ࡱ> 9 bjbj*6Il       4n(n(n(8(d ),4qB+B+(j+j+j+j+j+j+~iiii-i}lMo$br tXqo j+j+j+j+j+qoNV  j+j+fqNVNVNVj+ j+ j+~iNVj+~iNVNVB_  B_j+6+ 0ˆZ4:%n(F$B_B_< |q0qB_t,V"tB_NV44    OPASNOST OD EROZIJE TLA VODOM NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJI`TU U AGROREGIJAMA HRVATSKE RISK OF SOIL EROSION BY WATER ON AGRICULTURAL LAND IN AGRICULTURAL REGIONS OF CROATIA S. Husnjak, M. Bogunovi SA}ETAK U cilju realnije prosudbe proizvodnih kapaciteta poljoprivrednog zemljiata u Hrvatskoj, u radu su prikazani rezultati kartografskih istra~ivanja opasnosti od erozije tla vodom u odnosu na pogodnost tih tala za obradu. U okviru toga utvrena je povraina i prostorna rasprostranjenost klasa rizika od erozije tla vodom u odnosu na pojedine klase pogodnosti tla za obradu u agroregijama Hrvatske. U istra~ivanjima su koriatene sljedee digitalne karte mjerila 1:300 000: karta pogodnosti tla za obradu; karta rasprostranjenosti auma; karte stvarnog rizika od erozije tla vodom i karta agroregija Hrvatske. Istra~ivanja su izvraena metodom integriranja digitalnih karata pomou GIS alata NT Arc Info programskog paketa. Ukupna povraina pogodnih tala za obradu na kojima je utvrena visoka i umjerena stvarna opasnost od erozije tla vodom, iznosi 238o268 ha na Panonskoj regiji, zatim 142o190 ha u Gorskoj regiji te 244o028 ha na Jadranskoj regiji. Kako se sa sigurnoau mo~e pretpostaviti da se gotovo sva pogodna tla u Panonskoj regiji obrauju, te da se u Gorskoj i Jadranskoj regiji obrauje vei dio, utvrena povraina ukazuje na prisutnu veliku opasnost od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljiatu. Kako bi se takva kvalitetnija tla zaatitila od daljnje degradacije, s njima treba prije svega obazrivo gospodariti a zatim i provoditi adekvatne mjere zaatite od erozije u sklopu redovite biljne proizvodnje. Ovi podaci kao i mogunost njihovog kartografskog prikaza, pru~aju potpuniju sliku o proizvodnim kapacitetima poljoprivrednih tala u Hrvatskoj, te mogu poslu~iti za planiranje koriatenja i zaatite poljoprivrednog zemljiata u agroregijama Hrvatske. Klju ne rije i: erozija, rizik, poljoprivredno zemljiate, agroregije ABSTRACT Aimed at a more realistic estimate of the production capacities of agricultural land in Croatia, the paper presents the results of cartographic research into soil erosion by water with respect to soil suitability for cultivation. The area and spatial distribution of the risk classes of soil erosion by water were determined with respect to particular classes of soil suitability for cultivation in agricultural regions of Croatia. The following digital maps, scale 1:300 000, were used: map of soil suitability for cultivation; forest distribution map; maps of real risk of soil erosion by water and the map of Croatian agricultural regions. Research was conducted by the method of digital map integration using the GIS tools of the NT Arc Info program package. The total area of suitable soils on which high or moderate risk of soil erosion by water was determined is 238o268 ha in the Pannonian region, 142o190 ha in the Mountainous region and 244o028 ha in the Adriatic region. As it is safe to assume that almost all suitable soils in the Pannonian region are cultivated, and that most of such soils are tilled in the Mountainous and Adriatic regions, the recorded area points to a great risk of soil erosion by water on agricultural land. Protection of such good soils from further degradation primarily requires careful management and then application of adequate protective measures against erosion as part of regular plant production. These data as well as the possibility of their cartographic presentation provide a more complete picture of the production capacities of agricultural soils in Croatia and can serve for planning the use and protection of agricultural land in Croatian agricultural regions. Keywords: erosion, risk, agricultural land, agricultural regions 1. UVOD Poznato je da u svijetu, a tako i u nas dolazi do srazmjerno naglog smanjenja proizvodnih kapaciteta tala zbog raznih vrsta oteenja, koja se pored ostalog manifestiraju i kao trajni gubitak tla. Istovremeno broj stanovnika ubrzano se poveava. Jasno je da je zbog toga potrebno poveati produktivnost po jedinici povraine, meutim trenutno je daleko va~nije zaatititi postojee zemljiane resurse od svake vrste oateenja. Za stvaranje tla potrebna su stoljea, mileniji ili joa du~a vremenska razdoblja, a za uniatenje godina, mjesec, dan pa ak i sekunda, ato je izuzetno mali trenutak u usporedbi s vremenom potrebnim za povratak na prethodno stanje, ako ga je uope i mogue ostvariti. Od kolike je va~nosti poljoprivredno tlo i njegova zaatita od daljnjeg oateenja ukazuje i poznata injenica da osnovno ograni enje za razvitak ovje anstva u budunosti nee biti energija, rudna sirovina ili suvremena tehnologija, kao ato se uobi ajeno misli, ve upravo neoateeno poljoprivredno tlo. Oateenje tla erozijom danas se ubraja meu najozbiljnije globalne probleme na naaoj planeti. Erozija tla vodom, zasigurno predstavlja najzna aniji i najopasniji proces oateenja tala u Hrvatskoj. Posljedice erozije tla vodom od bitne su va~nosti za openito sveukupni gospodarski razvoj, posebice za poljoprivredu i aumarstvo. Primarni efekti javljaju se kao gubitak tla, to jest odnoaenje orani nog sloja tla na obradivim povrainama ili povrainskog humusnog ili/i ni~ih horizonta na ostalim povrainama, ime se smanjuje produktivnost i prinosi, smanjuju se povraine za biljnu proizvodnju, dolazi do oateenja usjeva, smanjuje se dubina tla, itd. Sekundarni efekti javljaju se kao porast estica praha u kanalima, rijekama, jezerima i akumulacijama, zagaenje povrainskih i podzemnih voda prouzro eno odnoaenjem gnojiva i pesticida s esticama tla. Oateenjem vegetacijskog pokrova i promjenama u lokalnoj klimi uz eae pojave du~ih suanih razdoblja, potenciraju se dezertifikacijski procesi. Jednom odneaeno tlo predstavlja zauvijek izgubljeno prirodno bogatstvo zatrpano u koritima rijeka, jezerima, morima i oceanima. Stoga jedna od temeljnih zadaa u okviru aktualne politike odr~ivog gospodarenja mora biti sna~nije preuzimanje brige o tlu kao nacionalnom blagu - neumno~ivom i neobnovljivom prirodnom resursu Hrvatske. Kao prilog navedenom, a u cilju realnije zaatite proizvodnih kapaciteta poljoprivrednih tala u Hrvatskoj, u radu prikazujemo rezultate kartografskih istra~ivanja opasnosti od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljiatu u odnosu na agroregije Hrvatske. 2. METODIKA ISTRA}IVANJA U istra~ivanjima su koriatene sljedee digitalne karte: -karta pogodnosti tla za obradu mjerila 1:300 000 (Bogunovi i sur. 1996) -karta rasprostranjenosti auma mjerila 1:300 000 (Husnjak, 1998) -karte stvarnog rizika od erozije tla vodom mjerila 1:300 000 (Husnjak 2000) -karta poljoprivrednih (agro) regija Hrvatske (Baai i sur., 2001) Istra~ivanja su izvraena metodom integriranja digitalnih karata pomou GIS alata NT Arc Info programskog paketa (ESRI, 1998). Naime, ovaj programski paket omoguuje integriranje digitalnih karata s izuzetno velikim brojem poligona te slo~enim operacijama izdvajanje pojedinih klasa pogodnosti poljoprivrednog ili aumskog zemljiata u odnosu na pojedine klase potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom, kao i spajanje istih poligona u nove klase te novi izra un povraina. 3. REZULTATI ISTRA}IVANJA 3.1. Pogodnost tla za obradu poljoprivrednog zemljiata u agroregijama Hrvatske Integracijom digitalnih karti pogodnosti tla za obradu (slika 1) i rasprostranjenosti auma (slika 2) izraena je karta pogodnosti tla za obradu van auma odnosno u poljoprivredi. Slika 1. Slika 2. Integracijom te karte sa kartom agroregija (slika 3) utvrena je povraina pojedinih klasa pogodnosti prema pojedinim regijama koja se prikazuje u tablici 1. Tablica 1: Povraina i zastupljenost klasa pogodnosti tla za obradu u odnosu na agroregije Hrvatske Klase pogo-Poljprivredne regijednosti tla zaPanonskaGorskaJadranskaUkupnoobraduha%ha%ha%ha%Dobro obradiva tla (P-1)253059,315,45862,31,110516,91,0269438,58,4Umjereno ogra-ni eno obradiva tla (P-2)400116,024,418099,63,4102417,39,9520632,916,2Ograni eno obr-adiva tla (P-3)467696,028,5254157,047,8209349,520,2931202,529,0Privremeno nep-ogodna tla (N-1)415098,225,350665,49,549847,64,8515611,216,1Trajno nep-ogodna tla (N-2)107003,26,5202810,038,2665595,764,1975409,030,4 Ukupno 1642972,7 100 531594,3 100 1037727,0 100 3212294,1 100 Slika 3. Daljnjom obradom tih karata i inventarizacijom povraina utvreno je da se od ukupne povraine dobro obradivih tala (ili tla P-1 klase pogodnosti) najvei dio nalazi u Panonskoj regiji i to ak 94% , zatim 2% u Gorskoj te 4% u Jadranskoj regiji. Umjereno ograni eno obradivih tala (ili tla P-2 klase pogodnosti) najviae ima takoer u Panonskoj regiji i to 77%, dok 4% ima u Gorskoj te 19% u Jadranskoj regiji. Od ukupne povraine ograni eno obradivih tala (odnosno tla P-3 klase pogodnosti), u 50% ih nalazimo u Panonskoj regiji, 27% u Gorskoj te 23% u Jadranskoj. Privremeno nepogodnih tla za obradu najviae ima u Panonskoj regiji i to ak 80% u odnosu na ukupnu povrinu tih tala u Hrvatskoj, dok ih u Gorskoj i Jadranskoj regiji nalazimo po 10%. Najve trajno nepogodnih tala nalazimo u Jadranskoj regiji i to 69%, zatim u Gorskoj nalazimo 20% te u Panonskoj 11%. 3.2. Odnos klasa pogodnosti tla za obradu i klasa potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom u Panonskoj agroregiji Integriranjem karte pogodnosti tla za obradu poljoprivrednog zemljita i karte stvarnog rizika od erozije (slika 4), s kartom Panonske regije (slika 3), mogue je izraditi viae tematskih karata na kojima se onda mogu izdvojiti i prikazati pojedine klase stvarnog rizika od erozije tla vodom u ovisnosti o pojedinoj klasi pogodnosti tla za vodu. Slika 4 Na temelju takve integrirane karte izvraena je inventarizacija povraina klasa stvarnog rizika od erozije tla vodom za pojedine klase pogodnosti tla za obradu, tablica 2. Na najveem dijelu ili na 83% poljoprivrednog zemljiata Panonske regije utvreni je niski stvarni rizik od erozije, na 11% umjereni te na 6% visoki. Niski rizik utvren je podjednako kod tla pogodnih i nepogodnih za obradu, dok je najvei dio umjerenog (84,6%) i visokog rizika (84%) utvren na tlima pogodnim za obradu. Tablica 2: Odnos povraina klasa pogodnosti tla za obradu i klasa stvarnog rizika od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljitu u Panonskoj agroregiji Klase pogo-Klase stvarnog rizika od erozijednosti tla zaNiski rizikUmjereni rizikVisoki rizikUkupnoobraduha%ha%ha%ha%Dobro obradiva tla (P-1)250192,318,22864,11,62,90,0253059,315,4Umjereno ogra-ni eno obradiva tla (P-2)314248,222,982942,645,82925,23,2400116,024,4Ograni eno ob-radiva tla (P-3)318162,923,276451,442,273081,780,7467696,028,5Privremeno nep-ogodna tla (N-1)397834,129,016752,59,2511,70,6415098,225,3Trajno nepo-godna tla (N-2)90686,66,62229,11,214087,515,5107003,26,5Ukupno1371124,1100181239,610090609,11001642972,7100 Kako se sa sigurnoau mo~e pretpostaviti da se sva pogodna tla za obradu u ovoj regiji obrauju, utvrena povraina pogodnih tala s umjerenim i visokim rizikom a koja iznosi 238 268 ha, ukazuje na prisutnu veliku opasnost od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljitu. Kako bi se takva kvalitetnija tla zatitila od daljnje degradacije, s njima treba prije svega obazrivo gospodariti a zatim i provoditi adekvatne mjere zatite od erozije u sklopu redovite biljne proizvodnje. 3.3. Odnos klasa pogodnosti tla za obradu i klasa potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom u Gorskoj agroregiji Integriranjem karte pogodnosti tla za obradu poljoprivrednog zemljiata i karte stvarnog rizika od erozije (4), s kartom Gorske regije (slika 3), utvreno je da je na 43% poljoprivrednog zemljiata prisutan niski rizika od erozije, zatim na 22% umjereni te na 35% visoki rizik, tablica 3. Najvei dio niskog rizika javlja se kod ograni eno pogodnih tala za obradu (53%) i nepogodnih tala (40%). Najvei dio umjerenog rizika prisutan je kod ograni eno pogodnih tala (57%) i trajno nepogodnih (31%), dok je najvei dio visokog rizika prisutan kod trajno nepogodnih tala (60%) i ograni eno pogodnih tala (36%). Tablica 3: Odnos povraina klasa pogodnosti tla za obradu i klasa stvarnog rizika od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljiatu u Gorskoj regiji Klase pogo-Klase stvarnog rizika od erozijednosti tla zaNiski rizikUmjereni rizikVisoki rizikUkupnoobraduha%ha%ha%ha%Dobro obradiva tla (P-1)5652,22,5207,80,22,30,05862,31,1Umjereno ogra-ni eno obradiva tla (P-2)9970,34,47303,16,3826,20,418099,63,4Ograni eno ob-radiva tla (P-3)120305,952,765897,056,967954,136,2254157,047,8Privremeno nep-ogodna tla (N-1)38117,516,76094,85,36453,13,450665,49,5Trajno nepo-godna tla (N-2)54174,723,736215,131,3112420,259,9202810,038,2Ukupno228220,7100115717,8100187655,9100531594,3100 Kako je za pretpostaviti da se vei dio pogodnih tla za obradu i u ovoj regiji obrauje, utvrena povraina pogodnih tala s umjerenim i visokim rizikom a koja iznosi 142 190 ha, ukazuje na prisutnu veliku opasnost od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljitu i ove regije te na potrebu za vrlo obazrivim gospodarenjem na ovim tlima. 3.4. Odnos klasa pogodnosti tla za obradu i klasa potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom u Jadranskoj agroregiji Integriranjem karte pogodnosti tla za obradu poljoprivrednog zemljiata i karte stvarnog rizika od erozije (4), s kartom Jadranske regije (slika 3), na 20% poljoprivrednog zemljiata utvren je niski rizika od erozije, zatim na 39% umjereni te na 41% visoki rizik. Najvei dio niskog rizika javlja se kod trajno nepogodnih (59%) i umjereno pogodnih tala za obradu (36%). Najvei dio umjerenog rizika prisutan je kod trajno nepogodnih tala (65%) i ograni eno pogodnih tala (21%). Najvei dio visokog rizika prisutan je takoer kod trajno nepogodnih tala (66%) kao i ograni eno pogodnih tala (29%), tablica 4. Tablica 4: Odnos povraina klasa pogodnosti tla za obradu i klasa stvarnog rizika od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljiatu u Jadranskoj regiji Klase pogo-Klase stvarnog rizika od erozijednosti tla zaNiski rizikUmjereni rizikVisoki rizikUkupnoobraduha%ha%ha%ha%Dobro obradiva tla (P-1)3500,51,76034,71,5981,80,210516,91,0Umjereno ogra-ni eno obradiva tla (P-2)72328,035,826518,66,63570,60,8102417,39,9Ograni eno ob-radiva tla (P-3)2427,11,282281,220,5124641,228,7209349,520,2Privremeno nep-ogodna tla (N-1)5647,42,825287,36,318912,94,449847,64,8Trajno nepo-godna tla (N-2)118065,558,5261274,065,1286256,265,9665595,764,1Ukupno201968,5100401395,8100434362,81001037727,0100 Kako se i ovdje mo~e pretpostaviti da se znatan dio tala pogodnih tla za obradu obrauje, utvrena povraina pogodnih tala na kojima je utvreni umjereni i visoki rizik a koja iznosi 244 028 ha, ukazuje na prisutnu veliku opasnost od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljiatu i ove regije te takoer na potrebu za vrlo obazrivim gospodarenjem na ovim tlima. Pored navedenih korisnih podataka o povraini i kvaliteti tla te njihovoj ugro~enosti erozijskim procesima va~nih za planiranje zaatite tla, zahvaljujui GIS tehnologiji mogue je na kartama prikazati odnosno izdvojiti pojedine klase pogodnosti tla za obradu u odnosu na pojedine klase rizika od erozije tla vodom, kako bismo mogli ustanoviti prostornu rasprostranjenost ugro~enih tala i poduzeti odgovarajue mjere zaatite od daljnje degradacije. Kao primjer navedenog, ovdje prikazujemo kartu s visokim i umjerenim rizikom od erozije tla na tlima koja su pogodna za obradu na podru ju sjeverozapadne Panonske poljoprivredne podregije (slika 5). Slika 5 4. ZAKLJU AK U cilju realnije zaatite proizvodnih kapaciteta poljoprivrednog zemljiata u Hrvatskoj, u radu su prikazani rezultati kartografskih istra~ivanja opasnosti od erozije tla vodom u odnosu na pogodnost tih tala za obradu. U okviru toga utvrena je povraina i prostorna rasprostranjenost pojedinih klasa pogodnosti poljoprivrednog zemljiata po pojedinim agroregijama Hrvatske. Za navedene klase pogodnosti utvrena je zatim opasnost od erozije tla vodom temeljem ega je izvraena inventarizacija povraina takoer po pojedinim agroregijama. Ukupna povraina pogodnih tala za obradu na kojima je utvrena visoka i umjerena stvarna opasnost od erozije tla vodom, iznosi 238 268 ha na Panonskoj regiji, zatim 142 190 ha u Gorskoj regiji te 244 028 ha na Jadranskoj regiji. Kako se sa sigurnoau mo~e pretpostaviti da se gotovo sva pogodna tla u Panonskoj regiji obrauju, te da se u Gorskoj i Jadrnaskoj regiji obrauje vei dio, utvrena povrina ukazuje na prisutnu veliku opasnost od erozije tla vodom na poljoprivrednom zemljitu. Kako bi se takva kvalitetnija tla zatitila od daljnje degradacije, s njima treba prije svega obazrivo gospodariti a zatim i provoditi adekvatne mjere zatite od erozije u sklopu redovite biljne proizvodnje. Zahvaljujui GIS tehnologiji mogue je na kartama prikazati odnosno izdvojiti pojedine klase rizika od erozije u odnosu na klase pogodnosti tla za obradu. Kao primjer toga u radu je prikazana karta s visokim i umjerenim rizikom od erozije tla na tlima koja su pogodna za obradu na podru ju sjeverozapadne Panonske podregije te s kojima je nu~no obazrivo gospodariti. Ovi podaci kao i mogunost njihovog kartografskog prikaza, pru~aju potpuniju sliku o proizvodnim kapacitetima poljoprivrednih tala u Hrvatskoj, te da mogu poslu~iti za planiranje koriatenja i zaatite poljoprivrednog zemljiata kako u poljoprivredi, tako i u vodnom gospodarstvu, aumarstvu i zaatiti ovjekova okoliaa, u skladu s odr~ivim razvojem na nacionalnoj i regionalnoj razini. 5. LITERATURA Baai, F., i sur. (2002): Regionalizacija hrvatske poljoprivrede. Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zavod ua opu proizvodnju bilja. Bogunovi, M., i sur. (1996): Namjenska pedoloaka karta Republike Hrvatske i njena uporaba. Agronomski glasnik, 5-6, str.363-399. ESRI (Environmental Systems Research Institute), 1998: NT ArcInfo The Arc Info Method Understanding GIS. Environmental Systems Research Institute (ESRI) Inc., Redlands, Asn Diego, CA, USA, 1998. Husnjak, S. (1999): Digitalna karta rasprostranjenosti uma u Republici Hrvatskoj mjerila 1:300 000. CD, arhiva Zavoda za Pedologiju na Agronomskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu. Husnjak, S., i sur. (2000): Istra~ivanje rizika od erozije tla vodom u Hrvatskoj - II faza: Potencijalni i stvarni rizik. Hrvatske vode, godina 9, br. 34, str. 31-45, Zagreb. Husnjak, S. (2000): Procjena rizika erozije tla vodom metodom kartiranja u Hrvatskoj. Disertacija, Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, 142 str. Adresa autora- Authors address: Stjepan Husnjak Matko Bogunovi Zavod za pedologiju Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu PAGE 1 PAGE 1 @VZ: < ,> ,-UVS蹴B*CJmH phsH B*CJmH phsH B*mH phsH mH sH 5B*CJmHphsHB*CJmHphsHB*mHphsH5CJmHsH 5mHsHmHsH 5mH sH 5CJmH sH 5CJ:XZ8 *,>OSPh "&-$da$ $dxa$x$a$$a$$a$   (*8:TVXZ`bnp~ .08:@B\^bdtv~mHsHc   ",.8:<>BDLRVXjlrt $04:<@DHJLN\bfhln~ mHsHc   & ( , . 2 4 : < > @ B D L N P R d f h l n z | !! !!!!!,!0!@!B!F!H!V!X!d!f!n!p!t!v!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" 6mHsHmHsHa" """4"8">"B"F"H"L"N"V"X"b"d"n"r"v"z"""""""""""""""""""""""######### #:#<#L#N#^#`#d#f#j#l#p#r################### $ $$$$$"$$$,$.$6$8$:$<$N$R$f$h$mHsHch$v$x$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$% %%% %"%<%>%@%D%T%X%h%j%v%x%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& &"&,&.&4&6&>&@&L&N&^&`&f&h&j&l&p&r&v&x&&&&&&&&mHsHc&&&&&&&&&&&&&& ''' '$'&'.'0'6'8'<'>'J'L'b'f'r't'x'z'|'~''''''''''''''''''''' ((((((((,(8(:(D(F(H(J(Z(^(n(r((((((((((((((((((((()) ) )))mHsHc) )")0)2)4)6)H)J)L)P)`)b)h)l)n)p)t)v)))))))))))))))))))))))* *******"*$*6*:*P*R*V*X*z*|*****************++++,+.+0+2+B+D+P+T+d+h+t+v+x+z++++++++mHsHc++++++++++++++,, , ,,,.,0,8,:,B,D,J,L,T,V,l,n,x,z,|,~,,,,,,,,,,,,,,,,,----"-&-,-.-:-<-N-R-T-V-X--... .2.4.N.P.Z.\.h.j.|.~...................mHsHc.....// /$/V///5556`9&:;4;;;;L<V<<<=H====N>X>Z>j>>>DjEzKXLLL#M(M2NNNN:h:j::::::k$$Ifl4    0np#0    4 la5 $$Ifa$$If:::::::::[pULLLLLL $$Ifa$$If$$Ifl4    rn/ p#0    4 la5::; $$Ifa$;;0$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5;4;F;P;^;f;v;~;;; $$Ifa$$If ;;|$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5;;;<< <2<:<L<V< $$Ifa$$If V<X<`$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5X<<<<<<<<<= $$Ifa$$If ==T$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5=H=Z=d=t=|===== $$Ifa$$If ==P$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5===>> >2><>N>X> $$Ifa$$If X>Z> $$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5Z>\>j>l>>>>>>>>>>>>>>>> $$Ifa$$If>>$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5>>>?fCD'EjEkEGGGGHxKzKXLdLL $$Ifa$$If n^n`$da$dhd$a$LLLLLLL $$Ifa$$Ifk$$Ifl4    0np#0    4 la5LLLLLLLLL[pULLLLLL $$Ifa$$If$$Ifl4    rn/ p#0    4 la5LLL $$Ifa$LL$$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5LLMMMMMM#M(M $$Ifa$$If (M)Mx$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5)M2NDNNN^NhNvN~NNN $$Ifa$$If NNX$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5NNNNOO O*OPLPTPdPnPPP $$Ifa$$If PP$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5PPPPPPPPPQ $$Ifa$$If QQ$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5QQcSSSSVXYY2Z4Zgk$$Ifl4    0np#0    4 la5 $$Ifa$$If ^`$da$d$a$ 4ZPZhZZZZZZZLp$$Ifl4    rn/ p#0    4 la5 $$Ifa$$IfZZZZZZZZ $$Ifa$ZZ$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5Z[([0[<[D[L[T[b[j[ $$Ifa$$If [b[j[[\\V\\\]Z]b]]]^ ^^^^`aabfgh.i~iii4jlll~oottttt܀ހރЊͻ޵ͻ޵0J j0JU 6mHsHmHsH 5mHsH#5B*CJhmHnH phsHtH  B*CJhmHnH phsHtH  CJmHsH5B*CJhnH phtH B*CJhnH phtH =j[l[X$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5l[[[[[[[[\\ $$Ifa$$If \\X$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5\V\h\r\\\\\\\ $$Ifa$$If \\@$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5\]]],]4]B]J]Z]b] $$Ifa$$If b]d]L$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5d]]]]]]]]]^ $$Ifa$$If ^ ^$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5 ^^*^2^D^L^^^f^x^^ $$Ifa$$If ^^$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5^^``aafghFhHhdhgk$$Ifl4    0np#0    4 la5 $$Ifa$$If n^n`$da$d$a$ dh|hhhhhhhhRpL$If$$Ifl4    rn/ p#0    4 la5 $$Ifa$hhhhhhh $$Ifa$hh$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5h.ijP$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5>j|jjjjjjjjj $$Ifa$$If jj@$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5j&k4klPlXljlrlllll $$Ifa$$If ll$$Ifl     nj / + p#0    $$$$4 la5llotttttx.}ހ܃ރӆ& $;^`;a$ ;^`; ;^`;d$da$$a$4\Ƌȋʋh]h&`#$ $;^`;a$ ‹ċƋʋ̋؋ڋ܋ދmHsH0J j0JU0JmHnHu (PP&P/ =!"#$% i@@@ Normal CJOJQJ_HkHmH sH tHB@B Naslov 1$$@&a$5\mHsHuB@B Naslov 2$$x@&a$6mH sH u6A@6 Zadani font odlomka4B@4 Tijelo teksta$a$HP@H Tijelo teksta 2$a$CJmHsHuXCX Uvu eno tijelo teksta$`a$ mHsHuZR@"Z Tijelo teksta, uvlaka 2$^`a$\S2\ Tijelo teksta, uvlaka 3$^`a$60 @B0 Podno~je  9r *)@Q* Broj stranice J6UVZOO SEQKij&/00<QR`ipz!)-6:CHIhqv   ( - 6 ; D I J K R S ] ^ b c l m q r | } "#D$$$%%%%&''u(((((((((((((((((((())$)+)/)3)7)@)E)F)o)x)}))))))))))))))))))*#*(*0*4*:*>*G*L*M*i*q*u*|******************,,@-A-`./B0N0o0p0~000000000000000000000011 1 151<1@1G1K1Q1U1]1a1b111111111111111111222$2,21292>2G2L2U2Z2[2b2k2o2x2|22222223/4s4t46j7v7777777777777777777 8888!8'8+8387888a8i8n8v8z888888888888888899999&9*9296979S9\9a9j9o9x9}9999999999999994;=====?BDEEEE.FFuG*HHpIqIIIIIIIIIJJ J J0SS0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@@@@0@@  "h$&)+.[ILMNOPQRST|&-&:::;;;;V<X<====X>Z>>>LLLLL(M)MNNFOHOOOPPQQ4ZZZZj[l[\\\\b]d]^ ^^^dhhhhiijjjkk.l0lllJUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{}~K !!BBVC  "$()+,129:GHIJMNTU\]`bmnrs}~ "#*+-.349:;<>?CFHIRSVW_`bcijkmuvyz|}~  $%+-013467:;<=>?CDEFOQSTZ[]^`afguvyz{| !"+,79<=>@ACDHINOTVXYZ`adeghklz{~"#)*+,./3489:;DFPQXY\]bcefklnoqrwxz{}~ ()-.3478<=CDLMPQRSUVXYbcefmnrsxz{~ #$&'*+1239:?@ABJLTV^_`anptuyz~  !"$%'(*+./8:EFHIZ[bdjkopstwx  "#'(459:>?BCGHSTYZ[\_`cdopux~ !,-67DEJKQR[\^_fgjkpqstK}ij/006:<IRXHTWX]h    I K R S ] ^ b c l m q r | } $$D$K$$$%%%%''''u({(((()E)O)S)T)Z)o))))))))** ***L*T*X*Y*^*i*****++,-?-A-//B0H0L0p0v00 1111 151a1m1o1p1v1111111122222$2Z2[22233/464r4t455j7p7t777 878A8E8F8L8a888888888888969>9B9C9H9S999993;4;===>F?G?FBGBDDEEEE.F7FFFFFFFFFFFFFFGGGGGG(G)G0G1G9GKGNGQGYG[G^G_GdGuG|GG*H1H?HFIGIpIIIIIIIIIIIIII J JTVYZNON O RSDFPQJKhj%&.0/0;<PR_`hiopyz !(),-569:BCGIghpquv~      ' ( , - 5 6 : ; C D H K Q S \ ^ a c k m p r { } ""##C$K$$$%%%%&&''t(u((((((((((((((((((((((((((())))#)$)*)+).)/)2)3)6)7)?)@)D)F)n)o)w)x)|)})))))))))))))))))))))))))))))))**"*#*'*(*/*0*3*4*9*:*=*>*F*G*K*M*h*i*p*q*t*u*{*|*****************************,,,-?-A-_.`.//A0B0M0N0n0p0}0~0000000000000000000000000000000000111 1 14151;1<1?1@1F1G1J1K1P1Q1T1U1\1]1`1b1111111111111111111111111111111112222#2$2+2,202128292=2>2F2G2K2L2T2U2Y2[2a2b2j2k2n2o2w2x2{2|22222222233.464r4t466i7j7u7v7777777777777777777777777 8 8888888 8!8&8'8*8+828386888`8a8h8i8m8n8u8v8y8z88888888888888888888888888899 99999999%9&9)9*919295979R9S9[9\9`9a9i9j9n9o9w9x9|9}999999999999999999999993;4;======??BBDDEEEE-F.FFFtGuG)H*HHHoIqIIIIIIIIIIIII J JTII J JAGRC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.asdAGRYC:\StariDiskC\TEMP\EKO inzinjerstvo\Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.docAGRYC:\StariDiskC\TEMP\EKO inzinjerstvo\Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.docAGRYC:\StariDiskC\TEMP\EKO inzinjerstvo\Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.docAGRC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.asdAGRC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.asdAGRC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.asdAGR8A:\Eko inzinjerstvo 2002 tekst za Agronomski glasnik.doc pedologija7C:\My Documents\Doc-Husnjak\Agronomski glasnik-2003.docAGR\C:\Documents and Settings\Administrator\My Documents\Doc-Husnjak\Agronomski glasnik-2003.doc0<QR`ipz!)-6:CHIhqv   ( - 6 ; D I J R ] b l q | 'u(((((((((((((((((((())$)+)/)3)7)@)E)F)o)x)}))))))))))))))))))*#*(*0*4*:*>*G*L*M*i*q*u*|*****************/B0N0o0p0~000000000000000000000011 1 151<1@1G1K1Q1U1]1a1b111111111111111111222$2,21292>2G2L2U2Z2[2b2k2o2x2|2222226j7v7777777777777777777 8888!8'8+8387888a8i8n8v8z888888888888888899999&9*9296979S9\9a9j9o9x9}99999999999999I J J@HP LaserJet 4LLPT1:winspoolHP LaserJet 4LHP LaserJet 4L4C 4d,,A4DINU"4e HP LaserJet 4L4C 4d,,A4DINU"4e BBX #BB #%&(V)V*V+V-V.V0V1V2V3t4t7t8t9tABFH JPPP PP(@PPP P"P$P&P(P*P,P.P6P8P:P<P>P@PFPHP@PNPPP@PTPVPZP\P^P@PbPhPjPlP@P~P @PUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial" hjRqzƥ{\ <F 4p!0dJ'>UVODAndjelko LisnjicAGROh+'0p   , 8 DPX`hUVODfVODAndjelko LisnjicdndjNormaloAGR5RMicrosoft Word 9.0@q@0e@TK{@n Z <՜.+,0 hp  Agronomski fakultet ZagrebJ UVOD Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FZ1TabletWordDocument*6SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolZZ  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q