Naslov
Utjecaj tranzicijskih promjena na odljev znanstvenika u inozemstvo
(The Impact of Transitional Changes on the Scientists' Drain)

Autori
Golub, Branka

Izvornik
Sociologija sela (0038-0326) 36 (1998), 1/4; 67-88

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
društvo u tranziciji; znanstvenoistrazivacki ljudski potencijal; brain waste; brain drain; znanstvenicki odljev
(society in transition; R&D human potential; brain waste; brain drain; scientist's drain)

Sažetak
Vanjske migracije znanstvenika postojale su oduvijek. Pokretljivost znanstvenika u smislu brain drain/gain javlja se tek s kraja 19. stoljeca oblikovanjem nacionalnih ekonomija (u Europi) na stupnju na kojem se ljudski mozak (um, sposobnost, znanje) pocinje prepoznavati kao mocno sredstvo u trci napretka i bogatstva. Hrvatska se s problemom odljeva svog visokoobrazovanog stanovništva, napose znanstvenika medu njima, susretala i prošlih desetljeca u sklopu bivše Jugoslavije. Danas kao nova clanica medunarodne zajednice drzava, ovaj problem osjeca još intenzivnije. Društvene turbulencije izazvane transformacijom socijalistickog poretka u društvo slobodnog trzišta i višestranacke demokracije, dodatno osnazene ratnim raspletom, isprovocirale su znanstvenicki (i strucnjacki) odljev koji premašuje tolerabilne okvire za zemlju velicine i razvojnog stupnja jedne Hrvatske. Naslijedeno stanje unutar nacionalne znanosti (siromaštvo, ekstenzivnost, egalitarizam, autarkicnost), koje je godinama generiralo veliki znanstvenicki odljev, upravo se nalazi u procesu svog prestrukturiranja. Nuzna pretpostavka za kvalitetne promjene jest tretiranje ulaganja u znanost i obrazovanje kao kapitalnog ulaganja. To je prvi korak u stvaranju društvenog ozracja u kome bi se s pokretanjem privrednog i društvenog razvoja mogao promijeniti i društveni polozaj hrvatske znanosti. Podizanje materijalnog standarda kao i osiguravanje infrastrukturnih pretpostavki za tehnologijski preskok u suvremenost (umrezenost racunalnokomunikacijske i informacijske opreme) omogucili bi vecu integriranost hrvatske znanosti u globalne znanstvene tokove i smanjili potrebu za (fizickim) odlascima u svjetske znanstvene centre. Medunarodna znanstvena suradnja utemeljena (danas sve više) na dislokaciji realizacije znanstvenih programa i projekata smanjit ce s vremenom razliku izmedu znanstvenih centara i znanstvene periferije. To je ujedno i pretpostavka za ukidanje brain draina kao povijesne pojave 20. stoljeca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA