Naslov
Tla krša - temeljni čimbenik biljne proizvodnje
(Karst Soils - Fundamental Factor of Agriculture Production)

Autori
Bogunović, Matko ; Bensa, Aleksandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Hrvatski krš i gospodarski razvoj. Zbornik radova / Biondić, Božidar ; Božičević, Juraj - Gospić : Zagreb : Centar za Krš Gosipć, 2005, 41-50

Skup
Hrvatski krš i gospodarski razvoj

Mjesto i datum
Gospić, Hrvatska, 13.12.2004

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
tlo; krš; pogodnost; poljoprivredna proizvodnja
(soil; karst; suitabiliti; agriculture production)

Sažetak
Od Piranskog zaljeva do Prevlake, u dužini preko tisuću kilometara, pruža se hrvatski krški pojas jedinstvenih geomorfoloških, geoloških, hidroloških i pedoloških obilježja. Njegova površina iznosi 27.265 km^2, što čini 48, 9% površine naše Države. Nedavnim osnivanjem Vijeća za krš ovaj prostor prepoznat je kao iznimno vrijedan, čiji gospodarski razvoj predstavlja jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske Znanstveno utemeljeno vrednovanje prirodnih resursa, uključujući i pedološki pokrov, osnovna je pretpostavka planiranja racionalnog gospodarenja prostorom. Zbog posebne važnosti našeg krša, ovaj rad će valorizirati tla na tom području s gledišta pogodnosti tla za proizvodnju hrane, drveta, sirovine za odjeću, obuću i energiju. Temeljem podataka Namjenske pedološke karte RH mj 1:300 000, tla krša razvrstana su prema FAO kriterijima u 5 klasa pogodnosti. Najviše ima trajno nepogodnih tala (N-2 klase) za oraničnu proizvodnju. Površina trajno nepogodnih tala u prostoru hrvatskog krša, iznosi 69, 8% ili 18.857 km^2. U okviru ove klase prvi puta je evidentirano da tu ima 7.965 km^2 golih stijena, dakle onoga što nije tlo. Rezervni potencijali su dosta iskorišteni, budući da su privremeno nepogodna tla (N-1 klase) iz grupe hidromorfnih tala privedena kulturi. Površina tala ove klase – privremeno nepogodnih za obradu iznosi svega 3, 5% ili 936 km^2. Pogodnih tala za obradu ima najviše u okviru P-3 klase pogodnosti, čija su glavna ograničenja dubina tla, skeletnost i aktivno vapno. Površine tala ove klase u našem kršu, a to su prvenstveno obradiva tla u krškim poljima iznosi 5.517 km^2 ili 20, 4%. Najmanje ima najboljih tala (P-1 klase), i to 122 km^2 ili 0, 5% od ukupnog hrvatskog krša. Nešto veće površine nalazimo u okviru P-2 klase pogodnosti (1.579 km^2), što čini 5, 8% površina našeg krša. Glavni tipovi tala našeg krša su kalkokambisoli, kalkomelanosoli, crvenice, luvisoli, distrični i eutrični kambisoli, koluviji te antropogena tla iz svih prirodnih tala na kršu i vlažnih dolina Neretve, Mirne, Raše, krških polja u Ravnim kotarima i dr.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA