Pregled bibliografske jedinice broj: 235627
Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju
Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju // Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 23 (1990), 139-162 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 235627 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju
(Traces of Early Byzantine Military Buildings below Velebit)
Autori
Tomičić, Željko
Izvornik
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (0350-7165) 23
(1990);
139-162
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
ranobizanstko vojno graditeljstvo; srednjovjekovna arheologija
(early byzantine military buildings; mediaeval archaeology)
Sažetak
Prostor Velebistkog podgorja i susjednog otoka Paga, unatoč surovom podneblju i reljefu, svjedokom je konstantnog čovjekova naseljavanja, pa prema tome i motrištem arheološke znanosti. Uz materijalna svejdočanstva o počecima koloniziranja tog dijela jadranske obale nakon balkansko-panonske seobe na prijelazu brončanog u željezno doba, arheologija se susreće i s jasnim kontinuumom života tijekom antičkog i djelomice srednjovjekovnog razdoblja. Autorov interes u ovom radu usmjeren je prema nekolicini lokacija na obalnom rubu tog dijela Hrvatskog primorja na potezu Donje Prizne do Novskog Ždrila, odnosno na sjevernoj oblai otoka Paga. U tom nizu interesantnih primjera kasnoantičkog graditeljstva što se, na temelju ruševina tlocrta ili dijelova zidnog plašta, ali i popratnih materijalnih nalaza, ocrtavaju u pejzažu Velebitskog podgorja, autor prepoznaje horizont ranobizanstskih utvrđenja nastalih, zacijelo, tijekom rekonkviste tog dijela Jadrana od strane bizantskog cara Justinijana I (527-565). Premda tek predstoji podrobnije dokumentiranje i temeljitija obrada tog horizonta spomeničkih aglomeracija kasne antike, ipak, na temelju neposredne terenske autopsije, autor iznosi viđenje njegova značaja i mogućih razloga nastanka. Posebice su u tom pogledu iskazljiva opažanja glede ranobizanstkih kastra na položajima Gradina kod Donje Prizne i Stojašnica na sjeveru otoka Paga, koja autor dovodi u vezu s kontrolom pomorskog prolaza u Podvelebitskom kanalu. Utvrđenja uz južnu obalu velebitskog podgorja čine, promatrana u cijelosti, određeni limes koji predstavlja obranu od kasnijih slavenskih prodora prema Jadranu i uspostavljenom bizantskom imperiju na njegovoj istočnoj obali.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA