Pregled bibliografske jedinice broj: 23614
Ekologija nauplija kopepoda u sjevernom Jadranu
Ekologija nauplija kopepoda u sjevernom Jadranu, 1999., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 23614 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekologija nauplija kopepoda u sjevernom Jadranu
(The ecology of copepod nauplii in the northern Adriatic sea)
Autori
Njire, Jakica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
04.02
Godina
1999
Stranica
188
Mentor
Kršinić, Frano
Ključne riječi
kopeposki naupliji; Jadransko more
(copepod nauplii; Adriatic sea)
Sažetak
Kopepodski naupliji istraživani su u sjevernom Jadranu od 1990. do 1993. godine. Određena je brojnost i biomasa, pripadnost odraslim kopepodima i odnos prema ostalim važnijim skupinama mikrozooplanktona. Izbor postaja u području ispred delte rijeke Po i uz zapadnu obalu Istre uvjetovale su uočene česte značajne promjene ekoloških uvjeta te je posebno promatran utjecaj abiotskih i biotskih čimbenika na sastav i brojnost kopepodskih nauplija.
Utvrđeno je da naupliji postižu dva godišnja maksimuma i to u kasno proljeće i krajem ljeta. Tijekom kasnog proljeća biovolumen nauplija znatno je manji od biovolumena odraslih jedinki kopepoda. Naupliji najvećim djelom pripadaju herbivornim kalanoidnim vrstama, a počinju se hraniti kad dosegnu duljinu od 128.0 do 160.0 ľm i to uglavnom dijatomejama.
U ljetnom razdoblju naupliji postižu maksimum u kolovozu, kada se smanjuje brojnost odraslih kopepoda, pa je utvrđeno značajno prevladavanje nauplija u ukupnom biovolumenu kopepoda. Biovolumen nauplija tijekom ljeta dominira također i u ukupnoj biomasi mikrozooplanktona. Naupliji duljine od 70.4 do 121.6 ľm većinom pripadaju omnivornim poecilostomatoidnim i ciklopoidnim kopepodima i hrane se nanofitoplanktonom i detritusom.
Najveća razlika u brojnosti i biovolumenu nauplija u trofički različitim istočnim i zapadnim postajama utvrđena je tijekom 1990. i 1993. u kolovozu. Pojava amorfnih želatinoznih nakupina tijekom 1991. godine uticala je na povećanu smrtnost nauplija herbivornih kopepoda te je utvrđena i njihova najmanja brojnost i biovolumen.
Na osnovih ovih istraživanja i do sada poznatih rezultata može se zaključiti da naupliji, nelorikatni cilijati i tintinini mogu donekle stabilizirati visinu eutrofikacije u području pod utjecajem rijeke Po te utjecati na primarnu produkciju tijekom proljetnog razdoblja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
00010102
Ustanove:
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
Profili:
Jakica Njire
(autor)