Naslov
Stanje šumskih ekosustava i sastojinski oblici N.P. "Krka"
(Situation of Forests Ecosustav and Forms Stands of Park National "Krka")

Autori
Dubravac, Tomislav ; Krejči, Vlado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka". Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak. Zbornik radova / Marguš, Drago - Šibenik : Nacionalni park Krka, 2005, 53-53

Skup
Rijeka Krka i Nacionalni park "Krka". Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
šume; sastojinski oblici; prirodna obnova; mladi naraštaj; hrast medunac; hrast
(forests; forms stands; natural regeneration; young crop; sessile-flowered oak; evergreen oak)

Sažetak
Šumske ekosustave N.P. Krka čini eumediteranski dio mješovitih šuma hrasta crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić/1956/1958) te submediteranski dio šuma medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). Temeljna vrsta drveća eumediteranskog dijela je hrast crnika (Quercus ilex L.) sa degradacijskim oblicima makije i gariga, a submediteranskog hrast medunac (Quercus pubescens Willd) sa gotovo svim degradacijskim stadijima (panjače hrasta medunca, šikare bjelograbića i crnoga jasena te drače kao i vegetaciju travnjaka i kamenjara). Temeljne vrste četinjača su alepski bor (Pinus halepensis Mill.) u području eumediterana te crni bor (Pinus nigra Arn.) u području submediterana. Odlikuju se brzim rastom, obilnim i čestim urodom, lakim sjemenom pogodnim za pošumljavanje i osvajanje golih, degradiranih površina. Zadaća im je stvaranje povoljnih uvjeta u i na tlu za povratak autohtone vegetacije. Obzirom na orografiju terena te osobito na antropogeni utjecaj na ovom području u prošlosti, temeljni uzgojni oblik su panjače sa nizom degradacijskih stadija, a najveći udio čine šikare hrasta medunca sa 2609 ha (20%). Izrađena karta sa detaljnim opisom i postotnim udjelom zorno nam prikazuje udio sastojinskih oblika u Parku. Opstanak i razvoj šumskih ekosustava usko je povezan sa pojavom mladoga naraštaja autohtonih vrsta (crnika, medunac, zelenika, planika, lemprika, bjelograbić, makljen, crni jasen, dub). Provedena istraživanja na pokusnoj plohi u suvislo obrasloj sastojini hrasta medunca na predjelu Stinica i predjelu Mačkovica, ispod starih stabala hrasta crnike gdje pojavnost i brojno stanje pomlatka ukazuju na mogućnost prirodne obnove. Navedene autohtone vrste treba pomagati, odnosno štititi poradi njihovog pozitivnog učinka na smanjenje erozije tla te otpornosti na požar, a sve u cilju održavanja stabilnosti i potrajnosti šumskih ekosustava ovoga područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA