Pregled bibliografske jedinice broj: 234921
Manipulacije sa žrtvama i stradalnicima te stereotipi o njima
Manipulacije sa žrtvama i stradalnicima te stereotipi o njima // Strategije za tranzicionu pravdu u državama bivše Jugoslavije (Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije za istinu, pravdu i pomirenje u regionu bivše Jugoslavije) / Kostić, Slobodan (ur.).
Beograd: Fond za humanitarno pravo, 2005. str. 169-176
CROSBI ID: 234921 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Manipulacije sa žrtvama i stradalnicima te stereotipi o njima
(Manipulations with the Loss of Life in War and prevailing Stereotypes of these Casualties)
Autori
Graovac, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Strategije za tranzicionu pravdu u državama bivše Jugoslavije (Suočavanje s prošlošću: Postkonfliktne strategije za istinu, pravdu i pomirenje u regionu bivše Jugoslavije)
Urednik/ci
Kostić, Slobodan
Izdavač
Fond za humanitarno pravo
Grad
Beograd
Godina
2005
Raspon stranica
169-176
ISBN
86-82599-64-3
Ključne riječi
Manipulacije i sterotipi, Žrtve i stradalnici, Hrvatska, Jugoslavija
(Manipulations and sterotypes, Victims and Casualties, Croatia, Yugoslavia)
Sažetak
U radu se naglašava kako danas još postoje stereotipi o žrtvama i stradalnicima, koji se kao skupina generaliziraju, točnije stereotipno objedinjuju, i to isključivo i samo prema kriteriju njihova stradanja, iako se u suvremenoj viktimologiji posve razlikuju. Otuda i manipulacije s njima u nas, i to kada je riječ o ljudskim gubicima u ratovima prije i poslije Drugoga svjetskog rata. Žrtve i stradalnici tih ratova nisu se, dijelom i stoga, nikada do kraja brojčano utvrdili, ali se neprestance diferenciraju zbog sudjelovanja u različitima ratnim taborima, čime se i različito vrednuju, ako se ponekima uopće i "proznaje" status žrtve ili stradalnika. U suvremenosti se, pak, u procesu razdvajanja zajedničke povijesti naroda s prostora bivše "druge" Jugoslavije, javljaju i novi fenomeni, koji su posve stereotipni, a postupno izrastaju i u nove mitove, primjerice fenomen opravdavanja zločina ako smo ga "mi" počinili i negiranja bilo kakve krivnje počinitelja zločina ako se on javlja "na našoj strani". Stoga, naposljetku, istraživanja ljudskih gubitaka treba posve utemeljiti na metodi osobne identifikacije žrtava i stradalnika. Takva istraživanja, usto, treba i posve cjelovito obaviti, sa obuhvatom svih kategorija žrtava i stradalnika, i to bez ikakova razlikovanja, a uz istraživanja povijesnih okolnosti njihova stradanja, pri čemu će se, naravno, utvrditi i strukture počinitelja zločina. Tek će se potom moći obaviti i analiza "strukture zločina" te uočiti razlozi, motivi, okolnosti i posljedice stradanja ogromnih dijelova stanovništva tijekom 20. st. u nas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Sociologija, Povijest
