Naslov
Zakonitosti razvoja strukture krošanja hrsta lužnjaka i običnoga graba ovisno o prsnom promjeru i dobi u zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris Anić em Rauš 1969
(Regularity of Growth of Crown Structures of Peduncled Oak and Common Hornbeam Depending on d.b.h and Age in Carpino betuli-Quercetum roboris Anić et Rauš 1969 Community)

Autori
Dubravac, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šumarstvo na pragu EU / Špac, Vesna - Jasrebarsko : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005, 103-104

Skup
60 godina rada i razvoja šumarskih instituta u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 24.11.2005. - 25.11.2005

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
struktura sastojine; struktura krošanja; korelacijska analiza; regresijska analiza; koeficijent korelacije; koeficijent determinacije; promjer; dužina; površina; volumen i oblik krošnje; indeks stajališta; krošnjatost; hrast lužnjak; obični grab
(stand structure; crown structure; correlation analysis; regression analysis; correlation coeffcient; diameter; length; footage; space occupied by crow and crown form; index of standing area; crown development; peduncled oak; common hornbeam)

Sažetak
Strukturu sastojine u najširem značenju čine svi elementi koji izgrađuju drvnu masu i raspoređuju je u prostoru. U najširem značenju pod strukturom krošanja podrazumijevamo veličinu i oblik, rast i razvoj krošanja, njihov raspored u prostoru i vremenu te njene proporcije prema ostalim dijelovima stabla. Traženje zakonitosti između pojedinih elemenata strukture sastojine, odnosno određivanje analitičkog izraza (regresijskog modela) predstavlja značajno područje istraživanja. U smislu iznalaženja što objektivnijeg načina praćenja razvoja sastojina potrebito je utvrditi: oblik i jačinu veze (korelaciju) između pojedinih elemenata strukture krošanja i prsnog promjera, zatim, kako se porastom prsnog promjera i dobi sastojine mijenjaju ti odnosi, pronaći najprihvatljiviju funkciju izjednačenja, odnosno regresijski model te ponuditi osnovni morfološki oblik razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba. Sve su varijable međusobno korelirane te je utvrđen analitički oblik veze i njihova povezanost. Računsko izjednačenje (regresijska analiza) obavljeno je pomoću pravca i eksponencijalne funkcije, jer su se na većini grafikona prosječne slike pojave mogle dobro okarakterizirati jednom od navedenih funkcija. Izabrane funkcije izjednačenja, dobivene na uzorku podataka od 47 pokusnih ploha, površini od 33, 45 ha te 14 562 izmjerena stabla na terenu, posebice u današnjoj eri primjene računala, mogu se primijeniti u praksi kao model funkcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA