Pregled bibliografske jedinice broj: 235950
Lizimetrijska pedologija kao metoda istraživanja kvalitete procjednih voda šumskih tala Hrvatske
Lizimetrijska pedologija kao metoda istraživanja kvalitete procjednih voda šumskih tala Hrvatske // Šumarstvo na pragu EU / Špac, Vesna (ur.).
Jasrebarsko: Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005. str. 56-58 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 235950 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lizimetrijska pedologija kao metoda istraživanja kvalitete procjednih voda šumskih tala Hrvatske
(Lysimetric Pedology as a Method of Assessing the Quality of Percolating Waters in the Forest Soils of Croatia)
Autori
Vrbek, Boris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Šumarstvo na pragu EU
/ Špac, Vesna - Jasrebarsko : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko, 2005, 56-58
Skup
60 godina rada i razvoja šumarskih instituta u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Stubičke Toplice, Hrvatska, 24.11.2005. - 25.11.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
lizimetri; otopina tla; šumski ekosustavi
(lysimeters; soil solution; forest ecosystems)
Sažetak
Otopina tla glavni je nosilac hranjivih fitomaterijala koji su najlakše dostupni biljkama za njihov rast i razvoj. Postoji nekoliko kategorija tekuće faze u tlu, a čije granice nisu oštro podijeljene, već postupno jedna kategorija prelazi u drugu. Svaka kategorija ima svoju ekološku važnost. Voda se u tlu ne nalazi u čistom stanju, u njoj se uvijek, makar i u vrlo malim količinama, nalaze otopljene mineralne tvari ili različiti plinovi. Kretanje vode kroz tlo, kao i procjeđivanje kroz određeni volumen tla, istražuje se lizimetrima. Njima se može mjeriti kvaliteta otopine tla, kao i tvari koje dolaze u tlo padalinama te se ispiru dalje u podzemne vode ili odlaze bočno po nepropusnom horizontu tla. U šumarstvu Hrvatske počela se pridavati veća pažnja i "lizimetrijskoj vodi" ili otopini tla koja je do sada puno manje ili nikako proučavana. Lizimetrijska voda u ovom slučaju predstavlja otopinu tla koja je pod utjecajem gravitacije te prolazi kroz horizonte tla od površine do podzemnih voda, a to znači cijedna voda koja se u tlu slobodno kreće ovisno o propusnosti tla za vodu i nije vezana kapilarnim silama. Procjedna voda se kroz tlo kreće makroporama pod utjecajem sile teže. Važan je činilac procesa geneze ispiranja, dealkalizacije, acidifikacije, lesivaže, pseudooglejavanja itd. Potprojektom "Ekološko-ekonomske valencije tipova šuma Republike Hrvatske" u Šumarskom institutu, Jastrebarsko, 1991. godine započela su prva sustavna i detaljna lizimetrijska istraživanja u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić/emed. Rauš 1969) (Rauš i dr. 1992). Osim lizimetara u šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba, u 1996. i 1997. godini unutar potprojekta "Vrednovanje kapitalnih dobara šume i gubitaka uzrokovanih utjecajem štetnih činitelja" i "Izloženost šuma štetnim utjecajima i povećanje njihove zaštite", lizimetrima je opremljeno 5 pokusnih ploha u šumskim zajednicama bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum /Ht.) na Medvednici (1 ploha), hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli /Ht. 1938/Borh. 1963) kraj Jastrebarskog u jastrebarskim prigorskim šumama (1 ploha), pretplaninska šuma bukve (Homogino-alpine-Fagetum sylvaticae /Ht. 1938 /Borh. 1963) kod Zavižana na Velebitu (1 ploha) i u šumskoj zajednici alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis /Lasiel 1971) na području otoka Korčule (1 ploha). Nekoliko je njih u sastavnom dijelu praćenja ICP Forest (International Co-operative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects of Forest). Također su opremljene i pokusne lizimetrijske plohe na području Nacionalnih parkova "Risnjak", "Plitvice", "Mljet", "Brijuni" i "Paklenica". Modificirani Ebermayerovi lizimetri postavljeni su na dvjema dubinama u pedološkom profilu tla: ispod humusnog horizonta na 10 cm te u mineralnom dijelu tla na 100 cm. Lizimetrijskom pedologijom moguće je ustanoviti trend zakiseljavanja tala te kvalitetu vode koja cirkulira kroz neki šumski ekosustav. Na taj način moguće je ustanoviti pufernu sposobnost tla te u kojoj mjeri je došlo do zakiseljavanja. Praćenje ovom metodom trebalo bi proširiti na ostale važnije šumske zajednice u Hrvatskoj kako bi se dobio što bolji uvid u utjecaj vrste šumskog pokrova na otopinu tla a ujedno na stanje oštećenosti naših tala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija