Naslov
Utjecaj eksploatacije amfibolskih stijena na šumu i tlo okolice Vetova
(The Effect of Amphibole-Rich Rock Exploitation on the Forest and Soil around Vetovo)

Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan ; Lisjak, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šumarstvo na pragu EU / Špac, Vesna - Jasrebarsko : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005, 60-62

Skup
60 godina rada i razvoja šumarskih instituta u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 24.11.2005. - 25.11.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
taloženje; kamenolom; tlo; šumska zajednica
(deposition; quarry; soil; forest community)

Sažetak
Eksploatacija mineralnih sirovina nedjeljiva je od gospodarskog razvoja nekog područja. Pojedini krajolici su teško opterećeni popratnim pojavama eksplotacije kao što je to i slučaj kod Požege u blizini mjesta Vetovo. Osnovna sirovina kamenoloma u Vetovu su amfibolske stijene. Eksploatacija i drobljenje amfibolita u kamenolomu Vetovo je unutar šumskog područja te se na taj način direktno utječe na obližnju vegetaciju i tlo. Kada je kamenolom u prošlosti radio punom snagom, taloženje prašine bilo je vrlo intenzivno, a samim time i ispiranje čestica s lišća u tlo. Kako bi se ustanovila količina taložnih tvari pristupilo se njihovom uzorkovanju metodom lijevaka (bulkova). Jedna pokusna ploha se postavila u šumskoj zajednici hrasta kitnjaka i bukve blizu kamenoloma, a druga kao kontrola nekoliko kilometara dalje u istoj zajednici na istom tipu tla. Na oba lokaliteta je tip tla distrični kambisol, lesivirani. Postavila su se po tri lijevka na svakoj plohi. Iskopani su pedološki profili kako bi se tlo definiralo a uzorci analizirali. Od iona analizirali su se SiO_2, SO_4, Mg, Ca, K i Na. Prosječni uzorci vode iz lijevaka (suho i mokro taloženje) uzimali su se dva do tri puta mjesečno, a po potrebi i češće. U svim uzorcima odredila se vodljivost u mS i pH, a prosječni mjesečni uzorak se analizirao na navedene ione. Nakon jednogodišnjeg praćenja u vegetacijskoj sezoni ustanovilo se kako postoje bitne razlike između dva istraživana staništa zbog utjecaja kamenoloma. Rezultati laboratorijskih analiza uzoraka vode pokazali su veliku razliku u sadržaju SiO_2 i SO_4 tijekom svih mjeseci. Višestruko povećanje tih čestica je uvijek bilo na plohi blizu kamenoloma. Prekrivenost asimilacijskog aparata deveća i grmlja prašinom je bila prisutna u većem dijelu godine. Prosječni pH uzoraka na plohi kod kamenoloma iznosio je 5, 18 s rasponom od 3, 53 do 6, 21, a prosječni pH na kontrolnoj plohi je isnosio 6, 77 s rasponom pH od 5, 60 do 8, 28. Jasno je kako na sastav i pH padalina imaju utjecaja i ostale tvari koje dolaze daljinskim transportom, ali se ovdje to nije moglo razdvojiti. Papučki amfiboliti zbog pojavljivanja dioritnog kemizma su nešto "kiseliji" i imaju 51, 93% SiO_2. Uslijed povećanja SiO_2 uzorci na plohi blizu kamenoloma su kiseliji u odnosu na kontrolu, a to ima utjecaja i na kemizam tala tog područja kao i na vegetaciju obližnje šumske zajednice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA