Pregled bibliografske jedinice broj: 234848
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - ancien regime
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - ancien regime // Dijalog povjesničara - istoričara 2 / Graovac, Igor ; Fleck, Hans-Georg (ur.).
Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2000. str. 291-305
CROSBI ID: 234848 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca - ancien regime
(Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes - ancien regime)
Autori
Cipek, Tihomir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Dijalog povjesničara - istoričara 2
Urednik/ci
Graovac, Igor ; Fleck, Hans-Georg
Izdavač
Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb
Grad
Zagreb
Godina
2000
Raspon stranica
291-305
ISBN
953-96037-5-7
Ključne riječi
ancien regime, centar-periferija, hrvatsko-srpski odnosi, liberalizam- korporativizam
(ancien regime, center- periphery, croatian-serbian relationships, liberalism- corporatism)
Sažetak
U radu su, pomoću konstruiranog ideal-tipa ancien regime, prikazane osnovne značajke vladavinskog poretka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ancien regime označava hibridni poredak u kojem se miješaju elementi starog vladavinskog sustava i moderne države. Pokazalo se da je Kraljevina SHS bila oblikovana kao imperij u kojemu je centar - Dvor Karađorđevića - dominirao nad periferijom, a vladajuća je srbijanska elita čitavu zemlju doživljavala kao obnovljeno srpsko carstvo. Upitna je i demokratska legitimacija novostvorene političke zajednice, jer je odluku o njenom osnivanju donijela isključivo elita, bez propitivanja političke volje građana. Kralj je intervencijama u politički život prisvojio gotovo svu vlast. Nije postignut konsenzus o temeljima nove političke zajednice, stoga ju je vladajuća elita održavala represijom. Sredstva vladavine u potpunosti su kontrolirana od strane kralja Aleksandra, a trodioba vlasti nije valjano funkcionirala. Autoritarne su tendencije od samog početka prisutne u političkom sustavu Kraljevine SHS. U Kraljevini SHS nisu se do kraja uspjele uspostaviti ni ostale institucije moderne države. Tržište koje se počelo razvijati nije do kraja zaživjelo. Seljaštvo, koje čini veliku većinu stanovništva, nije moglo prihvatiti njegove konzekvencije, a utjecajne su agrarističke ideologije spas od tržišta tražile u predmodernom tipu korporativizma. Liberalne ideje (sloboda pojednica, zaštita manjina, trodioba vlasti, slobodno djelovanje tržišta)nikada nisu bile šire prihvaćene. Patrijahalna je politička kultura veličala život zajednice. Zajednica, u kojoj se ljudi procjenjuju po tome što jesu, a ne po onome što čine, ostala je trajni način međuljudske integracije. Nastojanja srbijanske elite da očuva imperij i svoju dominaciju nisu davala izgleda za modernizaciju. Na pokušaj periferije da uspostavi ravnopravan odnos i sruši imperijalnu dominaciju centar je, pak, odgovorio proglašavanjem diktature.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Povijest