Pregled bibliografske jedinice broj: 235432
Utjecaj posolice na šumsko tlo i vegetaciju otoka Korčule
Utjecaj posolice na šumsko tlo i vegetaciju otoka Korčule // Šumarski list, 129 (2005), 3-4; 143-149 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 235432 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj posolice na šumsko tlo i vegetaciju otoka Korčule
(Salinisation influence on vegetation and forest soils of island Korčula)
Autori
Vrbek, Boris
Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 129
(2005), 3-4;
143-149
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
zasoljavanje; šumsko tlo; alepski bor; lizimetri; depozicija
(alepo pine; salinisation; forest soils; lisymeters; deposition)
Sažetak
Praćenjem je obuhvaćeno šumsko tlo na dvije plohe u zajednici alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis Lasiel 1971) na otoku Korčuli. Od taložnih tvari analizirani su: Cl-, SO4 2-S, NH4+ -N, NO3 -N, Na+, K+, Ca2+, Mg2+. Uzorkovanje sae obavljalo pomoću lijevaka površine otvora od 314 cm2, a količina padalina mjerila se plastičnim kišomjerom površine otvora 60 cm2. Kišomjeri i lijevci postavljeni su u dijagonalnom rasporedu po 6-9 komada svaki na plohi veličine 30 x 30 m. Na kontrolnom mjestu bez utjecaja vegetacije postavljena su po tri lijevka i kišomjera. Za sakupljanje procjedne tekućine postavio se plastični protočni lizimetar u tlo na dubini od 10 cm (ispod površinskog horizonta). Lizimetar je sakupljao perkolat u tlu. Uzorkovanje se obavljalo nekoliko puta od lipnja do studenoga tijekom jedne godine. Prosječne kličine tvari nađenih u kišomjerima pod zastorom krošanja i u lizimetrijskim vodama redovito su imale veće vrijednosti taložnih tvari u mg/dm3 ili kg/ha nego na kontrolnim mjestima bez utjecaja vegetacije. Na obje plohe na otoku Korčuli prisutna je posolica utjecajem jakih vjetrova koji pušu s mora, te su nađene mnogo veće vrijednosti za klor i natrij u uzorcima ispod krošanja drveća te kod otopine tla iz lizimetrijskih uzoraka. Povećanje kalcija i natrija u lizimetrijskim vodama ukazuje nam na povećani transport tih tvari kroz tlo te neprekidna alkalizacija tala. Šuma je ovdje odigrala ulogu filtracije u primanju glavnih udara depozicije koja se taloži na iglice krošnje, a zatim se ispire u tlo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Forestry abstracts
- CAB abstracts
- Agricola
- Pascal
- Geobase (IM)
