Pregled bibliografske jedinice broj: 236389
Utjecaj kiselih kiša na šumu i tlo u Nacionalnom parku "Risnjak"
Utjecaj kiselih kiša na šumu i tlo u Nacionalnom parku "Risnjak" // Šumarstvo na pragu EU / Špac, Vesna (ur.).
Jasrebarsko: Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005. str. 106-106 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 236389 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kiselih kiša na šumu i tlo u Nacionalnom parku "Risnjak"
(Acid Rain Influence on Forest and Soil in National Park "Risnjak")
Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šumarstvo na pragu EU
/ Špac, Vesna - Jasrebarsko : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005, 106-106
Skup
60 godina rada i razvoja šumarskih instituta u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 24.11.2005. - 25.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
praćenje; Nacionalni park
(monitoring; National park)
Sažetak
Zakiseljavanje šumskog tla potencijalna je opasnost za oštećenje šumskog ekosustava. Neprekidno zakiseljavanje povlači za sobom niz sekundarnih posljedica, kao što je rastvorljivost teških toksičnih kovina, hranjivih materijala te njihov prijelaz u tekuću fazu tla. Ploha u NP "Risnjak" u šumi bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum/Ht.) je pedološki istražena. U pedološku jamu postavljen je lizimetar za praćenje kvalitete i količine procjedne tekućine kroz tlo. Na površini 60 x 60 m postavljeni su plastični kišomjeri za praćenje količine padalina ispod krošanja stabala, a isto tako postavljeno je 9 lijevaka (bulk) za praćenje kvalitete padalina. Na kontrolnome mjestu izvan utjecaja vegetacije također su postavljene po tri plastična kišomjera i lijevka. Uzorkovanje se obavljalo jednom mjesečno kao i analize na sadržaj kationa i aniona. Određivali su se ioni Cl^-, SO_4^2-(— S), NO_3(— N), NH_4^+(-N), Na^+, K^+, Ca^2+ i Mg^2+(tepH) i Ec(µ ; S/cm). Uzorci perkolata iz lizimetara imaju povišene prosječne vrijednsoti u odnosu na uzorke ispod krošanja stabala i kontrolne uzorke. Usporedivši podatke za nizinske šume hrasta lužnjaka i običnoga graba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na području Risnjaka rakođer postoji smanjen unos sumpora i povećan unos dušičnih spojeva (zajedno NH_4^+(-N) i NO_3(-N). Prema preračunatim podacima taj unos iznosi od 16 do 18 kg/ha-1 Nox. Isto tako u šumsku zajednicu bukve i jele na istraživanoj plohi prispjelo je oko 8 kg/ha-1 klorida i oko 9 kg/ha-1 sumpora. U prosjeku je prema grafikonu 3 oko 75% padalina na kontrolnoj plohi NP "Risnjak" je kiselo (pH<5, 6). Najviše srednje godišnje vrijednosti kationa i aniona zabilježene su ispod krošanja stabala uzoraka u bulkovima i lizimetrima a najmanje na kontrolnome mjestu izvan utjecaja vegetacije. Prosječne mjesečne pH vrijednosti iznosile su na kontroli (bez utjecaja vegetacije) 5, 45 s rasponima od 4, 81 do 6, 28. Pod zastorom krošanja prosječne pH vrijednosti iznosile su 5, 07 s rasponom od 4, 15 do 6, 1. Ukupno je oko 75% padalina pripadalo u kisele. Tlo na pokusnoj plohi imaju za sada još dobru moć te neutralizira kiseline koje prispiju suhim i mokrim taloženjem, ali je zakiseljavanje u tijeku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija