Pregled bibliografske jedinice broj: 236333
Istraživanje dinamike i gustoće populacije kukuruzne zlatice u Hrvatskoj
Istraživanje dinamike i gustoće populacije kukuruzne zlatice u Hrvatskoj // 37. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija : zbornik sažetaka = 37th Croatian Symposium on Agriculture with an International Participation : collection of summaries / Kovačević Vlado (ur.).
Osijek, 2001. str. 239-239 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 236333 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje dinamike i gustoće populacije kukuruzne zlatice u Hrvatskoj
(Investigations of the Population Dynamic and population Density of the Western Corn Rootworm in Croatia)
Autori
Dobrinčić, Renata ; Igrc Barčić, Jasminka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
37. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija : zbornik sažetaka = 37th Croatian Symposium on Agriculture with an International Participation : collection of summaries
/ Kovačević Vlado - Osijek, 2001, 239-239
ISBN
953-6331-17-9
Skup
Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem (37 ; 2001)
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2001. - 23.02.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kukuruzna zlatica; istraživanje; populacija; Hrvatska
(western corn rootworm; investigations; population; Croatia)
Sažetak
Kukuruzna zlatica Diabrotica virgifera virgifera LeConte novi je član entomofaune Hrvatske. Pojava i ponašanje štetnika u novoj postojbini ne mora nužno biti jednako onom u području sjeverne Amerike iz kojeg dolazi. Od 1996.g. otpočela su brojna istraživanja biologije, ekologije i suzbijanja kukuruzne zlatice u Hrvatskoj. Dio tih istraživanja je i praćenje dinamike i gustoće populacije na zaraženom području. Temeljem literaturnih (Levine et al., 1992. i Jackson i Elliot, 1998.) i klimatskih podataka za meteorološku postaju Gradište prognozirani su rokovi prve pojave i pojave 50% kornjaša. U entomološkim kavezima je praćen izlazak kornjaša iz tla, a rezultati su uspoređeni s prognozom. Dinamika leta tijekom sezone je praćena na feromonskim mamcima i žutim pločama. Gustoća populacije štetnika je praćena na 10 stalnih opažačkih mjesta raspoređenih u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Podaci o ulovima u pojedinim godinama su komparirani i procjenjen je čimbenik povećanja populacije za svaku godinu. Temperaturni pragovi i termalne konstante koje su dali Jackson i Elliot (1998.) za prvu pojavu mužjaka i ženki, a računaju se od prve pojave ličinki, mogu se koristiti za prognozu pojave kornjaša u polju. Utvrđeno je da kornjaši izlaze iz tla između 15. lipnja i 11. srpnja, s prosjekom 30. lipnja. Izlazak ženki iz tla otpočinje 3-4 dana kasnije. Izlazak kornjaša iz tla trajao je 27 do 36 dana. Maksimalni let kornjaša u polju se dešava, ovisno o godini, u 2. i 3. dekadi srpnja i 1. dekadi kolovoza. Kornjaše u polju nalazimo do 2.dekade listopada. Gustoća populacije štetnika je rasla iz godine u godinu. Procijenjeni čimbenik porasta populacije je iznosio od 1, 7 do 3, 6 puta, u prosjeku oko 3 puta. Na područjima prve zaraze u 1995.g. populacija je narasla toliko da je u 2000.g. zabilježen maksimalni ulov od 40 zlatica/mamac/dan čime je dosegnut maksimum na toj vrsti mamca. Taj ulov se podudara sa zabilježenim ulovom na najzaraženijim područjima Jugoslavije u 1997.g. Predviđamo štete na većim površinama u 2001.g.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb