Pregled bibliografske jedinice broj: 235861
Značenje smjesa ozimih žitarica i graška na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske
Značenje smjesa ozimih žitarica i graška na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske // Zbornik sažetaka / Tratnik Ljubica (ur.).
Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga (HMU), 2002. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 235861 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značenje smjesa ozimih žitarica i graška na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske
(Importance of winter cereals with winter pea mixtures on family farms in Croatia)
Autori
Štafa, Zvonimir ; Uher, Darko ; Maćešić, Dubravko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Tratnik Ljubica - Zagreb : Hrvatska mljekarska udruga (HMU), 2002
Skup
35. Hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Lovran, Hrvatska, 13.11.2002. - 15.11.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ozime krmne smjese žitarica i graška; vrijeme korištenja; prinosi zelene mase; prinosi suhe tvari
(winter cereals with Austrian pea mixtures; utilisation time; green mass yields; dry matter yields)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je osiguranje kvalitetne voluminozne krme rano u proljeće uvođenjem smjesa ozimih žitarica i graška za zelenu krmu odnosno siliranje na obiteljskim gospodarstvima u sjevernoj Hrvatskoj. U tu su svrhu sijane smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i žitarica-tritikale cv. Clercal za korištenje početkom svibnja odnosno pšenice cv. Sana i cv. Žitarka za korištenje tijekom druge polovice svibnja na slijedećim domačinstvima Maletić (Ferdinandovac), Mirović (Višnjevac), Bazić (M. Trojstvo), Mlinar (Kapela-Podravska), Mužinić (Križevćec), Uher (Grabovac). Smjese su korištene u početku cvatnje graška pa do pune cvatnje odnosno početka formiranja mahuna graška kontinuirano za ishranu krava muzara. Urodi zelene mase smjese graška i tritikale košeni u početku cvatnje graška iznosili su od 24, 0 do 52, 5 t/ha, a u punoj cvatnji graška od 46, 7 do 67, 5 t/ha. Prosječni prinosi suhe tvari smjese košenih u početku cvatnje graška iznosili su od 4, 05 do 12, 2 t/ha, a kod košnje u punoj cvatnji graška od 8, 98 do 18, 80 t/ha. Sve smjese ozimog graška i tritikale u početku cvatnje graška sadržavale su u prosjeku od 15, 22 do 24, 65 % suhe tvari, a kod košnje u punoj cvatnji od 19, 23 % do 31, 60 % suhe tvari. Smjese ozimog graška i pšenice košene u početku cvatnje graška u prosjeku dale su urode zelene mase od 23, 5 t/ha do 45, 3 t/ha, a kod košnje u punoj cvatnji graška 53, 3 do 58, 0 t/ha. Suha tvar u prosjeku po domaćinstvima kretala se od 16, 87 % košnjom u početku cvatnje graška pa do 20, 95 %. Košnjom u punoj cvatnji graška suha tvar ozimih smjesa iznosila je od 20, 0 do 26, 88 %. Udio suhe tvari u smjesama ovisio je o udjelu žitarice u smjesi. Prosječni prinosi suhe tvari smjesa graška i pšenice košeni u početku cvatnje graška iznosili su od 4, 39 do 9, 49 t/ha a kod košnje u punoj cvatnji od 10, 7 do 15, 59 t/ha ovisno o lokaciji i domaćinstvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)