Naslov
Utjecaj na okoliš obrade komunalnog otpada baliranjem
(Environmental Impact of the Municipal Waste Baling)

Autori
Gotal, Lovorka ; Strelec, Stjepan ; Grabar, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
1. međunarodni simpozij. Gospodarenje otpadom na otocima.

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.01.2006. - 27.01.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
baliranje; modeliranje; hrvatski otoci
(baling; modeling; Croatian island)

Sažetak
Republika Hrvatska ima 698 otoka, a ako se tome pridodaju 389 hridi i 78 grebena , Hrvatska s pravom nosi naziv "Zemlja 1 000 otoka". Većina otoka su nenaseljeni (651), a samo 47 ih je naseljeno (prema Popisu stanovništva, kućanstva i stanova iz 2001. g.). Oni obuhvaćaju gotovo sve otoke istočne obale Jadrana i njegova središnjeg dijela čineći drugo po veličini otočje Sredozemlja. Prema istraživanju Svjetske zaklade za zaštitu prirode (WWF), vanjski otoci srednje i južne Dalmacije svrstani su u 10 posljednjih rajskih oaza Mediterana čija je zaštita nužna za očuvanje cjelokupne mediteranske regije. Naime, na globalnoj razini (Inicijativa Global 200 - IUCN i WWF) morska su područja podijeljena u osnovnih 18 ekoregija (Ecoregions), ponajprije na temelju biogeografskih kriterija. Po toj skali Mediteran je ustanovljen kao jedinstvena, velika i poluzatvorena ekoregija. Područje vanjskih otoka srednje i južne Dalmacije je definirano kao prioritetna zona u toj mediteranskoj ekoregiji zbog svojih jedinstvenih bioloških vrijednosti i gotovo netaknute prirode ona predstavlja oazu kulturne i prirodne vrijednosti, a njena zaštita je ključna za očuvanje mediteranske bioraznolikosti. Zbog očuvanja hrvatskih otoka, posebno je važan način na koji se na otocima gospodari otpadom. Prema posebnim mjerama Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), a radi ostvarivanja cilja - izbjegavanje i smanjivanje količina otpada na otocima, preporuča se komunalni i neopasan proizvodni otpad balirati na otocima te ga baliranog otpremati s otoka i zbrinjavati na kopnu. Vizija gospodarenja otpadom u R. Hrvatskoj sadrži zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim sakupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu. Prema propisima Europske unije (EU) do 2008. g. sve zemlje Europske unije morat će odlaganje otpada na otvorenim odlagalištima zamijeniti nekom prihvatljivijom metodom uklanjanja otpada iz okoliša: recikliranjem, baliranjem i/ili spaljivanjem. Većina država EU već je do 2005. g. započela sa zabranom odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta (Švicarska je to učinila 2002. g.). Jedan od novijih načina mehaničke obrade otpada kojim bi se smanjila količina je baliranje otpada u plastični ovitak (PELD) uz istovremeno zbijanje otpada. Na taj se način provodi smanjenje volumena otpada (zbijanje), te sprječavanje utjecaja atmosfere na otpad i utjecaja otpada na atmosferu. S baliranjem otpada započelo se u Švedskoj 1992. g., a do 2005. g. se baliranje otpada kao novi sustav zbrinjavanja otpada provodi u oko 20 zemalja Europe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Matematika, Kemija, Kemijsko inženjerstvo

POVEZANOST RADA