Pregled bibliografske jedinice broj: 235452
Lingvistička i stilistička analiza "Šume Striborove" Ivane Brlić-Mažuranić
Lingvistička i stilistička analiza "Šume Striborove" Ivane Brlić-Mažuranić, 2004., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 235452 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lingvistička i stilistička analiza "Šume Striborove" Ivane Brlić-Mažuranić
(Linguistic and stylistic analisis of Ivana Brlić-Mažuranić's "The Stribor's wood")
Autori
Paradžik, Nataša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.12
Godina
2004
Stranica
119
Mentor
Pranjić, Krunoslav
Ključne riječi
stil; književnoumjetnički (beletristički) stil; lingvostilistika; stilem; jezik
(style; literary style; linguistic stylistics; styleme; language)
Sažetak
U prvom dijelu rada (OKRUŽJE STILA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ), usmjerenom na sadržaj, sažet je teorijski dio i izdvojene su zanimljivosti iz kritika, osvrta, prikaza, recenzija. Dva uvodna poglavlja približuju nam pojmove stila i stilistike i prate njihov razvoj. Zatim se govori o izvanjezičnim poticajima na razvoj stila Ivane Brlić-Mažuranić, o uzorima o kojima sama progovara. Opisuju se značajke stila Ivane Brlić-Mažuranić, ukazuje se na uspjeh i značenje "Priča iz davnine" u svijetu, izdvojene su zanimljivosti iz uglednih stranih novina i časopisa ; navode se autoričini pogledi na umjetnost i na svoj stil – spisateljski rad kao dužnost. Otkrivaju se značajke fin de siè clea – neoromantizma i secesije te odlike “ muškog i ženskog pisanja” (Priče iz davnine spoj su dviju izvedbi). Raspravlja se o pojmovima dječje književnosti i književnosti za odrasle ; o hrvatskoj i svjetskoj dječjoj književnosti ; o stilu bajke. Drugi dio (LINGVOSTILISTIČKA ANALIZA "ŠUME STRIBOROVE") usmjeren je na izraz. Prva su tri poglavlja uvodna, govore o jeziku i stilu s teorijskog aspekta. Slijedi šest poglavlja koja opsegom i dubinom proučavanja čine osnovu rada (fonostilistika, morfo(no)stilistika, sintaktostilistika, semantostilistika, grafostilistika, tekstostilistika). Na primjerima se traži most između jezika i književnosti ; odgovara se na pitanje kako je upotrijebljen jezik u književnoumjetničkom djelu ; opisuje se jezik – i to funkcionalni, svrhoviti, stilogeni izbori – STILEMI. Provedena je detaljna lingvostilistička analiza, teorijska znanja primijenjena su na konkretan tekst.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište u Splitu