Naslov
Stanko Hondl

Autori
Smontara, Ana

Izvornik
Matematičko fizički list (1332-1552) 56 (2005), 3; 210-210

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, zivotopis, stručni

Ključne riječi
Hondl; životopis
(Hondl; biography)

Sažetak
Stanko Hondl je bio redoviti profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu. Rodio se u Zagrebu 22. listopada 1873. god. Studirao je matematiku i fiziku na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (kod prof. V. Dvôraka) i diplomirao 1895. god. Boravio je u Göttingenu i Berlinu, gdje je slušao Planckova predavanja i sudjelovao u njegovu seminaru. Doktorirao je 1898. god. u Zagrebu. Zaposlio se kao profesor fizike u gimnaziji u Vinkovcima (1896.) a potom u Zagrebu (1896-1911). Habilitirao je za privatnoga docenta fizike i započeo predavanja na Sveučilištu (1902/03). 1911. god. izabran je za izvanrednog, a 1915. god. za redovitog profesora Mudroslovnog (kasnije Filozofskog) fakulteta. Bio je predstojnik Fizikalnoga kabineta od 1911. god. i dekan fakulteta (1919/20 i 1932/33), te je zaslužan za izgradnju zgrade Fizikalnoga zavoda na Marulićevom trgu 19 (koja je do 1991. god. korištena za tu namjenu). Bio je rektor Sveučilišta (1936-38), član JAZU: dopisni od 1908., i pravi od 1923. i njezin potpredsjednik (1933-42), predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1934-36), pročelnik Astronomske sekcije, potpredsjednik Društva srednjoškolskih profesora i suradnik Nastavnoga vjesnika (1907-11). Umro je u Zagrebu 16. travnja 1971. god. Prof. Hondl se bavio teorijskom i eksperimentalnom fizikom, poviješću fizike kao i filozofskim pitanjima znanosti (poznate su rasprave O nul-mjestima gibanja tekućine, Nacrt povijesti kvantitativne atomistike, Pogledi suvremene fizike, Anatomija fizikalnih znanosti). Za povijest fizike posebno su važni njegovi radovi o Markantunu Domimsu i Ruđeru Boškoviću (Marko Antonije Dominis kao fizičar, Faraday o Boškovićevoj atomistici, Boskovićevi računi o gustoći svjetlosti, Stay i Bošković o apsolutnom gibanju ; Boškovićev dalekozor s vodom, Bošković i fotometrija, Dvije osebujne Boškovićeve zamisli, I. Relativna sila inercije, II. Stvaranje svijeta, i dr.). Napisao je također niz srednjoškolskih udžbenika iz fizike, a predavanjima na Pučkom sveučilištu, popraćenim pokusima, te prilozima u časopisu Priroda doprinio je i popularizaciji znanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Pedagogija

POVEZANOST RADA