Naslov
Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
(Some aspects of the relations between people and their environment on the border of the Habsburg and Ottoman Empires in the early Modern Age: on the example of Koprivnica region in the 16th and 17th centuries)

Autori
Petrić, Hrvoje

Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 29 (2005), 29; 101-126

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
okoliš; ekohistorija
(environment; environmental history)

Sažetak
Razvitak Podravine u 17. stoljeću stvoriti će socioekonomski i kulturni prostor, koji će biti osnovica kasnije pa dijelom i današnje prostorne organizacije te njegove naseljenosti. U zapadnim dijelovima Podravine dolazi do intenzivnog rasta ukupnog broja stanovnika već u prvoj polovici 17. stoljeća. Na drugoj strani, istočniji će krajevi bliži Osmanskom Carstvu, znatnije povećanje ukupnog broja stanovnika osjetiti tek u drugoj polovici 17. stoljeća. Ovdje je dan prikaz međuodnos čovjeka i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranom novom vijeku. Za primjer je uzet pogranični prostor uz rijeku Dravu s habsburške strane. Kako ovaj prostor obuhvaća prvenstveno dolinu rijeke Drave kao termin za obrađivanu regiju uzet je Podravina odnosno Podravsko višegraničje. Središte područja koje je obrađeno u članku je prostor oko slobodnog i kraljevskog grada te vojnokrajiške utvrde Koprivnice. U ovoj &laquo ; ; case study&raquo ; ; može se vidjeti primjer odnos čovjeka i okoliša na pograničnom području u ranome novom vijeku. Kronološko težište je na razdoblju 16. i 17. stoljeća, kada je ovaj prostor bio pogranični i s habsburške i s osmanske strane. Također je moguće uočiti kako je pograničnost utjecala na međuodnos ljudi i okoliša. Stjecajem povijesnog razvitka i niza drugih faktora, povoljan geografsko-prometni položaj, kao i razmjerno pogodna prirodno-geografska osnovica na ovom prostoru nisu tijekom 17. stoljeća u potpunosti ni cjelovitije bili valorizirani zbog zapuštenosti obradivog tla i dominacije šuma. Teško je utvrditi dužinu trajanja neobradivosti tla, ali se vjerojatno može govoriti o višedesetljetnom procesu. S obzirom na osobine prirodne osnovice glavninu koje čine rijeka Drava i pobrđe Bilogore, ovaj kraj je od pamtivijeka bio prvenstveno poljoprivredno područje s elementima tradicionalnog, autarkičnog agrara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA