Pregled bibliografske jedinice broj: 234900
Otvara li demokracija mogućnost prestanka manipulacije stradalima? Primjer: razlike u utvrđivanju broja stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj
Otvara li demokracija mogućnost prestanka manipulacije stradalima? Primjer: razlike u utvrđivanju broja stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj // Dijalog povjesničara - istoričara / Fleck, Hans-Georg ; Graovac, Igor (ur.).
Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2001. str. 553-564
CROSBI ID: 234900 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Otvara li demokracija mogućnost prestanka manipulacije stradalima? Primjer: razlike u utvrđivanju broja stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj
(Manipulation with human losses researches in democracy. Example: Differences in researches about chetnics' victims in Croatia 1941-1945)
Autori
Graovac, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dijalog povjesničara - istoričara
Urednik/ci
Fleck, Hans-Georg ; Graovac, Igor
Izdavač
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb
Grad
Zagreb
Godina
2001
Raspon stranica
553-564
ISBN
953-96037-0-6
Ključne riječi
Manipulacije u istraživanju ljudskih gubitaka, Stradali od četnika, Drugi svjetski rat, Hrvatska 1941.-1945.
(Manipulation with human losses researches, Chetnics' victims, Second World War, Croatia 1941-1945)
Sažetak
U radu se, na temelju razlika u utvrđivanju broja stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj, ukazuje na nastavak manipulacija sa stradalnicima i/ili žrtvama u nas, iako su se nakon uspostave demokratskog sustava u Hrvatskoj očekivale i promjene u području znanosti, minimalno one koje se, primjerice, odnose na izbjegavanje barem očevidinih falsifikata, neutemeljenih tvrdnji te idologijskih i političkih interpretacija pojedinih rezultata istraživanja. Sve gotovo do okončanja Domovinskog rata i nije, međutim, bilo većih manipulacija, no postupno se one ponovno javljaju te ponovno uvode i svojevoljne procjene, očevidno politički obojene, o broju stradalih od četnika 1941.-1945. u Hrvatskoj, primjerice one Vladimira žerjavića (1964.), Zdravka Dizdara i Milivoja Kujundžića (1995.) te Z. Dizdara i Mihaila Sobolevskog (1999.), sve veće i znatno veće od broja kojega sam utvrdio u svome doktorskom radu obranjenom 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: 2905 žrtava i/ili stradalika od četnika. Takve razlike nedvosmisleno ukazuju na daljnju potrebu promjena u području znanosti u nas. No, hoće li u tome demokratske promjene u Hrvatskoj uistinu i pripomoći?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Povijest
POVEZANOST RADA
