Naslov
Razotkrivanje tajni (za život važnih) molekula
(Unveiling of Molecular (for Life Important) Secrets)

Autori
Tomić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Fizika u temeljima suvremene znanosti i društva. Zbornik predavanja 21. ljetne škole mladih fizičara / Šiber, Antonio - Zagreb : Hrvatsko fizikalno društvo, 2005, 41-46

Skup
Fizika u temeljima suvremene znanosti i društva. 21. ljetna škola mladih fizičara

Mjesto i datum
Labin, Hrvatska, 19.06.2005. - 25.06.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bio-molekule
(biomolecules)

Sažetak
Riječ fizika obično nas podsjeća na atom, atomsku jezgru i elektron, na nuklearne reakcije, neutrino ili pak na Svemir i njegovo širenje. No fizika i fizičari uvelike su pridonijeli i razumjevanju tajni života. Među dobitnicima Nobelovih nagrada za medicinu, biologiju i kemiju značajan je udio fizičara. U ovom tisućljeću to su fizičar Alan Heeger, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2000. godine (nagrada je dodijeljena za otkriće i razvoj vodljivih polimera), biofizičar Roderick MacKinnon dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2003. (za otkrića vezana za kanale u membrani stanice), te Sir Peter Mansfield koji je Nobelovu nagradu za medicinu 2003. (za primjenu metoda magnetske rezonancije u medicini) podijelio s Paul Lauterbur, fizikalnim kemičarem. Vratimo se malo dalje u prošlost, sredinom prošlog stoljeća razotkrivena je tajna molekule kojom se informacije o životu prenose s pokoljenja na pokoljenje. Strukturu 'spirale života', tj deoksiribonukleinske kiseline (DNA) točno su predvidjeli biolog James Watson i fizičar Francis Crick. Rad su objavili u časopisu Nature 1953. godine. Watson i Crick vjerovali su da je molekula DNA spiralna, a Crick je dokazao da bi rendgenska slika takve molekule pokazivala oblik križa. Prve rendgenske slike DNA napravila je Rosalind Franklin i one su odgovarale Crickovim pretpostavkama. Kemijska analiza pokazala je da je DNA dugi lanac šećera i fosfata na koji su pričvršćene baze adenin (A), guanin (G), timin (T) i citozin (C) (plosnate prstenaste molekule koje sadrže ugljik, dušik i vodik), te da količina adenina u molekuli DNA odgovara količini timina, a količina guanina količini citozina. Na temelju prikupljenih informacija Watson i Crick sagradili su trodimenzionalni model DNA. Pravilno su pretpostavili da su A i T, te G i C u molekuli povezani tzv. vodikovim mostovima, slabim vezama u kojima se atom vodika nalazi između dva negativno nabijena atoma, dok vanjsku ovojnicu molekule čine šećer i fosfati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika

POVEZANOST RADA