Pregled bibliografske jedinice broj: 236386
Teški metali na površinama za pošumljavanje područja krša
Teški metali na površinama za pošumljavanje područja krša // Šumarstvo na pragu EU / Špac, Vesna (ur.).
Jasrebarsko: Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005. str. 105-106 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 236386 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teški metali na površinama za pošumljavanje područja krša
(Heavy Metals on Forested Karst Areas)
Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan ; Jakovljević, Tamara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šumarstvo na pragu EU
/ Špac, Vesna - Jasrebarsko : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005, 105-106
Skup
60 godina rada i razvoja šumarskih instituta u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 24.11.2005. - 25.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
tlo; krš; teški metali
(soil; karst area; heavy metals)
Sažetak
Mnogobrojne su vezfe između atmosfere, hidrosfere, geosfere i biosfere. Prijenos teških metala možemo promatrati kroz atmosferska strujanja u obliku plinova teunosa putem suhog i mokrog taloženja. Unos teških metala kroz jedno dulje vremensko razdoblje utječe na tlo i organizme u tlu te mijenja sliku i svojstva tala. Moramo imati na umu kako njihovo povećanje u tlu iznad graničnih vrijednosti ima negativne efekte a oni su usko povezani s pH vrijednostima u tlu, sadržaju gline i organskom materijom. Na svakom lokalitetu površine za pošumljavanje iskopalo se nekoliko glavnih pedoloških profila kako bi se definirao tip i podtip tla. U ovom radu prikazani su rezultati smeđeg tla na vapnencu na području krša. Svaki pedološki profil se opisao te su uzeti uzorci na dvije dubine (0-3 cm i 5-25 cm). U laboratoriju Šumarskog instituta, Jastrebarsko u uzorcima su se analizirali (standardne pedološke analize (pH, humus, sadržaj hranjiva, mehanički sastav) i teške metale (Pb, Cu, Zn, Cd). Istraživanja su obuhvatila šumske površine na kršu u predjelu Primorja i Dalmacije. Na tim površinama rasprostranjena su smeđa tla na vapnencima i dolomitima, rendzine na dolomita i laporima, crnica na vapnencima i crvenica. Smeđe tlo na vapnencu rasprostranjeno je na 10, 53% od ukupnih šumskih površina na području Hrvatske. Analizirano je 55 lokaliteta. Rezultati su pokazali kako je povišenje olova, a naročito kadmija u površinskim horizontima tla. Prosječne vrijednosti za olovo (Pb) u površinskim horizontima iznose 43.1 mgkg^-1, a za mineralni dio tla 29.8 mgkg^-1, dok za kadmij (Cd) prosječna vrijednost za površinske horizont iznosi 1.7 mgkg^-1 dok za minimalni dio tla 1.8 mgkg^-1. Prema literaturi vrijednosti za kadmij blizu su granične vrijednosti. Može se zaključiti kako su tla onečišćena kadmijem. Prema sadržaju teških metala u smeđem tlu na vapnencu koji su određeni na 55 lokaliteta, može se zaključiti kako su povišene vrijednsoti za olovo, a osobito se to odnosi na kadmij. Prosječne vrijednosti za kadmij u oba horizonta su blizu 2.0 mgkg^-1 i kao takvo tlo se svrstava u klasu onečišćenih s kadmijem. Ovi rezultati trebaju biti potvrđeni daljnjim istraživanjima kadmija kao i izvori onečišćenja u našem kršu. Vrijednosti za bakar i cink su male i kreću se u granicama prirodnih vrijednsoti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija
