Naslov
Naseljavanje Židova u Slavoniju: prema popisima stanovništva od 1857. do 1991. i drugim dokumentima
(The Settlement of Jews in Slavonia: according to the census data from 1857 till 1991 and other documents)

Autori
Švob, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Migracije u Hrvatskoj - regionalni pristup

Urednik/ci
Lajić, Ivan

Izdavač
Institut za migracije i narodnosti (IMIN)

Grad
Zagreb

Godina
1998

Raspon stranica
171-208

ISBN
953-6028-10-7

Ključne riječi
Židovi, Slavonija, migracije
(Jews, Slavonia, migrations)

Sažetak
Prisustvo Židova na tlu Slavonije poznato je još iz doba Rimskog Carstva (npr. Mursa), no znatnije naseljavanje počinje nakon patenta o vjerskoj toleranciji cara Josipa II. (1781.-1783). Dolazak Židova u Slavoniju dio je općih migracija kada se u Slavoniju naseljavaju Nijemci, Mađari, Slovaci, Česi i druge narodnosti. Na naseljavanje Židova utjecali su zakonski propisi koji su određivali boravak, organizaciju zajednica, mogućnosti školovanja, bavljenje pojedinim zanimanjima, posjedovanje nekretnina i zemljišta itd. što je prikazano kroz naseljavanje Židova u Osijek i u neka druga mjesta. U popisu stanovništva 1857. vidljivo je da su se Židovi naselili u civilnom dijelu Slavonije, u velikom broju mjesta (330), zajedno s drugim pripadnicima vjerskih i etničkih zajednica. Nakon pripojenja Vojne Krajine civilnoj Hrvatskoj (1881), Židovi naseljavaju i njeno područje, što se može pratiti kroz popise stanovništva od 1880.-1910. Popis stanovništva 1931. ukazuje na smanjenje broja Židova u mnogim mjestima Slavonije i njihovu koncentraciju u gradovima (oko 75%). Popisi stanovništva nakon II. svjetskog rata ukazuju na velike gubitke koje je židovska zajednica imala u holokaustu (stradalo oko 80%). Polovina preživjelih Židova odselila se u Izrael između 1948. i 1952. tako da su se 1991. židovske zajednice održale samo u 9 većih gradova Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA