Pregled bibliografske jedinice broj: 235842
Prilog poznavanju pedoloških uvjeta u kojima raste svojta Pulsatilla nigricans Störck na Žumberku (Hrvatska)
Prilog poznavanju pedoloških uvjeta u kojima raste svojta Pulsatilla nigricans Störck na Žumberku (Hrvatska) // IX. Congress of Croatian society of soil Science / Racz, Zoltan (ur.).
Brijuni: Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2001. str. 95-96 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 235842 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prilog poznavanju pedoloških uvjeta u kojima raste svojta Pulsatilla nigricans Störck na Žumberku (Hrvatska)
(A contribution to the knowledge about the soil conditions in which Pulsatilla nigricans Störck grows on Žumberak (Croatia))
Autori
Vrbek, Mirjana ; Vrbek, Boris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
IX. Congress of Croatian society of soil Science
/ Racz, Zoltan - Brijuni : Hrvatsko tloznanstveno društvo, 2001, 95-96
Skup
Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije
Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 03.07.2001. - 07.07.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Pulsatilla nigricans; rasprostranjenost; tlo; Žumberak; Hrvatska
(Pulsatilla nigricans; distribution; soil; Žumberak; Croatia)
Sažetak
Žumberak je planinski kraj zapadnog dijela središnje Hrvatske u čijoj geološkoj građi prevladavaju dolomiti dok su vapnenci znatno manje zastupljeni. Na dolomitnoj matičnoj stijeni razvile su se karbonatne skeletne rendzine različitih dubina a na vapnancima crnica i različita smeđa tla. Iznad ovakvih tala koja sadrže malu ukupnu količinu vlage na Žumberku su se razvile termofilne šumske zajednice ili kserofilni travnjaci pa je tu i Pulsatilla nigricans Störck, koja je do sada zabilježena samo na dva lokaliteta u Hrvatskoj, našla svoje stanište. Prilikom istraživanja flore i vegetacije Žumberka ova vrsta je otkrivena na četiri nova dosad nepoznata lokaliteta: Kičer, Kumičevac, Tomaševci i Osunja. U radu su osim novih lokaliteta, prikazani pedološki uvjeti u kojima raste P. nigricans. Na svakom lokalitetu ubrano je nekoliko primjeraka radi identifikacije vrste. Biljke su preparirane i pohranjene u Herbar Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz svako nalazište priložen je popis biljaka koje prevladavaju u okolnoj vegetaciji, a za svaku vrstu određen je indeks za vlažnost tla. Radi determinacije tla i prikupljanja uzoraka za laboratorijske analize na svakom je lokalitetu iskopan pedološki profil. Određivan je mehanički sastav tla u Na-pirofosfatu, sadržaj karbonata, hranjiva (P2O5 i K2O mg/100g tla), postotak N i humusa, te reakcija tla (u H2O i N-KCl). Rezultati analiza su interpretirani i uspoređeni s postojećim pedološkim podacima o Podravskim pijescima (Đurđevački pijesci) kako bi se ustanovila eventualna sličnost u pedološkom pokrovu. Laboratorijske analize uzoraka tla sa četiri nova nalazišta pokazala su da P. nigricans ovdje raste na dva tipa tla: rendzini na dolomitu i crnici na vapnencu. Zanimljivo je da se ova tla međusobno jako razlikuju po sadržaju CaCO3, pa u tlu na Kumićevcu uopće nem, a CaCO3 dok ga u tlu na Osunji ima 63, 02%. Također su velike razlike u opskrbljenosti kalijem kao i kiselosti tla, pa dok su tla u Tomaševcima i Osunji blago alkalične reakcije, na Kičeru neutralne, na Kumičevcu su jako kisele reakcije. Po mehaničkom sastavu također variraju od sitno pjeskovite ilovače, lake gline do teške gline. Zajedničke osobine su im veliki postotni sadržaj humusa i dušika, pa možemo reći da su tla na sva četiri nalazišta jako humozna i vrlo bogata dušikom. Tlo na Đurđevačkim pijescima - eolski pijesak (arenosol) je duboko 40-90cm, izrazito je kisele reakcije, ne sadrži CaCO3, slabo je opskrbljeno fosforom i kalijem, siromašno dušikom i vrlo je slabo humozno. Po mehaničkom sastavu gornji sloj čini ilovasti sitni pijesak, a donji ilovasti krupni pijesak. Iz svega navedenog proizlazi da je P. nigricans biljka široke ekološke valence, stoga je teško reći koji je faktor odlučujući za njezin rast. Ipak, za sva tla na kojima uspijeva na Žumberku možemo reći da su dobro vodopropusna i zadržavaju malu ukupnu količinu vlage. To su potvrdili i indeksi biljaka za vlagu u tlu iz kojih je očito da na sva četiri lokaliteta prevladava indeks F2 koji označava biljke suhih tala. Budući da je tlo Đurđevačkih pijesaka gdje su nekad rasle velike populacije P. nigricans slično tlima na kojima ova vrsta raste na Žumberku samo po vodopropusnosti i maloj ukupnoj količini vlage, jedino što bi se moglo zaključiti je da uspijeva na toplim, rastresitim, prozračnim tlima koja zadržavaju malu količinu vlage. Tijekom višegodišnjeg sustavnog botaničkog istraživanja Žumberka otkrivena je vrsta Pulsatilla nigricans Störck na četiri lokaliteta koja dosad nisu bila poznata. Zabilježene su brojne populacije u travnjačkoj vegetaciji, pretežno na suhim travnjacima razreda Festuco-Brometea Br.-Bl. et Tx. 1943. Novi nalazi kao i rezultati analiza tala na kojima P. nigricans raste na Žumberku nameće pretpostavku da bi ova biljka mogla imati puno širu rasprostranjenost u Hrvatskoj. S obzirom na navedene karakteristike tala na kojima P. nigricans uspješno raste na Žumberku moglo bi se zaključiti da je tolerantna na kiselost tla, sadržaj CaCO3, kalija i fosfora, a da traži vrlo jako humozna tla bogata dušikom. Međutim činjenica da su velike populacije ove biljke nekad rasle na području Đurđevačkih pijesaka gdje je pedološki pokrov puno drugačiji i sadrži zanemarivo malo humusa i dušika navodi na zaključak da niti ovi čimbenici nisu odlučujući za uspješan rast P. nigricans.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski prirodoslovni muzej