Naslov
Folijarna primjena fungicida u soji
(Foliar application of fungicides in soybean)

Autori
Bilandžić, Marijan ; Vratarić, Marija ; Sudarić, Aleksandra ; Duvnjak, Tomislav ; Popović, Ruža ; Mijić, Anto

Izvornik
Sjemenarstvo (1330-0121) 23 (2006), 1; 13-26

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
bolest; fungicid; sjeme; soja; genotip; tretiranje; uzročnik bolesti
(Disease; fungicides; seed; soybean; genotype; tratment; patogen)

Sažetak
Tijekom tri godine na polju Poljoprivrednog instituta Osijek istražena je učinkovitost folijarne primjene fungicida u suzbijanju mikoza soje u usporedbi s netretiranom kontrolom. Pokus je postavljen po blok metodi u četiri ponavljanja, a obuhvaćao je šest genotipova soje Poljoprivrednog instituta Osijek (0-I grupa zriobe) i sedam tretmana (jednokratno u fenofazi R3 do R4 soje). Tehnologija proizvodnje soje bila je optimalna. Neposredno pred žetvu obavljeno je ocjenjivanje nazočnosti i intenziteta uzročnika bolesti, a poslije žetve uzeti su uzorci sjemena za određivanje zdravstvenog stanja u laboratoriju. Dominantni paraziti na polju bili su predstavnici Diaporthe/Phomopsis kompleksa, a na sjemenu Trichoderma spp., Penicillium spp., Fusarium spp., Rhyzopus spp., Aspergillus spp. i Peronospora manshurica. Nakon žetve, urod zrna s parcele je preračunat u kg/ha. Podaci su sistematizirani i statistički obrađeni. Utvrđene su statistički značajne razlike za godinu, genotip i tretman, te interakciju godina x genotip, godina x tretman, genotip x tretman, dok za interakciju godina x tretman x genotip razlike nisu utvrđene. Najrodniji genotipovi bili su genotip 3 (4646 kg/ha 1999., 3820 kg/ha 2000. i ukupno 4492 kg/ha) i genotip 6 (5046 kg/ha 2001. godine). Postojale su značajne i vrlo značajne razlike svake godine između kontrole i tretmana, kao i između pojedinih tretmana. Podaci obrađeni za sve godine zajedno ukazuju na značajne i vrlo značajne razlike samo između kontrole i tretmana, dok između tretmana razlike nisu utvrđene. Najzdravije biljke bile su u tretmanu s Impact-C, najzdravije sjeme s Merpan + Bavistin i najviši urod zrna s Polyram + Bavistin. Najzdraviji genotip u polju i najzdravije sjeme imao je genotip 3. Primijećeno je da pojedini genotipovi preferiraju određene tretmane. Sjeme nekih genotipova nije bilo zaraženo s pojedinim uzročnicima bolesti. Mišljenja smo da bi u iznimnim uvjetima ipak bilo korisno tretirati barem sjemenski usjev soje, o čemu odluku treba donijeti stručnjak na osnovi dobrog poznavanja cjelokupne problematike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA