Naslov
Praćenje depozicije taloženih tvari u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba na području uprave šuma Bjelovar
(Monitoring deposition of sediment matter in Pedunculate Oak and Common Hornbeam Community on the territory of forest Managament Bjelovar)

Autori
Vrbek, Boris

Izvornik
Radovi (0351-1693) 28 (1993), 1-2; 129-145

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
taložne tvari; zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba; pseudoglej; zakiseljavanje
(sedimented matter; english oak and common hornbeam community; pseudogley; acidification)

Sažetak
U radu su prikazani podaci o količini taloženih tvari (Cl-, SO4 2-, NH4+, NO3-, Na+, K+, Ca+ i Mg2+) u uzorcima tekućina skupljenim na pokusnim plohama područja Uprave šuma Bjelovar. Za praćenje je odabrano 12 ploha različite starosti sastojine u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris subass. typicum) (anić 56/Rauš 69) na istom tipu tla: pseudoglej, podtip: ravničarski, varijetet: srednje duboki. Analiza taloženih tvari izvršena je Državnom hidrometeorološkom zavodu Hrvatske. Kiselost tekućina mjerena je pH metrom na terenu. Način i metoda uzorkovanja opisani su u radu Vrbek (1992). Za analizu taložnih tvari uzet je prosjaečni uzorak iz svakog instrumenta za praćenje i sakupljanje tekućina na 6 odabranih ploha u mjesecu travnju 1993. godine. Količina tekućine sabrane u instrumentima, te pH vrijednosti mjerene su 1-2 puta mjesečno na 12 pokusnih ploha. Na svakoj plohi postavljena su po tri kišomjera i jedan totalizator ispod krošanja stabala, sakupljači tekućine na stablu graba i hrasta, lizimetri na dubini 100 cm (u mineralnom dijelu tla). Za kontrolu, svaka ploha ima postavljena tri kišomjera, te jedan totalizator na otvorenom prostoru bez utjecaja šumske vegetacije. Rezultati su pokazali da postoji unos tvari u ovaj šumski ekosustav. Koncentracije tvari u kišomjerima ispod krošanja stabala, te sakupljačima tekućina na grabu i lizimetrima su veće (osim za NH4+) nego u uzorcima iz kontrolnih kišomjera. Isto tako pH vrijednosti tekućina iz kišomjera postavljenih ispod krošanja stabala i sakupljača tekućina na grabu i hrastu prosječno su niže nego pH tekućina iz kontrolnih kišomjera. Grab je prosječno skupio mnogo više tekućine koja se slijevala niz stablo hrasta. To se može tumačiti njegovom građom krošnje i glatkom korom. Stabla hrasta u mlađim sastojinama (do 30 godina) prosječno su skupila podjednaku količinu tekućine kao i stabla graba.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA