Pregled bibliografske jedinice broj: 236525
Pedološka karta Hrvatske prema FAO legendi mjerila 1:1 000 000
Pedološka karta Hrvatske prema FAO legendi mjerila 1:1 000 000 // Sažeci IX. kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem / Racz, Zoltan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2001. str. 34-35 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 236525 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pedološka karta Hrvatske prema FAO legendi mjerila 1:1 000 000
(Soil Map of Croatia According to FAO Legend at the Scale 1:1 000 000)
Autori
Bogunović, Matko ; Špoljar, Andrija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Sažeci IX. kongresa Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem
/ Racz, Zoltan - Zagreb : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2001, 34-35
Skup
Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije. IX. kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 03.07.2001. - 07.07.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
FAO; klasifikacija; tlo; Hrvatska
(FAO; classification; soil; Croatia)
Sažetak
Na temelju Namjenske pedološke karte Republike Hrvatske u mjerilu 1:300.000 i njene baze podataka metodom generalizacije izrađena je Pedološka karta Hrvatske prema FAO legendi u mjerilu 1:1.000.000. Generalizacija se zasnivala na digitalizaciji kontura kartiranih jedinica, nižih toponima u više i fiziografskih značajki reljefa važnih za izradu karte. Digitalizirani podaci obrađeni su ArcInfo 3.0 programom, čime je dobivena poligonalna struktura pedoloških jedinica i vektorske vrijednosti položaja pedoloških profila. Bazu podataka čine 104 profila i izrađena je pomoću MS Access programa, a zatim je prostorno povezana pomoću ArcView 3.0 programa u jedinstvenu GIS bazu podataka. Sistematiziranje tala prema FAO legendi temelji se na točno definiranim dijagnostičkim horizontima koji su korelirani s našim klasifikacijskim postavkama. Na karti je izdvojeno 30 kartiranih jedinica, koje su izdvojene na razini jedinice tla kao sekundarne kategorije klasificiranja prema FAO legendi. Kartirane jedinice predstavljaju zemljišnu kombinaciju koja, pored dominantne jedinice, sadrži i jednu do pet nižih jedinica tala. Pojedinačno, najrasprostranjenija tla u Hrvatskoj su Chromic Cambisols koji imaju oko 1.300.000 ha, što čini 23% površine. Prema postojećoj klasifikaciji (Škorić i dr., 1985), ova tla čine smeđa tla na vapnencu i tipične crvenice. U zemljišnim kombinacijama ovo tlo, kao dominantno, javlja se samo u jednoj kartiranoj jedinici, a u pet kartiranih jedinica javlja se kao sporedni član. U poljoprivredno proizvodnom smislu ova tla su ograničena niskom do visokom stjenovitošću. Lesivirane crvenice koje zauzimaju najveći dio poluotoka Istre svrstane su u Chromic Luvisols kojih zajedno s Albic i Gleyic Luvisols (lesiviranim tlima) ima oko 800.000 ha, ili 14%. U proizvodnom smislu ova tla se koriste kao intenzivne oranice u ratarstvu, posebno u nizinskom dijelu, a kao vinogradarska i voćarska tla u brežuljkasto-brdovitom području kontinentalne Hrvatske. Dolaze u asocijacijama, zajedno s Podzoluvisols (pseudoglejima), Cambisols (Eutric i Dystric), a Chromic Luvisols dolazi u asocijaciji s Chromic Cambisols (smeđa tla na vapnencu i crvenice), te Mollic Leptosols (vapneno dolomitne crnice). Podzoluvisols su treća velika grupa tala po rasprostranjenosti. Odgovaraju našim pseudoglejima, a njihova površina u Hrvatskoj iznosi 670.000 ha (12%). U zemljišnim kombinacijama na lesnim zaravnima i brežuljcima dolaze zajedno s Albic i Gleyic Luvisols (lesiviranim tlima), te Cambisols (eutrična i distrično smeđa tla), a u nizinskom dijelu pojavljuju se još i Gleysols (močvarno glejna tla i ritske crnice). Gleysols imaju približno 640.000 ha, što čini 11, 5% površine, a prema nacionalnoj klasifikaciji odgovaraju močvarno glejnim tlima i humoglejima. U prostoru Gleysols se pojavljuju s Fluvisols, Podzoluvisols i eventualno u užim riječnim i potočnim dolinama s Rhegosols. Korelacija naše klasifikacije tala rasprostranjenosti tala prema FAO legendi predstavlja doprinos međunarodnom sporazumijevanju i efikasnom transferu znanja u racionalnom korištenju tla kao svjetskog resursa, a treba poslužiti kao temeljni dokument za obnovu, istraživačke i razvojne aktivnosti unutar srednjeeuropskih i europskih zemalja, kao značajnog nacionalnog i globalnog resursa. Problemi koreliranja naziva prema novoj klasifikaciji u odnosu na FAO ostaju i nadalje, jer nam nedostaju potrebni terenski i analitički podaci za pojedine tipove tala. Zbog toga će spomenuta karta, kao i njezina popratna banka podataka ostati otvoreni za daljnje dopune.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
