropske neogoti ke arhitekture. Njegovo je rjeaenje meutim vrlo originalno, te je time najreprezentativniji produkt neogotike u sakralnoj arhitekturi Hrvatske dobio raskoanu, sebe dostojnu, krunu. Krai sa~etak: lanak govori o gradnji neogoti kih tornjeva zagreba ke katedrale. Nakon postavljanja gradnje u kontekst zbivanja u srednjoeuropskoj arhitekturi druge polovine 19. stoljea, najvea se pozornost obraa na glavni oblikovni uzor za izgradnju tornjeva zagreba ke katedrale  zvonik crkve St. Pierre u Caenu, te na razlike izmeu dvaju projekata  prvotnog, Friedricha von Schmidta i realiziranog, Hermana Bolla. Du~i sa~etak: Neogoti ki tornjevi zagreba ke katedrale nesumnjivo su rezultat najkontroverznije restauracije u povijesti hrvatske zaatite spomenika i uope hrvatske arhitekture 19. stoljea. Njihova izgradnja proizaala je iz konteksta historicisti kog pristupa zaatiti spomenika na podru ju Srednje Europe. Ishodiana to ka i glavni uzor za takve zahvate predstavlja zavraavanje katedrale u Klnu (1841.-1880.), kojim ona dobiva dva masivna tornja na osnovi sa uvanih srednjovjekovnih planova. Tijekom sredine i druge polovine 19. stoljea na njema kom e kulturnom podru ju biti zavraeno gotovo 180 tornjeva. U slu aju goti kih crkvi pri nadogradnjama se uglavnom slijedi ustrojstvo zvonika katedrala u Klnu, Straburgu i Freiburgu s pravokutnim donjim dijelom iznad kojega se uzdi~e oktogonalni kat i perforirana, bogato raa lanjena kapa, kako to pokazuju primjeri zavraavanja srednjovjekovnih tornjeva na katedralama u Soestu, Heidelbergu, Ulmu, Regensburgu, Pragu i mnogim drugim mjestima. Samo ideoloaki tornjevi zagreba ke katedrale pripadaju u cijelosti ovom kontekstu, a tek djelom oblikovno. Restauraciju katedrale po inje klnski ak  Friedrich von Schmidt, koji tra~ei analogije s vrlo skromnim srednjovjekovnim ostacima tornjeva u Zagrebu dolazi do crkve St. Pierre u Caenu sa sli nim rjeaenjima raa lambe donjih dijelova zidova zvonika u vidu tankih lezena sa slijepim lukovima na vrhu. On dalje u visinu razvija toranj zagreba ke katedrale u skladu s caenskim predloakom  sredianji dio zvonika raa lanjuje s etiri masivna luka od koja su sredianja dva otvorena, a bo ni zatvoreni a sli no je rijeaena i kapa zvonika. Ipak, Schmidt dodaje jedan karakterisit an  njema ki motiv  oktogonalni kat na prijelazu donjeg pravokutnog dijela zvonika i kape. Schmidtov e plan kasnije, tijekom izvedbe restauracije, znatno promijeniti njegov u enik Herman Boll, porijeklom iz Klna. Boll se od rjeaenja svog u itelja udaljuje najviae na kapi zvonika (Mawerkhelmu), perforirajui je bogatom kasnogoti kom raa lambom i tako je, u mnogo veoj mjeri, pribli~ivai kontekstu tadaanje neogoti ke arhitekture na podru ju Srednje Europe. Popis i podrijetlo ilustracija: Kln, katedrala, po etkom 40-tih godina 19. stoljea. radovi na izgradnji broda tek su zapo eli.  HYPERLINK "http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/f985d513.html" http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/f985d513.html (19. svibanj 2005) Kln, katedrala nakon dovraenja tornjeva, po etkom 80-tih godina 19. stoljea WILHELM PINDER, Der Klner Dom, Knigstein im Taunus, Karl Robert Langewiesche Verlag, 1958., str. 7 Dovraavanje srednjovjekovnih tornjeva katedrala u Njema koj, statisti ki pregled (meu 180 zavraetaka tornjeva ubrojane su i manje intervencije), ALEXANDER VON KNORRE, str. 314 Ulm, Mnster, glavno pro elje prije po etka restauracije. ALEXANDER VON KNORRE, tabla14 Ulm, Mnster, glavno pro elje nakon dovraenja izgradnje tornja (1883.-1890.). Ulmski toranj ujedno je i najviai realiziran toranj neogotike, visine 162 metara. ALEXANDER VON KNORRE, tabla 14 Prag, katedrala, zapadno neogoti ko pro elje sagraeno 1882.-1893. po projektu Josefa Hlavke, a pod nadzorom Friedricha Schmidta  HYPERLINK "http://www.cvjm-berlin.de/fotos/album/prag2003-city/0807_041_Blick_hinauf_zum_Veitsdom_mit_Tuermen.jpg" http://www.cvjm-berlin.de/fotos/album/prag2003-city/0807_041_Blick_hinauf_zum_Veitsdom_mit_Tuermen.jpg (9. 3. 2005.) Be , Votivna crkva, tornjevi, fotografija D. Damjanovi, 17. prosinac 2004. Paris, Notre-dame, danaanje stanje. R. DE LASTEYRIE, L'Architecture religieuse en France a l'epoque gothique Paris, Auguste Picard, diteur, Prvi dio, Paris, 1926., Str. 421, slika 449 Paris, Notre-dame, projekt le-Duca za zavraavanje tornjeva, prikazuje francuski pristup nadogradnji tornjeva s bino druk ijim oblikovnim jezikom u odnosu na situaciju u Njema koj, iz: PAUL LON, La Vie des Monuments Franais, Destruction, Restauration, Paris, ditions A. Et J. Picard et Cie, 1951. str. 385., sl. 203. Be , katedrala Svetog Stjepana krajem 19. stoljea. Na sjevernoj se strani crkve mo~e uo iti nedovraeni srednjovjekovni toranj.  HYPERLINK "http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/0966d917.html" http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/0966d917.html (19. svibanj 2005) Be , katedrala, projekt Friedricha von Schmidta za dovraavanje sjevernog tornja: Friedrich von Schmidt (1825  1891), Ein gotischer Rationalist, Wien, Historisches Museum der Stadt Wien, 1991, Str. 201., kat. Nr. 5.16 Zagreb, katedrala, projekt Friedricha von Schmidta, perspektivni pogled, Kalendar Danica, Zagreb, 1885., str. 89. Caen, St. Pierre, glavno pro elje crkve danas,  HYPERLINK "http://www.friafotografer.net/bilder/ovrigt/byggnader/Kyrkor/pages/caen.htm" http://www.friafotografer.net/bilder/ovrigt/byggnader/Kyrkor/pages/caen.htm (28. 1. 2005.) Caen, St. Pierre, pogled na toranj s bo ne strane prije II. svjetskog rata (segment fotografije)  HYPERLINK "http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/8a0d248d.html" http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/8a0d248d.html (19. svibanj 2005) Zagreb, katedrala, projekt Friedricha von Schmidta za preoblikovanje glavnog pro elja,. Iz: Vienac, 15. srpnja 1882., 444 (Projekt je danas u riznici zagreba ke katedrale) ---- HTIO BIH DA OVA SLIKA BUDE, AKO JE MOGUE, NA UVODNOJ STRANI, TAMO GDJE INA E STAVLJATE ODSJE AK NEKE FOTOGRAFIJE Regensburg, katedrala nakon podizanja neogoti kih tornjeva  HYPERLINK "http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.pervan.de/u2/s10426.jpg&imgrefurl=http://www.pervan.de/reiseberichte/bilder.e.asp%3Fe%3D40%26ap%3D67&h=180&w=240&sz=11&tbnid=Sz3YwmNZlVEJ:&tbnh=78&tbnw=104&start=131&prev=/images%3Fq%3DRegensburg,%2BDom%26start%3D120%26hl%3Dhr%26lr%3D%26sa%3DN" http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.pervan.de/u2/s10426.jpg&imgrefurl=http://www.pervan.de/reiseberichte/bilder.e.asp%3Fe%3D40%26ap%3D67&h=180&w=240&sz=11&tbnid=Sz3YwmNZlVEJ:&tbnh=78&tbnw=104&start=131&prev=/images%3Fq%3DRegensburg,%2BDom%26start%3D120%26hl%3Dhr%26lr%3D%26sa%3DN (31. 03. 2005.) Zagreb, katedrala, realizirano pro elje po Bollovim izmjenama zvonika, ANA DEANOVI, }ELJKA ORAK, Zagreba ka katedrala, Zagreb, Globus, Kraanska sadaanjost, 1988., 307. Zagreb, katedrala, sjeverni toranj, fotografija: D. Damjanovi 8. rujna 2005. Kapa ju~nog tornja zagreba ke katedrale nakon posljednje obnove, fotografija: D. Damjanovi 8. rujna 2005. Unutraanjost kape ju~nog tornja katedrale nakon posljednje obnove, fotografija: D. Damjanovi 8. rujna 2005. Damjanovi  Neogoti ki tornjevi zagreba ke katedrale PAGE 15 PAGE 9 Sl. 1. Sl. 2. Sl. 3. Sl. 4-5 Sl. 6 Sl. 7 Sl. 8-9 Sl. 10-11. Sl. 12 Sl. 13 Sl. 14 Sl. 15 Sl. 16 Sl. 17. Sl. 18 Sl. 19  20  GJURO SZABO, Lice grada Zagreba u devetnaestom vijeku, u: Hrvatsko kolo, 8 (1927.), 200.  *** Predstavka hrvatskih histori ara i arheologa u poslu sa uvanja sredovje nih utvrda oko stolne crkve zagreba ke, Narodne novine, 22. lipnja 1901., 6  7.  Ponajprije kroz tekstove }eljke orak: Zagreba ka katedrala i XIX. stoljee, u: Zagreba ka katedrala, Zagreb, Globus, Kraanska sadaanjost, 1988., 257-304. Od najnovijih tekstova koji se bave restauracijom katedrale treba svakako istaknuti sljedee: OLGA MARU`EVSKI, Herman Boll  arhitekt restaurator i obrtnik, u: Historicizam u Hrvatskoj, knjiga I., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000, 53  61; TOMISLAV PREMERL, Zagreba ka prvostolnica; Restauracija kao metoda graenja, u: Historicizam u Hrvatskoj, knjiga I., Zagreb, 2000, 63  71; ZORISLAV HORVAT, Gradnja i pregradnja zapadnog pro elja zagreba ke katedrale, u: Naaa katedrala 1. (1998.), 9  13; ZORISLAV HORVAT, Fijale uza zvonike zagreba ke katedrale, u: Naaa katedrala, 4. (2000.), 3  7.;OLGA MARU`EVSKI, Krov naae katedrale, u: Naaa katedrala 6.(2002.), 7  12.  Tu su injenicu primijetili ve i prvi tekstovi koji se bave restauracijom zagreba ke katedrale. Tako autor teksta u Obzoru koji sredinom svibnja 1878. govori o prvom izlaganju Schmidtovih planova za restauraciju isti e:  Glavna temeljita promjena koju je Schmidt izradio ti e se pro elja crkve i tornja , prema: Dr. J. K. Osnove za restauraciju stolne crkve, Obzor, 17. svibnja 1878., 1.  KNSTER, Der Westthurm d. Mnsters in Ulm, Centralblatt d. Bauverwaltung 10. (1890.), 288; prema: ALEXANDER VON KNORRE, Turmvollendungen deutscher gotischer Kirchen im 19. Jahrhundert, Unter besonderer Bercksichtigung von Turmabschlssen mit Mawerkhelmen, 5. Verffentlichung der Abteilung Architektur des Kunsthistorischen Instituts der Universitt Kln, Kln, Herausgegeben von Gnther Binding (strojopis iz Staatsbibliothek, Berlin), 1974., 237.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 7  17.  JOHANN WOLFGANG VON GOETHE, Von deutscher Baukunst, 1772., prema: ALEXANDER VON KNORRE, (bilj. 5), 19-20.  Iako se su ve krajem 18. i u prvim godinama 19. stoljea javljale prve ideje dovraenja katedrale u Klnu  MICHAEL J. LEWIS, The Politics of the German gothic Revival August Reichensperger, New York, London, The Architectural History Foundation and MIT Press, 1993., 45.; ARNOLD WOLFF, Die Baugeschichte der Vollendung des Klner Doms, u: Der Traum von Glck; Die Kunst des Historismus in Europa, Wien, Mnchen, Christian Brandtstter Verlag, 1997. (?), 113 - 125  Na vrhuncu gradnje, 1876., na katedrali u Klnu radilo je ak 700 radnika (ALEXANDER VON KNORRE, (bilj. 5), 73). Naravno da se nakon njezina zavraavanja velik broj njih, trbuhom za kruhom, razmilio po cijeloj Europi u potrazi za poslom.  Projektanti Gedchtniskirche u Speyeru  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 74  76.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 76.  Kako ga naziva literatura u 19. stoljeu, prema: FRANJO RA KI, Osamstogodianjica biskupije i obnova prvostolne crkve zagreba ke, u: Katoli ki list, 10. listopada 1878., 356  358.  U njema koj literaturi koristi se naziv Mawerkhelm, a u slu aju bogato perforiranih kapa i durchbrochene Helm. Izraz je teako prevesti na hrvatski. Ja sam se opredijelio, kako je iz teksta o ito, za izraz kapa tornja.  U pismu koje je arhitekt Buchholz, voditelj radova na obnovi katedrale u Soestu uputio na graevinske vlasti u Berlinu s ciljem da ih se uvjeri da dopuste da se na istoj graevini podignu raskoane kape zvonika veli se za njih da su  echt deutsche Erfindung des Mittelalters ; prema: ALEXANDER VON KNORRE, (bilj. 5), 148. U Francuskoj u Srednjem vijeku takva su rjeaenja s vrlo rijetka. Nalaze se u neato jednostavnijoj formi na katedrali u Metz, zatim na katedrali u Evruxu i u St. Maclo u Rouenu. U `panjolskoj su crkve u Barceloni, Burgosu i Leonu, kao i hodo asni ka crkva u Batalhi u Francuskoj imale sagraenu sli nu kapu pod njema kim utjecajem. ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 254.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 62  63.  MICHAEL J. LEWIS, (bilj. 9), 255-261.  MICHAEL J. LEWIS, (bilj. 9), 31.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 37  39, 45.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 314.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 46, 86  87.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 100.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 107.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 134  140.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 145  152.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 268.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 172  174.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 93  94.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 157  159.  JZSEF SISA, Neo-Gothic Architecture and Restoration of Historic Buildings in Central Europe; Friedrich Schmidt and his School, u: JSAH (Journal of the Society of Architectural Historians), Chicago, 61/2, 2002., 183.  Karen David  Sirocko, Georg Gottlob Ungewitter und die malerische Neugotik in Hessen, Hamburg, Hannover und Leipzig, Petersberg, Michael Imhof Verlag, 1997., 135.  Karen David  Sirocko (bilj. 32), 140-142.  ISO KR`NJAVI, Stolna crkva u Zagrebu, u: Vienac, 15. srpnja 1882., 440.  DIETER DOLGNER, Historismus, Deutsche Baukunst 1815.  1900., Leipzig, E. A. Seeman, 1993., 24;  Die Schwerpunkt in diesem Symboldenken lag auf den Trmen, die als Dominanten das Ortsbild zu bestimme und der wachseden Gre und Gestaltung des Profanbaues standzuhalten hatten.  Kada Reichensperger poziva na njezinu obnovu 1840. godine ne poziva se toliko na vjerske osjeaje koliko na injenicu kako je sramota da Nijemci ne ula~u u svoje spomenike kao drugi narodi, te povla i paralele s katedralom u Yorku u Engleskoj, St. Deniseom, Rouenom i Chartresom u Francuskoj, te St. Croceom u Firenzi kako bi potakao nacionalni ponos; prema: ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 53. Posveta katedrale u Klnu takoer je zanimljiv slu aj. Niti jedan pripadnik visokog katoli kog klera nije joj prisustvovao zbog tadaanjeg sukoba Vatikana s Bismarckom, ali su zato doali svi njema ki knezovi, uklju ujui i cara iz Berlina  rije  je dakle ne o jednoj religioznoj, ve o nacionalno-dr~avnoj sve anosti.  Tako se ve 1840. godine, vezano uz prve ideje o obnovi katedrale, po inje planirati dovraetak gradnje sjevernog tornja. OLGA MARU`EVSKI, Iso Kranjavi kao graditelj, Zagreb, Druatvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske, knjiga XXXVII, 1986., 145.  ALEXANDER VON KNORRE, (bilj. 5), 239.  JOSIP JURAJ STROSSMAYER, Nekoliko rie i o stolnoj crkvi zagreba koj, u: Katoli ki list (Prilog), 3. rujna 1874., 1- 8  OLGA MARU`EVSKI (bilj. 37), 151.; isto i u: OLGA MARU`EVSKI, Katedrala u vremenu i prostoru, u: }ivot umjetnosti 41  42 (1987.), 97-127.  OLGA MARU`EVSKI (bilj. 37), 150.  Govorei o situaciji nakon potresa Szabo ka~e:  Ali na nesreu baa su oni ljudi bili sada na djelu, koji su najmanje imali osjeaja za umjetnost, niti pijeteta prema vrijednoj starini, a kao tuinci nikakova osjeaja za naau proalost. Zato su i mogli onako bez srca gospodariti, kako se u svojoj domovini nikada ne bi usudili. Schmidt je nasadio nove tornjeve, nasadio fijale, promijenio sakristiju, ali je ostavio stari portal, ostavio biskupsku bogomolju i mali kor, zadr~ao ne samo onaj spojni hodnik do crkve, ato ga je biskup `imun Bratuli dao u initi, ve i onaj zna ajni otpornjak od dvora do crkve. Boll je sve to odbacio, pa dodao one zabate i postavio novi bezvrijedni portal. , prema: GJURO SZABO (bilj. 1), 201.  DIETER DOLGNER (bilj. 35), 80.  Schmidts Gotikauffassung war im Sinne der kirchlichen Restauration streng und ernst, sie war  mit Friedrich Pecht zu soreechen  immer  kampfgerstet , sie hielt  immer das Schwert in der Hand   JZSEF SISA (bilj. 31), 172.   Die Entfernung jener schwarzen Tnche, die nach des Meisters glaubwrdigen Untersuchungen keineswegs ein ehrwrdiger Niederschlag der Jahrhunderte, sondern eine im 17. Jahrh. bewirkte absichtliche Zuthat war, erregte in Malerkreisen eine Sturm der Entrstung. , iz: K. E. O. FRITSCH, Ein deutscher Steinmetz, u: Deutsche Bauzeitung, Berlin, 25. o~ujka 1891., 145.  K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 145.  K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 145.  ... fremdes Ungeziefer, Phylloxera renovatrix, die sich in den Wurzeln des ehrwrdigen altsterreichischen Rebstocks von St. Stephan eingenistet habe.  JZSEF SISA (bilj. 31), 172.  *** Stolna crkva zagreba ka poslije potresa, u: Vienac, 27.studenog 1880., 788.  Vezano uz restauraciju zagreba ke katedrale Boll tako doslovno isti e:  Wenn daher ein Architekt an einem historichen Denkmale manchmal Aenderungen vornimmt, so thut er es nur, weil er in diesen Fllen es thun mu, sei es, da die Erhaltung des gesammten Denkmales es erfordert, sei es, um oft von plumper Hand in spteren Zeiten mit Unverstand angefgte Zuthaten als barbarische Entstellungen wieder zu entfernen , prema: HERMAN BOLL, Die Restaurirung der Domkirche, Agramer Zeitung, 6. srpnja 1901., 9.   Restaurirung und historisch lediglich inspiriete Nach- und Neuschpfung gingen dabei flieend ineeinander ber. ; DIETER DOLGNER (bilj. 35), 74.   ... und das Fehlende nach dem Originale, oder doch, in Ermangelung eines solchen, mglichst im Geiste des Originals wieder herzustellen. , AUGUST REICHENSPERGER, Einige Andeutung in Bezug auf Restaurationen geschichtlicher Baudenkmler., Klner Domblatt, 31. kolovoza 1845, 8.; prema: ALEXANDER VON KNORRE, (bilj. 5), 214.  Olga Maruaevski ve isti e da je Schmidt ponudio u Zagrebu tip pro elja usvojen na katedrali u Klnu, naravno, ne u detaljima, ve u  ideji stroge simetrije i udvostru en ja visokih tornjeva OLGA MARU`EVSKI (bilj. 37), 154-155.  Dobar primjer takvog pristupa u hrvatskoj arhitekturi 19. stoljea je zvonik jedine druge monumentalne neogoti ke sakralne graevine Hrvatske, ~upna crkva Svetih Petra i Pavla u Osijeku  FRANJO RA KI (bilj. 14), 356-358.,  Te~e je kod osnove zvonika, gdje imade za daljnji razvitak manje to aka, na koje se nadovezati mo~e i koje osim toga razraene jesu dosta nesustavno, do im na sjevernoj strani ne ima nikakovih ostanaka od pilova, a na ju~noj strani imade naprotiv bogato prosje enih potpornjaka. Odavle nametnu se neizbje~iva posljedica da se zvonik, kano ato se ina e na veini stolnih crkava opazuje, ne smije pod nipoato kristalinski razviti. Ve je ovdje trebalo i za nadgradnju kano graevni sustav pridr~ati onaj masivni razvoj, koji se isti e u dolnjih spratovih, pa tek na najviaem spratu, gdje po ivaju trjemovi, mogao se bogatiji prijelaz nai. ; isto i u OLGA MARU`EVSKI (bilj.37), 153.  Njihovu posebnost uo ili su ve prvi komentari nacrta zagreba ke katedrale: Dr. J. K. (bilj. 4.), 1;  Vikli su ljudi doduae predstaviti si gotski toranj uviek posve razcvaten u nebrojene some i tornjie, ali su tornjevi rane gotike, kao ato ih Schmidt za naau stolnu crkvu predla~e, ozbiljniji, u inom veli anstveniji.   Die oberste Entwicklung der beiden groen Thrme, welcher frher wahrscheinlich nie ganz ausgebaut waren, ist neue Composition, deren Gedanken geschpft wurden aus dem Schatze kunsthistorischer Studien auf dem Gebiete der christlicher Architektur des dreizehnten und vierzehnten Jahrhunderts, Studien welche mehr Zeit, mehr Hingebung und verarbeitende Capacitt erfordern, als die Herren Historiker selbst wenn sie sich als Fachmnner bezeichnen, nur ahnen. u: HERMAN BOLL (bilj. 50), 11.  K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 143.   Als eigene Arbeiten von ihm mgen nur die Restaurationen bezw. Restaurations-Entwrfe fr die Dome von Seckau (In Steiermark), Agram, Fnfkirchen, Brnn, fr die Schlsser Vajdah Hunyad, Karlstein und Runkelstein genannt werden. , prema: K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 145.  Crkva je sagraena u vremenu od 13. do 16. stoljea. zvonik se po eo graditi u 13. stoljeu. Crkva je stradala, kao i najvei dio sakralnih graevina Normandije, u II. svjetskom ratu, nakon kojega je obnovljena u svom izvornom izgledu. Podaci prema:  HYPERLINK "http://www.centre-saint-pierre.org/article.php3?id_article=18" http://www.centre-saint-pierre.org/article.php3?id_article=18, 28. 1. 2005.  Pro elje crkve pojavljuje se ilustrirano u be kim arhitektonskim listovima ve 40  tih godina 19. stoljea. susreemo ga tako meu reproduciranim nacrtima u: *** Normanische Baukunst, Allgemeine Bauzeitung, Wien, 1845., Plan Nr. 678 (DCLXXVIII), fig. 5. Pro elje crkve reproducirano je nadalje u monografijama: FRANZ KUGLER, Geschichte der Baukunst, Dritten Band (XII. Die Architektur des gothischen Styles), Stuttgart, Verlag von Ebner & Seubart, 1859., 88.; Knstlerische Bilderbogen bei akademischen und ffentlichen Vorlesungen, sowie beim Unterricht in der Geschichte und Geschmackslehre an Gymnasien, Real- und Hheren Tchterschullen zusammengestellt, Leipzig, Verlag von E. A. Seeman, 1879. Detaljni nacrt zvonika crkve reproduciran je u monumentalnom djelu DEHIO-BERTZOLD, Die kirchliche Baukunst des Abendlandes, Stuttgart, 1884.  1889., J. G. Cotta'schen Buchhandlung.  Kako ka~e pisac teksta u Obzoru:  Schmidt je neobi nom vjeatinom i pravim osjeajem velikoga umjetnika shvatio svoju zadau, on je iz nadjenih na naaoj crkvi podataka izveo svoju osnovu tako logi no, da ju prispodobiti mo~emo zaklju ku logi koga silogizma. Nadjene praemisse prisili su ga, da predlo~i za stolnu crkvu dva tornja i pro elje u stylu rane gotike. , prema: Dr. J. K. (bilj. 4), 1.  OLGA MARU`EVSKI (bilj. 37), 160-161.  Kako ka~e epitaf na njegovom grobu  FRIEDRICH VON SCHMIDT, ber die Entwicklung der Architektur in sterreich, Wien, 1879., 8.  }ELJKA ORAK (bilj. 3), 266-267.  DIETER DOLGNER (bilj. 35), 20, 22, isto i u MICHAEL J. LEWIS, (bilj. 9), 84.  DIETER DOLGNER (bilj. 35), 81.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 264.; }ELJKA ORAK (bilj. 3), 266.  JZSEF SISA (bilj. 31), 176.  FRIEDRICH VON SCHMIDT, Die Dome Oesterreich-Ungarns, insbesondere der St. Stephans-Dom zu Wien; Nach dem Vortage des K.K. Oberbaurathe und Dombaumeisters Friedrich Freiherrn von Schmidt auf der Verbands-Versammlung in Kln, u: Deutsche Bauzeitung, Berlin, 15. rujna 1888., 448-449.  FRIEDRICH VON SCHMIDT (bilj. 71), 447.  K., Osnove za naau stolnu crkvu, Obzor, 20. svibnja 1878, 3.;  Ka~u da se Schmidtovim osnovam prigovara da su kopija Regensbur~ke stolne crkve. Moramo se ovomu mnenju u istinu uditi jer ove osnove s regenzburakom crkvom neimaju ine srodnosti ve da su obe crkve u gotskom stylu zamialjene.  Schmidt govorei vrlo kratko o zagreba koj katedrali ka~e: nach Anlage und Formgestaltung im wesentlichen ganz mit dem Regensburger Dome berein., prema: FRIEDRICH VON SCHMIDT (bilj. 71), 449.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 118-123.  Kako ka~e pisac lanka u Obzoru: rie ju osnove su Schmidtove regensbur~koj stolnoj crkvi toliko sli ne, koliko ovi redci uvodnomu danaanjemu lanku (koji govori o odnosima Petrograda i Londona, op.a.)  oba ova pisana su hrvatski, a obe one osnove slo~ene gotski, - a to im je sva sli nost. u: K. (bilj. 73), 3.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 118-123.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 247.  HERMAN BOLL, Program ob obnovi prvostolne crkve zagreba ke, Zagreb, Tiskom C. Albrechta, 1884. U kratkom programu obnove zagreba ke katedrale Boll se samo na dva mjesta u neato veoj mjeri osvre na budue tornjeve; na 5. stranici govori kratko o povijesti tornjeva:  Po dolnjih dielovih tornjeva, kojih su dielovi joa i sad liepi, dade se zaklju iti, da su izti izprva vrlo liepo sagradjeni. Bit e svakako, da za onda nije bilo mogue tornjeve opet ograditi, te da su isti ostali po svoj prilici nedogradjeni. Polovinom XVII. vieka sagradiae samo toranj, dosta neukusno, a rabio je kao zvonik. ; nadalje, na 20. stranici govori o ritmu i na inu podizanja:  Po svraetku tih dielova imao bi po eti poprvak, odnosno novo sagradjene zvonika. Dobar dio ostatka sjevernoga zvonika mora se razruaiti, pa na dolnjem, iz dobrih vremena preostalom podno~ju, opet nadograditi i to s prva do visine sadaanjega ju~noga. U isto bi se vrieme mogao poduzeti popravak i slogu primjeren oblog ju~nog zvonika. Tako bi trebalo oba zvonika u isto vrieme sagraditi.   Prigovara se u jednih ovdjeanjih novina Schmidtu ato nije opetovao odpornja staroa tornja i na novom. Ovi odporanji preostatak su zasnovanoga njegda tornja koji nikada nisu izvedeni, ostadoae, prem suviani, jer su ureaeni bili. Schmidt morao je svoju kompoziciju udesiti prema nadjenim podatkom, ostavio je pietetom i on te suviane odporanje, ali ih naravno, jer genialan umjetnik, nije htjeo na novom tornju opetovati. Symetrija osobito u gotiki nije baa tako mo~na, da bi umjetnika prisilila na opetovanje neograni enih esti sgrade. , u: Dr. J. K. (bilj. 4), 1.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 246:  Man richtete den Turm im allgemeinen im Westen symetrisch aus und war bei einer doppletrmigen Anlage auf eine gleichartige Gestaltung eider Trme bedacht.  Sli an je slu aj bio i sa Schmidtom, kako tvrdi: K. E. O. FRITSCH (bilj. 45), 144.  Knorre tvrdi kako su Mawerkhelmovi uglavnom ograni eni na podru je oko Rheine i u sredianjoj Njema koj zatim na jugozapadu , u avapsko-frankonijskom kraju, te na jugoisto nim prostorima Austrije i eake, .s iznimkom Berlina, Hamburga i Leipziga (ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 250.); o ito mu nije bio poznat zagreba ki primjer.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 249.  ALEXANDER VON KNORRE (bilj. 5), 250.  HERMAN BOLL (bilj. 78), 20.  Rije  je o visini mjerenoj na vrhu gromobrana iznad kri~a. Za podatke se zahvaljujem voditelju obnove katedrale gospodinu ing. Zvonimiru Rukavini koji nam je ljubazno omoguio snimanje tornjeva katedrale s danaanjih skela te podijelio s nama nove podatke vezane uz obnovu ove graevine.  ANTUN IVANDIJA, Dokumenti i nacrti katedrale te popis namjeataja u riznici, u: Inventar riznice zagreba ke katedrale, II. Dio, Zagreb, 1989., 213-214. Ld @""D#F#$$2&B&^&`&&&&&^'b'(:)+,,4,^,,-<2~22226484t5v5h6j6888.:H:N:~:::;; ;,;<<f<<<<<===>>>>0BLBG׿׿׿׿ hQ5\h-,jhQ0JUjhMP0JUhMP hQ6jhQ0J<UhzuQhQjh%0J<UHNBIRRRRRR6S8SSFUUVXX[]]"_abc p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#8^8 $ & Fa$gd ^$8^8a$$ & Fa$$h^ha$$a$$`a$GQQRSSTTTUU>[@[(\*\,\\\]]dahabb>c@cBcccffggg0h2hiiiii6j8j`jlmmoooqqrrs hQ]j!hQUh%jhQUjhQUjhQU hQH*h ^jyhQU hQ0JjhQUjhQUhQhQ6mHsHhQmHsH6cefRhi`jlqNsstuuu v v$v&v(v>v@vBvDvTvp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#h]h&`#$$a$ $ & Fa$gd%$8^8a$$ & Fa$sssst&ttuu vvvv v"v$v(v*v6v8v:vvBvDvFvTvVvdvfvvvxvvvvvvvvvvvvvvvvwwww w0w2w@wBwZw\w^wwwxxxyPyRyѽjhgg0JCJU hgg6]jhgg0JUjhgg0JUh&hgg0JmHnHu hgg0Jjhgg0JUhggh>HhQh%BTvdvvvvvvvvvvvww0w@wZw\wxPyn†r@pƍp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:$a$$a$Ryyz{|}N}6~R~~6<vnp†ĆrtF>@B prƍȍ <ԏ<VX`:<`FH8:жjhgg0JCJUaJ hgg6 hgg6]hggjhgg0JUjhgg0JCJU hgg6CJhgg6CJ] hggCJHƍ:F824>@.^ި. 8p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:$a$$a$2446>@\H"@BDZ`n.0X^`ި.0© "8:~.0r8:>Bص^`ҷطڷ hgg6 hgg: hgg6]hgg6]mH sH hggmH sH hggjhgg0JUQ8~.8^ط޽j8T"P:Rp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v: p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:$a$$a$zPj޽޿jlz8:TV$p "$ hgg] hgg]aJ$ hgg6aJ$ hggaJ$hgg6]mHnHuhgg6CJ]aJhggCJaJjhgg0JCJUaJ hgg6jhgg0JUhgg6CJ] hggCJjhgg0JCJU hgg6]hgg402PR:<RTTVV\ blbhjſ󞖬ſ}}hgg6CJ]aJ hggaJ(hggCJaJ(hggCJaJjhgg0JCJUaJjhgg0JUhgg6CJ] hggCJjhgg0JCJU hgg\jhgg0JU\ hgg0Jj hggUhggjhggU1ThHfD,z,.0p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v: p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#$8^8a$$a$gdMP$a$$a$HJvfhT`DFr,.z|,.0شحةhQh& hgg6] hgg6 hggCJhgg6CJ]aJjhgg0JCJUaJhggjhgg0JUhggCJaJ(hggCJaJhgg6CJaJ401hBP. A!"#$n% yDyK Ahttp://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/f985d513.htmlyK http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/f985d513.htmlDyK ghttp://www.cvjm-berlin.de/fotos/album/prag2003-city/0807_041_Blick_hinauf_zum_Veitsdom_mit_Tuermen.jpgyK http://www.cvjm-berlin.de/fotos/album/prag2003-city/0807_041_Blick_hinauf_zum_Veitsdom_mit_Tuermen.jpgyDyK Ahttp://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/0966d917.htmlyK http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/0966d917.htmlDyK Lhttp://www.friafotografer.net/bilder/ovrigt/byggnader/Kyrkor/pages/caen.htmyK http://www.friafotografer.net/bilder/ovrigt/byggnader/Kyrkor/pages/caen.htmyDyK Ahttp://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/8a0d248d.htmlyK http://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/8a0d248d.htmlDyK http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.pervan.de/u2/s10426.jpg&imgrefurl=http://www.pervan.de/reiseberichte/bilder.e.asp%3Fe%3D40%26ap%3D67&h=180&w=240&sz=11&tbnid=Sz3YwmNZlVEJ:&tbnh=78&tbnw=104&start=131&prev=/images%3Fq%3DRegensburg,%2BDom%26yK Lhttp://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.pervan.de/u2/s10426.jpg&imgrefurl=http://www.pervan.de/reiseberichte/bilder.e.asp%3Fe%3D40%26ap%3D67&h=180&w=240&sz=11&tbnid=Sz3YwmNZlVEJ:&tbnh=78&tbnw=104&start=131&prev=/images%3Fq%3DRegensburg,%2BDom%26start%3D120%26hl%3Dhr%26lr%3D%26sa%3DNmDyK >http://www.centre-saint-pierre.org/article.php3?id_article=18yK |http://www.centre-saint-pierre.org/article.php3?id_article=18 @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa >@>  Tekst fusnoteCJaJ>&> Referenca fusnoteH*8 @8 Podno~je  p#2)@!2 Broj stranice@B@2@ Tijelo teksta$a$CJ,6U@A6 Hiperveza >*B*phHV@QH SlijeenaHiperveza >*B* phJP@bJ Tijelo teksta 2$a$ 5CJ(\>Q@r> Tijelo teksta 3CJ$<>@< Naslov$a$5CJ$\tH :@: Zaglavlje  p#P+@P Tekst krajnje biljeakeCJaJP*@P Referenca krajnje biljeakeH*F'@F Referenca komentaraCJaJB@B Tekst komentaraCJaJDjD Predmet komentara5\N@N Tekst balon iaCJOJQJ^JaJ5 H ^sc: !" $[%'(()8)))*O+,8-_/04+67c9 ;@xAACHfJKL$MORPWQRCSTxVoW"X[M]U^<__aa[iHjjlhnnoqq:ssuvqx zp{{+ ˑ "%#$&'()*+,-2./013456789:;<=>H?@FABCGDEJIKLMNOPQRS[; 5 [  GnElrb]> ] "A#$n%*&(>*,,P,c-.o23"4G444575|5566888]::>@AAAChCCCDhEkE     V 0CkE < y* Dragan!&-*,X12#JV^`fkrrtx8~lDDDDDDDDDDDDDDDD_ՙ&Zՙ&\ՙ&_ՙ&\ՙ&_ՙ&]ՙ&_ՙ&^ՙ&_ՙ&_ՙ&")09EMU]emv~ !"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "&! "&! "&! "&$ "& "&$ "& "& H)8Jh[l-z  Y (<_xy"#$%*+,S( ) * r s @  *:-2222%3&3'3(34 4?;@1BOTX^bhmrwwwxxxsxtxvx}͑567FŘ@ABCDEefǝm џ)iV[ TŬq*ϮЮܮݮޮ%19AIQYbjwxӯr;+jYӺgEm<c<iDayD9afaGf'$trs?/X~CnRl&G000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000p00p00000000000000000 00 00 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0000My00My00My00My000@0@00My00@0@0@0@00@000@0@0@00@0@000$0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0@0@00@00 w7ERRRUBP,GsRy0   Z2NBcTvƍ80  .ǝXiߡFj;TXXXXXXX7>AELNU!!_...kEX8@0(  B S  ? _Hlt1059470917@8aegw9@]knz@K`fgmZ_`eDN 19aht y z  4 7  w#*{Xbdmo~w $%029:ADIJSW]fmpxy 7<  NZPVbi$!)!q!z!""#####$$ $ $$?%J%4(A((((())):)F)I)O)))))**"*,***'+3+^+g+h+o+\,c,f,k,l,r,,,--&-.-/-7---...(./.>.D.Q.g.r.......&/-/./5/6/@/C/I/J/T/U/^///<0D0000011b1i1111122333$3)313v3333557$7:::::::::::::::::::;; ;;;<<====== >#>@>F>>>>>>>>>? ?T?Y?q?t???a@d@@@@@AAAAAAAA>BEBFBOBBB CCCC@CGCJCOCWCfCCCDD8ECE`EgEF F,F4FG&GrJ|JKKKKKKKKLLL L LLsLyLLLLLYMhMNNNNNNqO}OOOQQQQRRRS/S:SSSSSSSETRT}TTTTUUUUUU]ViVVVVVtWWWWX!X:X?XDXHXXXXXYYYYYY[[\\\ \]]]] ^^^^^"^#^)^,^7^^^^^__g`n```#a+aYa`ab bb"b{bbbbc cccccd d5d;dde4e:eeeee ffffff8g@ggh.h5hhhhhhhCiFiGiPiQiZiejnjojvjwjyjzj}jjjikrkllElNlgljlklplqltlulylzllllllllllllllllllllllmmnnnnnoVo]ofolomotooo)p1ppppppppppp=qAqBqGqHqNqrs#s/sssWtbtuu-u4uEuOuXu^u_ufugupuuuuuvvvvvvw'wwwx x xxxxxxx&x'x.x/x2x3x7x8x:x?xJxKxOxTxWxXx\x]xcxdxoxvxxxxxxyyOzWz{{{{||||'},}}}~~9~C~^~i~~~#\aqy$ǃЃԃك&7B"*coenEQov&2ʋ֋"֌)Ўڎ܎.2đʑ֑͑w^igmpuДהؔޔ1BinEFnoz{ !DF?fjmq˞ΞϞ՞۞ џԟ֟ݟ),.5w} 7=>DU_`h[bע$&-9>[`bgvxy} !$%()23;=HJVX]_gkmqwxz{~إ&69:CDOQUWcdjknotuyæĦ̦  #$,V\'CN}xfqFIJSW_`bcfhtxŵƵϵеٵڵ+0=BRSVW`almpq¶öʶٶILMVW_#$&'*289@HVjmn{|ɸʸ͸θظٸܸݸ '+-46?@LMSgwz&RVW_`ijmnz!%<BKPSYx&)0FKT[]bcjkuvyz}~BHs~!"*+./23<=BCFGQRUVabopv\as{}RZ  %',-0189;<?@Dilmwx}~  !-.458:ABDEQRVW\]`ak")*46@AKMPQUVXY\]dehitu UZrvw|} ()2356?ADEGLOPST[\`acdlmsx'3478BCLMWX\^abnouv{| !"%&/067C^denoqrwx{|")`eOYCJam $jq !#&'+,79>?GHQRXY\]`ahiz{ "#,.1256<=GHNOSTWX\]`aklvx{|  !$%(.128:<=GQ\^cehilmvw}~"#+-78BDHVXkn  #$),3ANOZ[^_klop|}"( ow?D ,/5@AHJVWZ_glnosuyz}~ "/7>WZkp Z]NW 4;FKgklrx}~#* 3=EM`hio2:PXir-3z}~ 3<nt[c'(;<^_wy!%),RS' * q s ? @  **9-:-22$3(34 4>;?;@@xAzA0B1BOOTToWqWW^X^bbhhlrmrwwxxrxvx}}̑͑47EFĘŘ?EdfƝlmПџ()hUVZ[k SĬŬpq)*ή $&028:@BHJPRXZacikvxzүկqt:=*-ilX[ҺպfiDGlo;>be;>hkCF`cx{CF8;`ceh`cFIeh&)#&svqtru>A.1WZ}BEmpQTkn %(FI XYZZ``cc=>Lƒ44Юۮޮxxzίѯүӯ"%&)*+ijعڹϺѺҺӺgiRz 7:;<<>^abc367:;<ik?BCD !9;<xDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan |+}0f~B~FؾLuJ2 .6k:N([^`.^`.^`.^`. ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(hh^h`. hh^h`OJQJo(h 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. :N([6~}|   #F gg%-,>HMPzuQSZQ ^&WS %3Dxw}i0@` $)34;ELMOSX^`afjrsxyzz`` ```2`:`B`P`Z`n`p`~`````````````````UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"qDڙFDڙFQH[Y!H!~4d>93QH(?#F 9Neogoti ki tornjevi zagreba ke katedrale, stil i kontekstDraganDragan<         Oh+'0  0< X d p|:Neogotiki tornjevi zagrebake katedrale, stil i kontekstteogDraganragragNormalDragan2agMicrosoft Word 10.0@F#@01@01QH՜.+,D՜.+,l( hp  HomewY[>A :Neogotiki tornjevi zagrebake katedrale, stil i kontekst Naslovt 8@ _PID_HLINKSA,*?)&http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.pervan.de/u2/s10426.jpg&imgrefurl=http://www.pervan.de/reiseberichte/bilder.e.asp%3Fe%3D40%26ap%3D67&h=180&w=240&sz=11&tbnid=Sz3YwmNZlVEJ:&tbnh=78&tbnw=104&start=131&prev=/images%3Fq%3DRegensburg,%2BDom%26start%3D120%26hl%3Dhr%26lr%3D%26sa%3DNV Ahttp://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/8a0d248d.htmlxv Lhttp://www.friafotografer.net/bilder/ovrigt/byggnader/Kyrkor/pages/caen.htmVAhttp://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/0966d917.htmlbghttp://www.cvjm-berlin.de/fotos/album/prag2003-city/0807_041_Blick_hinauf_zum_Veitsdom_mit_Tuermen.jpg]_Ahttp://www.artandarchitecture.org.uk/images/conway/f985d513.html G>http://www.centre-saint-pierre.org/article.php3?id_article=18  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abdefghijoRoot Entry F|1qData 1TableWordDocument2 SummaryInformation([DocumentSummaryInformation8cCompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q